Svatko drugačije reagira na stres, no nitko na njega nije imun. Zato je važno prepoznati simptome stresa i na vrijeme naučiti upravljati njime kako bismo minimalizirali štetu koju bi mogao napraviti zdravlju.

Stres nam oduzima puno energije, iscrpljujući nas fizički i psihički. Uvelike utječe i na promjene u našem ponašanju. Ako imate neke od simptoma koje ćemo navesti u nastavku, vrijeme je da usporite i pronađete učinkovite načine odmora i opuštanja.

Naime, skloni smo pod teretom svakodnevnih obveza “prebaciti na autopilot” i prilagoditi se okolnostima, misleći da je normalno da smo stalno napeti, da ne spavamo, pijemo tablete za žgaravicu i ispijamo previše kave kako bismo se razbudili i funkcionirali. No, to nije normalno stanje u kojem bismo trebali funkcionirati, već kronični stres na koji smo naviknuli. Dugoročno itekako šteti zdravlju.

Pročitajte koji su to fizički, a koji psihički simptomi stresa te kako upravljati stresom.

Fizički simptomi kroničnog stresa

Bolovi

Ako je tijelo stalno napeto, a napeti smo kada smo pod stresom (obratite pažnju jesu li vam šake stisnute i je li vam vilica ukočena) javit će se bolovi u mišićima, zglobovima, ukliještit će se živci, ukočiti vrat, zaboljeti križa.

Problemi s kožom

Stres uzrokujem hormonski disbalans koji može dovesti do upalnih procesa na koži, stvarajući akne, prištiće, ekceme.

Umor

Ako smo nervozni ili zabrinuti trošimo puno energije. Mentalni umor rezultira fizičkom iscrpljenošću.

Simptomi slični gripi

Tijekom stresnih razdoblja tijelo oslobađaju se adrenalin i kortizol. Navala adrenalina može izazvati simptome poput vrtoglavice, mučnine i slabosti.

Probavni problemi

Probavni sustav prožet je milijunima živaca koji su u direktnoj vezi s mozgom. Zato pod stresom osjećamo “leptiriće” u trbuhu ili imamo zatvor, proljev i mučninu.

Sijeda kosa

Stres oštećuje stanice koje regeneriraju pigment kose, piše Health.com.

Glavobolje

Tenzijske glavobolje javljaju se kada se mišići vlasišta i vrata stežu i postaju napeti. Ove glavobolje često su posljedica tjeskobe, depresije, ozljeda glave i stresa.

Problemi sa srcem

Snažan stres može povisiti krvni tlak i kolesterol, značajne čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti. Također, može biti okidač za napadaje panike koji nalikuju srčanom udaru.

Slab imunitet

Ako ste u stanju “pokupiti” većinu sezonskih viroza, vrijeme je da usporite i opustite se. Organizam vam je pod stresom.

Izostanak menstruacije

Stres može dovesti do poremećaja u menstrualnom ciklusu pa se zna dogoditi da kod nekih žena mjesečnica kasni ili izostane, dok kod drugih dođe ranije.

Slab seksualni nagon

Manjak seksualne želje jasan je pokazatelj napetosti. Povišen kortizol može smanjiti razine spolnih hormona estrogena, progesterona i testosterona, što može dovesti do pada libida, lošije kvalitete sperme i kako smo već spomenuli, poremećaja menstrualnog ciklusa.

Hormonalni disbalans

Kada smo pod stresom, tijelo luči kortizol, hormon koji pomaže u preživljavanju kratkotrajnih stresnih situacija. No, dugotrajno povišene razine kortizola mogu dovesti do niza zdravstvenih problema. Također, pod stresom se smanjeno luče dopamin i serotonin što dovodi do anksioznosti i manjka motivacije.

Promjene u apetitu

Promjene u apetitu uslijed stresa mogu rezultirati dobivanjem ili gubitkom na težini. Osim što nam osigurava nutrijente potrebne za život, hrana je i utjeha pa ćemo posegnuti za njom da se smirimo. S druge strane, mnogi ljudi pod stresom gube apetit. Ni jedna krajnost nije poželjna.

Stres može povećati otpornost na inzulin, što povećava apetit, prejedanje i rizik od dijabetesa tipa 2.

Kronični vs akutni stres

Kronični stres je stres koji traje dugo, obično tjednima ili mjesecima. Izazivaju ga, primjerice, toksično radno okruženje, financijski ili obiteljski problemi. To je stres koji uzrokuje konstantne negativne emocije. Nasuprot tome, akutni stres javlja se u trenu i u trenu nestaje. Primjerice kašnjenje na posao ili naglo kočenje u prometu.

Neki ljudi toliko se naviknu na kronični stres da ni ne primjećuju kako on na njih utječe. Povećava rizik za razvoj brojnih bolesti poput depresije, dijabetesa, bolesti srca, autoimunih bolesti.

Psihički simptomi stresa

-slabije pamćenje

Znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu EXCLI Journal pokazalo je da stres može uzrokovati strukturne promjene u mozgu koje utječu na pamćenje.

Ostali načini na koje stres može utjecati na kognitivne sposobnosti uključuju:

-poteškoće s koncentracijom

-bezvoljnost

-zaboravnost

-promjene raspoloženja (npr. ljutnja, tjeskoba, razdražljivost i tuga)

-poteškoće u donošenju odluka

Kako upravljati stresom?

Akutni stres koji se javlja s vremena na vrijeme, može biti od pomoći. Pokrenuti nas. Suprotno tome, kronični stres ima brojne negativne učinke na zdravlje i zato je važno ovladati njime.

Prihvatite ono što ne možete promijeniti

Možda nećete moći promijeniti stvari koje vam uzrokuju stres. Umjesto toga, pokušajte promijeniti pogled na situaciju.

Jedite uravnoteženu prehranu

Kvalitetna hrana radi za vas – osigurava vam energiju, jača otpornost tijela i čini vaš um bistrijim. Ograničite grickalice i slatkiše, jedite sezonsko, obroke koji sadrže voće i povrće, proteine i cjelovite ugljikohidrate. Nadalje, konzumirajte namirnice koje djeluju opuštajuće. Popis možete pronaći na linku. 

Nađite vremena za hobije

Pokušajte svaki dan izdvojiti malo vremena za stvari u kojima uživate. Slušajte glazbu, čitajte dobru knjigu, gledajte omiljeni film ili TV emisiju ili isprobajte nešto novo.

Družite se s prijateljima i obitelji

Kronični stres utječe i na naše ponašanje. Gasi nam volju za druženjem i izolira nas. Oduprite se tome.

Ograničite stresne situacije

Maknite se iz teških situacija ako je moguće. Udahnite, idite u šetnju, a zatim se vratite i suočite s onime što vam pričinjava stres.

San je važan

Kvalitetan noćni san u trajanju od sedam-osam sati regenerira tijelo i um. Zato se treba riješiti nezdrave navike uzimanja od sna kada nam uzmanjka vremena.

Krećite se

Fizički umor je psihički odmor. Najbolje ćete odmoriti glavu i rasteretiti um, tako što ćete otići u žustru šetnju, na planinarenje ili se posvetiti uređenju vrta.

Stres je prirodni odgovor našeg uma i tijela tijela na tešku situaciju. Trajanjem postaje kroničan i time opasan za zdravlje. Umjesto da se na njega naviknemo, treba se naučiti opustiti i izbjeći ga gdje je moguće.