Hrvatska se mora okrenuti prema sebi i raditi na povećanju poljoprivredne proizvodnje i preradi hrane te investirati u tehnologije i veću produktivnost, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu “Cijena hrane ‘od polja do stola“: ekonomska i/ili špekulativna logika” u organizaciji Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, naročito poljoprivrednih sirovina, ali i hrane i pića su pod snažnim utjecajem globalnih faktora, uključujući troškove energije, transporta i klimatske promjene, kazala je konzultantica Zvjezdana Blažić. Tržišne neravnoteže, kako je navela, mogu pogoršati segment opskrbe hranom, posebno za osjetljive skupine građana s niskim primanjima.

Cijeli sustav trgovanja poljoprivrednim proizvodima je jako globaliziran i sve promjene koje se dešavaju na svjetskim tržištima imaju posljedice i na naše vlastito okruženje, kazala je Blažić napominjući kako je u Hrvatskoj inflacija i dalje vrlo visoka, za razliku od EU.

“Cijene hrane u Hrvatskoj su u zadnjih par mjeseci rasle i to po znatno većim stopama nego je to bilo na razini EU“, rekla je, navodeći kako imamo vlastitu unutarnju inflaciju koja je vezana uz znatan rast potrošnje, uvjetovan velikim rastom plaća i rastom transfera iz inozemstva.

EUROZONA ECB ponovno snizio kamatne stope kao podršku posustalom gospodarstvu

Ovog časa, kako je kazala, imamo još uvijek povećanu potrošnju, nešto malo je usporila u veljači ali još uvijek to ne daje razloga da bi uz sve geopolitičke i makroekonomske uvjete moglo doći do stišavanja inflacije, barem ne u kratkom roku.

Vezano uz očekivanja u budućnosti, Blažić smatra kako je nestabilnost ono s čime ćemo se morati naučiti živjeti. Nastavak geopolitičkih neizvjesnosti može, kako je rekla, dodatno utjecati na opskrbne lance. Nužna je stoga prilagodba trgovinskih strategija, tj. tvrtke i države moraju diverzificirati nabavne kanale i osigurati otpornost prehrambenog sektora, povećati proizvodnju i preradu hrane te investirati u tehnologiju i veću produktivnost. Održiva proizvodnja i digitalizacija u lancu opskrbe mogu ublažiti negativne trendove, kazala je.

Jurčić: Važno povećati poljoprivrednu proizvodnju

Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić je rekao kako su hrvatska monetarna politika, uspostavljena krajem 1993., i fiskalna politika, uspostavljena 2002., učinile mnoge proizvodnje, u tržišnim uvjetima neisplativim, prije svega proizvodnju hrane. To je rezultiralo većim troškovima proizvodnje od cijena na tržištu, odnosno uvozni proizvodi su postali jeftiniji od domaćih.

Ako je primjerice cijena mlijeka u Europi, prije ulaska Hrvatske u EU, bila pola eura po litri, što je oko 3,7 kuna, a troškovi proizvodnje su u Hrvatskoj bili pet kuna, onda se to ne isplati proizvoditi, kazao je.

PORASLA POTROŠNJA Šušnjar: Dobar znak, dogodilo se zbog rasta plaća

Ali to nije vidljivo samo u poljoprivredi, nego u svim industrijskim granama. “I zato su naša poduzeća većinom išla u likvidaciju, a poljoprivreda je stagnirala, ali preživljavala tako što je država dio razlike, između troškova proizvodnje i europskih cijena, davala kroz subvencije. Znači, temeljno je napravljena greška koja se kasnije nije ispravila i danas ju je sve teže ispraviti“, rekao je Jurčić napominjući kako ne vidi znanje u hrvatskoj politici da tu grešku može ispraviti.

Kazao je i da postoje strateški proizvodi, koji se bez obzira na cijene i tržište moraju proizvoditi u dovoljnim količinama u vlastitoj zemlji. “To su hrana, energija, osnovni lijekovi i malo municije. Ni te strateške ciljeve nismo pratili. Važno je da progledamo i okrenemo se prema sebi te povećamo poljoprivrednu proizvodnju“, poručio je Jurčić.

Profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Ivo Grgić je istaknuo kako bi država više trebala voditi računa o tome kako povećati domaću proizvodnju i hvaliti se povećanjem količina, a ne povećanjem vrijednosti proizvodnje.

“Vidimo da su cijene nešto što se mijenja, one osciliraju tijekom godine“, kazao je, napominjući kako je važna uloga države u dijelu koji se tiče proizvodnje i uređenja tržišta, odnosno da moraju postojati mehanizmi praćenja dampinških cijena, nepoštenih trgovačkih praksi itd.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je također istaknuo kako je važno povećati proizvodnju ali i njezinu produktivnost, odnosno treba se odmaći od jednostavnih kultura s niskim prinosima prema onima koje mogu dostići veću cijenu i osigurati bolji dohodak poljoprivrednicima.