Krajem prošle godine pažnju javnosti privukla je grupa iz Bihaća Jall Aux Yeux koja pjeva na francuskom jeziku, a posebno je oduševila obradama hitova grupa Haustor i Majke. Iako je na sceni prisutna još od 2016. te je prvi album ‘Salutations du fond du monde’ objavila 2018. za sinjsku nezavisnu etiketu Juda Records, Jall Aux Yeux tek je krajem prošle godine privukla pažnju javnosti svojim obradama poznatih hrvatskih rock pjesama na francuski jezik: „Ene“ grupe Haustor u kojoj gostuje i autor pjesme Darko Rundek i „Teških boja“ Gorana Bare i Majki. Bend čine Adnan Suljanović (bubanj i perkusije), Jasmin Hadžisadiković (gitara, mandolina), Marko Ivaniš (bas), Mirzah Piralić (vokal) i Jure Petrović (gitara), a glazba koju izvode mješavina je rocka, popa, punka, indie rocka i folka. Zahvaljujući vrlo dobroj reakciji publike na prvi album i prve nastupe, Jall Aux Yeux drugi album „Bonsoir les choses d’ici-bas“ objavit će za diskografsku kuću Croatia Records. Spomenutim obradama poznatih hrvatskih rock pjesama najavili su album obrada brojnih autora s ex-Yu scene, a zahvaljujući rastućoj popularnosti, svoje dosadašnje albume kao i neke nove pjesme predstavit će nastupom u Vintage Industrial Baru 27. veljače. Nacional je razgovarao s gitaristom benda Jurom Petrovićem, profesorom latinskog i francuskog jezika.

NACIONAL: Dok većina mladih bendova želi zvučati poput svojih anglofonskih rock idola, vi ste odlučili pjevati na francuskom jeziku. Govorite li svi u grupi francuski? Podrazumijeva li to i dobro poznavanje francuske pop rock scene?

Francuski govorimo pjevač grupe Mirzah i ja. Kao profesor francuskog jezika dobro poznajem francusku kulturu i povijest, civilizaciju općenito, a od upisa na fakultet počeo sam intenzivnije istraživati i slušati francusku, frankofonu muziku i tražiti francuske verzije Cavea, Cohena, Waitsa, Bowieja…

NACIONAL: Postoje li ipak neki uzori na francuskoj glazbenoj sceni?

Ne bih rekao da su uzori, ali ima dosta izvođača koje i danas slušam: Jacques Brel, Georges Brassens, Jacques Dutronc, Mano Solo, Noir Désir, Mano Negra, Louise Attaque…

NACIONAL: Slušatelji koji ne znaju je riječ o rock sastavu iz Bihaća bit će uvjereni da ste francuska grupa. Što na vaše pjesme kažu izvorni govornici francuskog jezika?

To možemo zahvaliti činjenici da je Mirzah izvorni francuski govornik jer je živio u Toulonu od 1989. do 2019. pa zvučimo kao autentični „francuski“ bend s bihaćkom adresom, a Francuzi na „bihaćke Francuze“ uglavnom gledaju sa simpatijama i dozom čuđenja.

NACIONAL: Po svemu sudeći, 2025. u koju smo tek zakoračili mogla bi biti vaša godina s obzirom na to da će vam album obrada objaviti Croatia Records. Osim „Ene“ Rundeka i Haustora i „Teških boja“ Gorana Barea i Majki, koje ste još pjesme odlučili obraditi na albumu?

Na albumu će biti klasici hrvatske i ex-Yu scene i pjesme koje su obilježile zadnjih četrdesetak godina: Rundek, Majke, Neno Belan, Jurica Pađen, Arsen Dedić, Psihomodo pop…

Bend čine Adnan Suljanović, Jasmin Hadžisadiković, Marko Ivaniš, Mirzah Piralić i Jure Petrović. FOTO: PROMO

NACIONAL: Planirate li se uz pomoć Croatia Recordsa probiti na frankofonsko tržište?

Zasad nismo imali takvih planova, možda nakon objave albuma. Svakako nam je želja pokušati proboj na zapadni, francuski front. To bi nekako bio, za frankofoni bend, i logičan slijed događaja.

NACIONAL: Jeste li razmišljali o tome da ugostite neku francusku pjevačicu ili pjevača?

Možda bi s eventualnim probojem na francusko tržište došlo i do toga, ali dosad nismo o tome razmišljali. Ne bih imao ništa protiv suradnje s Manu Chaom, recimo.

NACIONAL: Zanimljivo je da je naziv grupe Jall Aux Yeux zapravo vaša zezancija s nazivom mjesta Založje u BiH. Možete li malo pojasniti sam naziv grupe i poveznicu sa Založjem?

Da, mjesto Založje se nalazi nekoliko kilometara od Bihaća, podno planine Plješevice, a mi smo samo zamijenili glasove „z“ i „ž“ i dobili Jall Aux Yeux. Ime zvuči „francuski“ iako kao cjelina nema značenje.

NACIONAL: Vaš prvi album „Salutations du fond du monde“ (Pozdravi s kraja svijeta), objavljen 2018. godine, svojevrsna je razglednica iz Bosne i Hercegovine na francuskom jeziku. O čemu ste pjevali na prvom albumu?

Teme najčešće dolaze od onoga što me u datom trenutku interesira, što čitam, slušam, vidim oko sebe. Prvi album je i stilski i tematski dosta raznovrstan jer je nastajao u dužem periodu pa tu imamo i motive iz „Kuge“ Alberta Camusa u pjesmi „La peste“, Pilatovo pranje ruku od odgovornosti i Jaspersovo pitanje krivnje u pjesmi „Je m’en lave les mains“, traženje izlaza iz životnog labirinta u pjesmi „Ici ou là“… Na prvom albumu je i nama jako draga pjesma „Django“, francuske umjetnice Sandre Jayat o Djangu Reinhardtu.

NACIONAL: Na dugom albumu „Bonsoir les choses d’ici-bas“ objavili ste pjesmu posvećenu migrantima „Adieu“ u kojoj je gostovao Saša Antić iz grupe TBF. Kako je došlo do te suradnje?

Naš prvi izdavač Juda Records, koje vodi Mile Mijač iz Sinja, inače član grupe M.O.R.T., spojio nas je sa Sašom. Pjesmu smo snimili u Bihaću, a Saša je za nekoliko dana poslao svoj dio koji je snimio u Splitu. Kasnije smo imali čast i zadovoljstvo da je sa Sašom u splitskom Cirkusu izvedemo i uživo. U toj pjesmi uglazbili smo stihove francuskog pjesnika Alfreda Musseta koji općenito govore o odlasku i čovjekovu suočavanju s neizbježnim, a Sašin završni rap dao je tu toplu ljudsku notu.

NACIONAL: Koje su teme vaših pjesama?

Šarenilo likova i tema: ludi Jacques koji se pravi Englez; prosječan čovjek koji želi razumnu ženu, knjige i mačku, a dobije sve suprotno; nasmijani Sizif; francuska verzija sevdalinke „Tebi majko misli lete“; dva pogleda na Ravaillaca, krvnika Henrika IV; giljotina koja siječe glavu s malo srama i puno preciznosti… Na drugom albumu su i uglazbljeni Rilkeovi stihovi u pjesmi „Éteins mes yeux“.

NACIONAL: Predajete francuski jezik u Bihaću. Kakav je interes za francuski? Ima li dovoljno zainteresiranih polaznika?

Situacija s francuskim jezikom u Bosni i Hercegovini je dosta loša budući da obrazovni sistem favorizira engleski i njemački jezik. Postoje neki sitni pomaci kao što je otvaranje jezičnog smjera u bihaćkoj gimnaziji s francuskim kao trećim stranim jezikom, a u zadnjih nekoliko godina zbog interesa djece i studenata Francuski institut organizirao je nekoliko tečajeva francuskog jezika u Bihaću.

NACIONAL: S obzirom na sve veću popularnosti vaših prepjeva, planirate li možda kakve prepjeve i na neke druge jezike?

Ne, držimo se francuskog s time da ne isključujemo ni mogućnost snimanja albuma na našem jeziku.

NACIONAL: Kada planirate objaviti album i predstaviti ga uživo u Hrvatskoj?

Album planiramo završiti tijekom 2025. i predstaviti ga odmah nakon izlaska i na svirkama. Neke od pjesama već smo uvrstili u repertoar pa ih, uz ostale, možete čuti u Vintage Industrial Baru u Zagrebu 27. veljače 2025. godine.