Paška sol jedan je od izvoznih brendova i aduta Hrvatske, a direktor Solane Pag Josip Ćapin za B&B govori o planiranju novih ulaganja u rast efikasnosti i postizanje energetske neovisnosti te komentira izjavu saborskog zastupnika Biloglava.

Hrvatska javnost krajem veljače bila je iznenađena izjavom saborskog zastupnika stranke DOMiNO Damira Biloglava koji je u Saboru, u ime kluba Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti, rekao da tvrtka Solana Pag prestaje proizvoditi sol na otoku Pagu. Biloglav je ustvrdio da paška solana uklanja bazene za prikupljanje soli i prekida tradiciju proizvodnje kvalitetne soli. Proizvodnja soli na otoku Pagu neprekinuto traje 1200 godina, njezina kvaliteta prepoznata je ne samo u Hrvatskoj već i u Europi i svijetu, a tradicija “branja” soli na otoku Pagu puno je više od gospodarske grane. To je i povijesna vrijednost i kulturna baština, ali i turistička atrakcija jer sve više turista pohodi solanu i saznaje kako se stoljećima proizvodi sol, a mogu i “brati” tu dragocjenu namirnicu. Na sreću, tvrdnja zastupnika Biloglava bila je netočna, a direktor Solane Pag Josip Ćapin za Business&Banking potvrdio je da solana odlično posluje i planira nova ulaganja.

B&B: Otkud saborskom zastupniku stranke DOMiNo Damiru Biloglavu informacija o zatvaranju Solane Pag? Je li objasnio od koga je dobio tu informaciju?

Ne znam tko je Biloglavu rekao navedenu informaciju. Žao mi je što nas nije kontaktirao prije istupa u Saboru i provjerio točnost informacije, osobito u današnje vrijeme kad su raširene lažne vijesti. Mi ga pozivamo da nas posjeti i da se uvjeri u to da proizvodimo sol kao i dosad i da nećemo zatvoriti solanu.

B&B: Tko stoji iza te objave i s kojom je namjerom puštena u javnost?

Objava je postavljena na jednoj stranici na Facebooku i povučena je istog dana. Možda i nije bilo loših namjera, Solana Pag je višestoljetni brend i svi su sentimentalni prema paškoj soli, što nam je drago jer smo mi, zaposlenici, najsentimentalniji. Nismo samo zaposlenici, nego i čuvari baštine. Mi riječ sol pišemo velikim slovom.

B&B: Je li objava ove dezinformacije povezana s eventualnim problemima u poslovanju solane? Kako ona posluje?

Solana Pag u trogodišnjem razdoblju značajno je napredovala u tržišnom i financijskom smislu. Približili smo se našim kupcima, otvorili smo se javnosti, razvili smo turističke kapacitete i napravili svojevrstan “comeback” na domaćem tržištu i snažan rast na inozemnom tržištu. Prošla godina bila je jedna od uspješnijih poslovnih godina. Da bih objasnio kako su rasli naši troškovi, navest ću vam što sve ulazi u cijenu našeg premium proizvoda, paške soli. U cijenu proizvodnje jedne kutije paške soli uračunati su energija, transport, ambalaža, održavanje, repromaterijal, usluge i rad. Rast tih troškova od 2021. do 2024. iznosi 40 posto. Trošak proizvodnje kilograma paške soli u tri godine narastao je 40 posto. Taj rast cijena nije opteretio naše kupce. Primjerice, antivirusni i računalni programi možda su mala stavka, ali njihove cijene rasle su 40 posto. Čak i u 2025. imamo inflatorne pritiske, najviše za cijene usluga. Digitalizacijom procesa, povećavanjem efikasnosti u proizvodnji, ulaganjima u nove tehnologije, diversifikacijom prodaje i nabave uspjeli smo podići EBITDA maržu s četiri posto u 2021. na 12 posto u 2024.

‘Pozivamo Biloglava da nas posjeti i uvjeri se da proizvodimo sol kao i dosad i da nećemo zatvoriti Solanu Pag’

B&B: Koliko vas u poslovanju ograničavaju problemi na koje se godinama žale industrijski proizvođači u Hrvatskoj, porezna opterećenja, financijska davanja, administrativne sporosti i poteškoće u razvoju novih projekata?

Najizazovniji segment poslovanja u Hrvatskoj je proizvodnja, osobito na otocima. Ulazni troškovi usluga, repromaterijala, ograničeno tržište rada, “monokultura turizma” i slaba infrastrukturna povezanost su veliki izazov za otočne proizvođače. Poštujem one koji se bave proizvodnjom na bilo kojem hrvatskom otoku jer to zahtijeva puno ljubavi i strpljenja. Nama su najveći uzor proizvođači paškog sira. Sretni smo da uvijek imamo potporu lokalne i županijske administracije, a i na državnoj razini. Pojedini profesionalci uvijek imaju razumijevanja za naše posebnosti. Međutim, administrativna sporost sustava onemogućava podizanje efikasnosti proizvodnje, što opterećuje investicijski ciklus ulaganja u proizvodne kapacitete. Vrijeme je novac. Što se tiče poreznih opterećenja, željeli bismo racionalniji raspored poreza, pogotovo parafiskalnih nameta i raznih naknada i stabilnost poreznog sustava. Nažalost, porezna i neporezna opterećenja povezana s proračunskim potrebama i plaćanja javnom sektoru stalno rastu, bez obzira na razinu poslovanja. Željeli bismo da ta opterećenja prestanu rasti jer se približavamo razinama koje su teško održive.

B&B: Koje biste probleme u poslovanju izdvojili u posljednje dvije, tri godine?

Najveći izazov bile su nam cijene energije, transporta, repromaterijala i ograničeno tržište rada. Solana Pag posluje na otoku i kao radno intenzivna industrija uvijek je zapošljavala strane radnike, pogotovo u sezoni. Nekada su to bile zemlje iz okruženja, a danas nam dolaze radnici iz trećih zemalja. Solana Pag zapošljava petero djelatnika koji imaju status stranca. Sve radno intenzivne industrije iz proizvodnje ili prerade, osobito tekstilna industrija, osjećaju rast osnovnih troškova plaća koji se ugrađuje u cijenu proizvoda. Nastojimo imati što manje djelatnika u tim kategorijama i sa Sindikatom zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDiV) u posljednjem razdoblju četiri puta potpisali smo kolektivne ugovore ili njihove anekse kako bismo osnažili prava radnika. Nažalost, industrijska proizvodnja i broj zaposlenih opadaju u toj gospodarskoj grani. Dio razloga za to je i u troškovima rada, a očekujemo da će rasti i u sljedećem razdoblju sličnim tempom kao u posljednje tri godine.

Veliki infrastrukturni projekti kojima će se solanska polja morati zaštiti od visoke razine mora, zahtijevat će i sufinanciranje države | Foto: Solana Pag

B&B: Jedan od problema koji je spomenut u vašem financijskom izvješću za 2023. je zastarjelost opreme, nedostatna informatizacija i loše stanje zgrada. Planirate li ulagati u opremu i objekte? Iz kojih izvora ćete namaknuti sredstva?

Solana Pag u dužem razdoblju patila je od smanjenih investicija u proizvodnju i modernizaciju. Prije 2022. posljednja značajna investicija bila je 2014., što je u proizvodnom smislu teško održivo. U dvije godine imali smo 1,2 milijuna eura kapitalnih izdataka za održavanje imovine i opreme (CAPEX), a i u budućem razdoblju očekuju nas investicije za rast efikasnosti i postizanje energetske neovisnosti. Najviše ulažemo u tehnološke inovacije, digitalizaciju i automatizaciju. Instalirali smo i solarne kolektore ukupne snage 170 kilovata i pokrenuli investicijski ciklus koji će nam pomoći da godišnje umanjimo ugljični otisak za gotovo 1000 tona CO2. Krajem 2024. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo nam je sufinanciranje projekta “Povećanje energetske učinkovitosti Solane Pag” i nadamo se da ćemo uskoro potpisati ugovor i zatvoriti investiciju do sredine 2026. Investicije financiramo iz vlastitih sredstava i linija koje nudi HBOR, uz potporu poslovnih banaka. Čvrsto vjerujemo u njihov uspjeh.

B&B: Kako su visoka inflacija i poremećaji na tržištu uzrokovani ratom u Ukrajini i posljedicama na tržištu EU-a utjecali na poslovanje i kako ste ih prevladali?

Najveći izazov je cijena repromaterijala, sirovina i energije, ali smo pažljivim planiranjem proizvodnog ciklusa i uštedama uspjeli izbjeći veći rast cijena konačnog proizvoda koji bi opteretio našu konkurentnost. Izazovi su nam donijeli i nešto dobro, okrenuli smo se sebi, počeli intenzivnije raditi na svojim komparativnim prednostima i jačanju brenda otoka Paga i Solane Pag. Ipak je paška sol premium sol u hrvatskim i svjetskim okvirima. Diversificirali smo svoje proizvodne i prerađivačke kapacitete, a uveli smo i nekoliko novih proizvoda, poput nerafinirane morske soli i salamure koje su dobile EKO certifikat. Podigli smo razinu izvoza 60 posto i prvi put smo se intenzivnije otvorili javnosti. Pokrenuli smo web shop i razvili turistički segment. Svjesni smo da nas čeka još mnogo posla, ali i svijetla budućnost.

‘Vrijeme je novac, a administrativna sporost sustava onemogućava podizanje efikasnosti proizvodnje’

B&B: Osjeća li Solana Pag posljedice rasta troškova proizvodnje, transporta i prodaje i kako se nosite s tim?

Rast troškova proizvodnje pritišće sve industrije, osobito troškovi energije. Naša otegotna okolnost je proizvodnja na otoku pa su naši proizvodi zbog toga skuplji i teže dostupni. Teško je našim kupcima objasniti da smo gotovo mjesečno odsječeni od kopna, što nam onemogućava redovitu isporuku dobara, osobito u zimskom razdoblju. Najviše radimo na poboljšanju efikasnosti jer su hrvatski proizvođači zbog ekonomije obujma u podređenom položaju u odnosu na konkurenciju iz Europe. Imamo značajno više inputa rada po jedinici proizvoda, pa nam je jedini način opstanka stalno ulaganje u inovacije, preuzimanje dobre prakse iz drugih država, diversifikacija prodajne strategije i upravljanje efikasnošću. Bez povećanja efikasnosti proizvodnje i prerade u Hrvatskoj nema nade u ostvarivanje veće konkurentnosti.

B&B: Svojevremeno ste isticali i da vam je jedan od ciljeva u poslovanju postati najveći proizvođač morske soli u regiji. Jeste li taj cilj ostvarili i gdje je Solana Pag u odnosu na ostale proizvođače soli u jugoistočnoj Europi?

Ako izuzmemo Grčku, taj cilj smo ostvarili. U Grčkoj su solane u državnom vlasništvu i njihove kapacitete površinom ne možemo nadmašiti. Hrvatskoj proizvodnja morske soli nije interes od strateškog značaja i godinama smanjujemo proizvodne kapacitete, a čak i ukidamo eksploatacijska polja. Propustili smo komunikaciju s lokalnom zajednicom o tome koji su benefiti proizvodnje morske soli i koliko je to održiv način razvoja koji ima multiplikativne efekte na nju, osobito na turizam. Najveći konkurenti su proizvođači kamene soli iz Austrije i Njemačke. Kako je tržište proizvođača soli u Europi relativno malo, svi surađujemo i pomažemo jedni drugima. Mi smo pridruženi član Seasalt Europe i upravo zajedno radimo na promociji morske soli s europskim zakonodavnim tijelima.

B&B: Svoje proizvode izvozite u 20-ak zemalja. Koji su proizvodi najtraženiji u inozemstvu, odnosno što najviše kupuju potrošači u EU-u?

Otok Pag je svjetski brend. Paška sol, sir i čipka imaju svjetsku reputaciju pa je paška sol sa zaštićenom oznakom izvornosti, paško “bijelo zlato”, naš izvozni adut. Zanimljivo je da nam kupci šalju fotografije naših proizvoda na policama diljem svijeta. Osjećaju se povezani sa svojim domom. ‘’Paški cvijet soli’’ je vrhunska gurmanska poslastica i polako, ali sigurno smješta se u okusne pupoljke Europe i šire. “Paški cvijet soli” je najskuplji hrvatski proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti i najbolji je izvorni premium brend.

‘Paška sol, sir i čipka imaju svjetsku reputaciju pa je paška sol sa zaštićenom oznakom izvornosti naš izvozni adut’

B&B: Solana Pag organizira i edukacijske radionice o proizvodnji soli i polaznicima omogućujete da sudjeluju u branju soli. Kakve su njihove reakcije?

Od 2022. Solana Pag ima i turističku ponudu. Edukacijske radionice, stalna izložba solarstva i “Butiga soli” su naši turistički prvijenci. Želimo kupcima približiti priču o paškoj soli, označiti njene zdravstvene benefite i povezati ljude s prirodom. Reakcije su fantastične, nastojimo biti cjenovno prihvatljivi jer su nam najdraži najmlađi posjetitelji. Htjeli bismo da mnoge obitelji dožive nezaboravno iskustvo proizvodnje soli i uživaju u predivnom krajoliku, pa pozivam sve koji žele više naučiti o “branju” soli da nas posjete i sudjeluju u radionicama.

B&B: Kako posljedice globalnog zatopljenja utječu na proizvodnju soli?

Život na Pagu je život u ekstremnim uvjetima. Umjesto mraza, na Pagu imamo sol na svim površinama gotovo cijele zime. Uraganski vjetar je i ove godine nanio velike štete Pažanima i gospodarstvenicima. Nažalost, nije bilo sluha za proglašenje elementarne nepogode iako je samo u Solani Pag bilo preko 200.000 eura štete. Takvi problemi zahtijevaju značajna ulaganja u opremu i infrastrukturu kako bi se ti ekstremni uvjeti lakše podnijeli. Mi preko 100 godina obavljamo stalna mjerenja oborina i isparavanja i zaključili smo da su vremenski uvjeti postali nepredvidljiviji, što nam otežava proizvodnju, a može nanijeti i ozbiljne štete u proizvodnji. U sljedećih 10 godina očekuje nas zahtjevnija investicija kako bismo zaštitili solanska polja od visoke razine mora, pogotovo za vrijeme juga i meteoroloških tsunamija, i to ne samo na Pagu, nego i u ostalim solanama ako ih želimo baštiniti i u budućnosti. To su veliki infrastrukturni projekti koji zahtijevaju pomoć države jer su sva koncesijska polja u Hrvatskoj u državnom vlasništvu. Dobar primjer je Slovenija koja godišnje svojim solanama subvencionira ulaganja u održavanje polja, olakšava zapošljavanje lokalnog stanovništva i financira velike infrastrukturne projekte. Slovenija je u proteklih 10 godina uložila 10 milijuna eura u solane. U Hrvatskoj nije razvijena svijest o tome i nema takvih ulaganja.