JOŠ DALEKO OD MIRA Putin prekid rata u Ukrajini uvjetuje prihvaćanjem njegovih maksimalističkih ciljeva

Autor:

Vladimir Putin

east2west news / WillWest News / Profimedia

Glavni ruski dužnosnik za odnose sa Sjedinjenim Državama rekao je u ponedjeljak da se u potpunosti moraju ispuniti svi uvjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina prije nego što završi rat u Ukrajini, sugerirajući oštar pristup Moskve prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Trump, koji je više puta poručio da želi brzo okončati rat u Ukrajini nakon stotina tisuća mrtvih, rekao je u nedjelju kako misli da napreduje, iako nije iznio detalje o tome kako okončati sukob.

Trump tvrdi da je razgovarao s Putinom, Kremlj šuti

Upitan je li imao razgovore s Putinom od preuzimanja predsjedničke dužnosti 20. siječnja ili čak i ranije, Trump je novinarima u zrakoplovu odgovorio: “Imao sam. Recimo samo da sam imao“.

Kremlj je odbio potvrditi ili demantirati kontakt.

Moskva ostaje pri svojim maksimalističkim zahtjevima

Međutim, Moskva je brzo naglasila da njeni maksimalistički zahtjevi, kako ih je iznio Putin u lipnju prošle godine, ostaju na snazi.

“Predviđeno političko rješenje ne može se postići drukčije, nego potpunom provedbom onoga što je izrekao predsjednik Putin kada je govorio u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova u lipnju“, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov na brifingu za moskovski list na engleskom jeziku.

“Tu smo gdje jesmo i što prije Sjedinjene Države, Velika Britanija i drugi to shvate, to će biti bolje i to će željeno političko rješenje svima biti bliže”, rekao je Rjabkov.

Putin je u obraćanju Ministarstvu vanjskih poslova 14. lipnja iznio svoje uvjete – Ukrajina mora odustati od svojih ambicija za članstvo u NATO-u i povući svoje snage s cjelokupnog teritorija četiri ukrajinske regije na koje Rusija polaže pravo i uglavnom ih kontrolira.

Kijev, koji želi ući u NATO i vratiti kontrolu nad izgubljenim teritorijem, poručio je tada da bi takvi uvjeti bili ravni predaji.

‘Rusija ne vidi veliku promjenu u američkom pristupu Ukrajini’

Sukob u Donbasu na istoku Ukrajine počeo je 2014. nakon što je proruski ukrajinski predsjednik svrgnut s vlasti u revoluciji na Majdanu u Ukrajini, Rusija anektirala Krim, a separatističke snage koje podržava Rusija borile se protiv ukrajinskih oružanih snaga.

Putin je u veljači 2022. pokrenuo rat punih razmjera slanjem tisuća vojnika. Zadnji put je izravno razgovarao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u veljači 2022., ali su poruke prenosili drugi dužnosnici.

Trump je u izbornoj kampanji obećao okončati rat “za samo jedan dan”, a američki dužnosnici razgovarali su s Ukrajinom i Rusijom o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.

Putin je rekao da je morao pokrenuti, kako je on naziva, “specijalnu vojnu operaciju”, kako bi zaštitio govornike ruskog jezika u Ukrajini i kako bi se suprotstavio, kako je rekao, ozbiljnoj prijetnji Rusiji od potencijalnog članstva Ukrajine u NATO-u.

Rjabkov, karijerni diplomat koji nadzire kontrolu naoružanja, rekao je da Rusija ne vidi veliku promjenu u američkom pristupu Ukrajini i upozorio da se s Moskvom neće razgovarati jezikom ultimatuma.

Ne žele ‘polovične mjere’

“Bez rješavanja problema koji su bili temeljni uzroci onoga što se događa, neće biti moguće postići dogovor”, rekao je Rjabkov.

“Dakle, varijacije i polovične mjere nisu put kojim smo spremni ići“, dodao je.

Ukrajina i njezini zapadni saveznici, predvođeni SAD-om, optužili su Rusiju da pokušava otimati zemlju u kolonijalnom stilu, a pristaše Kijeva obećale su poraziti ruske snage isporučivanjem oružja vrijednog stotine milijardi dolara.

LEVČENKO: ‘Moskva je uložila 0,5 trilijuna dolara u rat, a prigrabila 25 puta više u prirodnim resursima’

Moskva kontrolira oko 20 posto Ukrajine, uključujući Krim, kojeg je anektirala 2014., te glavninu područja četiriju regija u istočnoj i južnoj Ukrajini.

Iako Rusija tvrdi da su sve četiri regije u potpunosti dio Rusije, njezine snage na terenu kontroliraju 70 do 80 posto teritorija, uz otprilike 26.000 četvornih kilometara koje još uvijek drže ukrajinske snage, pokazuju podaci iz otvorenih izvora na prvoj crti bojišnice.

Kremlj ne pristaje na veće teritorijalne ustupke

Reuters je izvijestio u studenome da je Putin otvoren za razgovor s Trumpom o mirovnom sporazumu o Ukrajini, ali isključuje veće teritorijalne ustupke i inzistira na tome da Kijev odustane od ambicija da se pridruži NATO-u.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je Reutersu u petak da želi da Ukrajina opskrbljuje SAD rijetkim zemljanim elementima i drugim mineralima u zamjenu za financijsku potporu za njihove ratne napore.

OŠTRA KRITIKA Tadić: ‘Trump cijeni samo jake, njegova politika svijet vraća u 30-e godine prošlog stoljeća’

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Boba Lazarevic

prije 3 mjeseca

A mediji nas tri godine uvjeravaju da su Putinovi maksimalistički zahtjevi "Rusija do La Manchea". "Cijela Evropa je u opasnosti". "Pregazit će nas, bla, bla...". Ispada da čovjek samo želi teritorije gdje su Rusi referendumom ionako glasali za priključenje, te neutralnost, demilitarizaciju i denacifikaciju ostatka Ukrajine. Zeleni sad vjerojatno žali što se nije držao ugovora iz Minska. Da jest, svega ovoga ne bi ni bilo.

Boba Lazarevic

prije 3 mjeseca

...ali Merkelica i Hollande su Zelenom rekli "potpiši Minsk pa se pravi blesav". I eto mu sad.