Šef Delegacije Europske unije i posebni predstavnik Unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca je za Nezavisne novine dao intervju u kojem je konačno poslana iskrena poduka iz Bruxellesa, svidjela se ona bosanskohercegovačkim akterima ili ne.

Naime, u kontekstu krize koju su pokrenule vlasti u Republici Srpskoj usvajanjem protuustavnih zakona, Soreca je “odbacio plašt diplomacije” i standardne birokratske poruke iz Bruxellesa te otvoreno rekao da je na domaćim političarima rješavanje krize, piše Klix.

‘Mi vam možemo pomoći, ali svoje probleme morate riješiti sami’

“Predsjednik (Europskog vijeća) Antonio Costa, koji je prije nekoliko dana bio u zemlji, vrlo je jasno uputio poruku i javnosti i Predsjedništvu i drugima – riješite pitanja koja morate riješiti, a mi smo tu da vam pomognemo“, rekao je Soreca.

Ovo je nakon dugo vremena otvorena poruka, jer je jasno da odgovornost, 30 godina nakon završetka rata u BiH, mora prijeći na domaće političare.

S druge strane, ovakve izjave sa sobom nose i određenu dozu licemjerja zbog uloge međunarodne zajednice u kreaciji kompliciranog uređenja BiH koje je, svakako, dio razloga što se kriza odužila sve dosad.

Činjenica je, naime, da je rat u BiH završio 1995. godine i da se moglo oprostiti prvih nekoliko godina političke nestabilnosti, koja je nastala kao rezultat nove, komplekse forme države, te nepovjerenja među ljudima koji su tek prestali ratovati jedni s drugima.

Država sa slabim institucijama

Međutim, 30 godina kasnije, poruke u kojima se bosanskohercegovački dužnosnici oslanjaju na međunarodnu zajednicu za rješavanje kriza rezultat su slabog građenja vlastitih institucija.

Ovdje je odgovornost primarno na strankama koje sebe opisuju kao probosanske, a koje u prethodnih 30 godina nisu uspjele izgraditi profesionalne institucije koje će, bez obzira na političku klimu, raditi posao za koji su plaćeni.

Umjesto toga, BiH danas ima institucije koje primarno ovise o tome kakva je politička situacija u državi.

Naravno, za očekivati je da će loši politički odnosi među strankama dovesti do otežanog rada zakonodavnih institucija, što nije strano i dosta uređenijim državama od BiH. Može se slično “opravdanje” naći i za izvršni dio vlasti, također duboko vezan uz političku situaciju.

Međutim, u BiH je takvo stanje i u pravosudnim tijelima, što se vidi na radu SIPA-e, Suda i Tužiteljstva BiH, koji također često čekaju pravi politički trenutak za svoje reakcije i djelovanje.

Kad se još uzme u obzir da je međunarodna zajednica, kroz treninge, edukacije, pa čak i direktni menadžment, mnogo uložila u izgradnju ovih institucija, Sorecina poruka je logična i glasi – pomogli smo vam da sve ovo izgradite, sada to koristite.

S druge strane, njegova poruka, ako je shvatimo kao stav EU i/ili međunarodne zajednice, nosi i određeno licemjerje.
Dobar dio razloga za neučinkovitost institucija je činjenica da su one uređene kao i zemlja – izrazito kompleksno i uzimajući u obzir princip konstitutivnosti naroda.

Licemjerno ponašanje međunarodne zajednice

Takav sustav upravljanja, odnosno uređenja države, došao je kao rezultat diplomatskih napora međunarodne zajednice, koja je napisala pravila i stavila ih pred lidere iz BiH 1995. godine u Daytonu.

Kad bi se ista ta međunarodna zajednica sad pokušala “izmaknuti”, to bi bilo poprilično licemjerno, čak i kad uzmemo u obzir njihovu ulogu u pokušaju izgradnje ovih institucija.

Uz to, međunarodna zajednica, kako je to potvrdilo više aktera, imala je i značajnu ulogu u odabiru trenutačnog saziva vlasti, a od toga se sad, što smo mogli vidjeti i po tekstu bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, pokušavaju distancirati, što je također pogrešno.

EUFOR neće pomagati u uhićenju Dodika?

Bez obzira na te činjenice, poruka koju je Soreca želio poslati je jasna i može se gledati i kao poziv da se institucije konačno “obračunaju” s onima koji rade na rušenju države.

Jednostavnije rečeno, dok je Soreca, između redova, poručio da iako EUFOR neće pomagati državnim institucijama u uhićenju osoba sa središnje potjernice Suda BiH – Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, SIPA u toj akciji ima podršku međunarodne zajednice. Međutim, pitanje je i vidi li Soreca rješenje krize uopće u privođenju navedenih osoba ili u pregovorima s Dodikom.

Na domaćim vlastima, odnosno liderima stranaka, koji imaju moć u svojim rukama, je da iskoriste “trenutak potpune iskrenosti” iz Bruxellesa i opravdaju sve što je, u i izvan BiH, uloženo u izgradnju zemlje, zaključuje Klix.

TREĆI PUT OVE GODINE Dodik uskoro putuje u Rusiju na novi sastanak s Putinom