Sukob između Irana i Izraela ušao je u zabrinjavajuću fazu nakon što je SAD izveo zračne napade na iranska nuklearna postrojenja. Situacija potiče na strah da bi regija mogla postati poprište šireg rata s potencijalom nuklearne eskalacije.
U kontekstu takve globalne nestabilnosti, postavlja se vrlo konkretno pitanje – što ako dođe do nuklearnog udara
1. Bljesak i toplinski val – detonacija proizvodi iznimno jak bljesak i ekstremnu toplinu koja može izazvati teške opekline kilometrima od epicentra, bez obzira na to je li meta vojna ili civilna.
2. Eksplozijski udar – nakon nekoliko sekundi stiže razorni šok-val koji može srušiti zgrade, razbiti prozore i uzrokovati ozbiljne ozljede.
3. Elektromagnetski impuls (EMP) – u trenu onesposobljava električne mreže, komunikacije i digitalne uređaje, ostavljajući regije bez signala, struje i interneta.
4. Radioaktivni pad (fallout) – najveći rizik dolazi nakon eksplozije, radioaktivne čestice mogu kontaminirati zrak, tlo i vodu, a vjetar ih može donijeti i stotinama kilometara dalje.
5. Humanitarne posljedice – bolnice bi bile preopterećene, infrastruktura oštećena, a distribucija pomoći i evakuacija otežane zbog panike i logističkog kolapsa.
Iako je izravni napad malo vjerojatan, stručnjaci upozoravaju na tri stvarna rizika za Hrvatsku: radioaktivni oblak može doći do našeg područja u roku od 24 do 72 sata, ovisno o vjetrovima i mjestu udara.
EMP i cyber napadi mogli bi pogoditi električnu i komunikacijsku infrastrukturu. Može doći do panike i poremećaja lanaca opskrbe (hrana, lijekovi, gorivo), mogli bi izazvati sekundarne krize, piše Dnevnik.hr
Kako se pripremiti?
Provjerite gdje se nalazi najbliže sklonište, podrum ili unutarnja prostorija bez prozora. Zatvorite i zabrtvite prozore, vrata, ventilaciju, dimnjake. Osigurajte vodonepropusne trake i plastične folije.
Dobro je osigurati vodu i hranu za 14 dana (2 litre vode na dan po osobi, konzerve, energetske pločice), radio na baterije, svjetiljke i baterije, jodne tablete (za zaštitu štitnjače, dostupne u ljekarnama), komplet prve pomoći, lijekove za kronične bolesti, N95 maske, rukavice, sredstvo za dezinfekciju, osobne dokumente, novac u gotovini.
Što učiniti ako dođe do napada?
Ne gledajte bljesak – zaklonite lice, legnite na tlo, zaštitite oči i vrat.
Nađite zaklon unutar 15 minuta. Potražite sklonište u zatvorenom prostoru, po mogućnosti da je pod zemljom i u zgradi od cigle ili betona. Ako to nije moguće, pokušajte ostati u središtu zgrade, što dalje od prozora, vrata i vanjskih zidova.
Zatvorite sve otvore, isključite ventilaciju.
Dekontaminacija ako ste bili vani – skinite vanjsku odjeću (uklonit će do 90 % kontaminacije). Ako ste u mogućnosti, otuširajte se mlakom vodom i blagim sapunom. Nikako ne koristite regenerator, losione ili ulja – mogu zarobiti čestice. Operite lice, uši, isperite nos. Ako nemate vodu, koristite čistu mokru krpu.
Ljubimce također treba oprati blagim sapunom.
Jedite i pijte samo zapakirane namirnice i koristite predmete koji su bili unutar zgrade. Nemojte konzumirati hranu ili tekućine koje su bile nepokrivene ili na otvorenom jer su najvjerojatnije kontaminirani.
MIRO KOVAČ: ‘Zatvaranje Hormuškog tjesnaca nije u interesu Irana, Kinezi bi bili nezadovoljni…’
Komentari