KAKO TO? Pacijenata sve manje, liječnika više, a liste čekanja sve su duže

Autor:

16.05.2024., Split -  Hitni objedinjeni prijem u KBC-u Split. Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Ivana Ivanovic/PIXSELL/Ilustracija

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je sve manje pacijenata, sve više liječnika, a broj kreveta je isti. Logično je pitanje zbog čega je onda zdravstvena skrb građanima sve manje dostupna.

Voditeljica Službe za javno zdravstvo HZJZ-a, Željka Draušnik, za HTV je kazala kako je Hrvatska među zemljama s najvećom stopom hospitalizacija kroz dnevne bolnice u odnosu na broj stanovnika.

Ključno je pitanje kako to dostupnost zdravstvene skrbi nije veća, s obzirom na sve manje stanovnika, a sve više liječnika.

Izvanredna profesorica s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Ana Bobinac, ističe kako je broj liječnika važan, ali je to samo jedan od faktora koji utječu na brzinu dolaska pacijenta na red za pretrage.

SINDIKATI OGORČENI ‘Država stvara zdravstveni holding u Zagrebu, ispaštat će pacijenti’

“Naš sustav naručivanja je fragmentiran. Ako ćemo zadržati postojeći broj bolnica, potrebno je provesti akreditaciju bolnica i jasno definirati što se u kojoj bolnici može i smije raditi”, poručila je.

Kako se navodi u izvješću HZZO-a, u hrvatskim bolnicama 2023. godine liječilo se 622.585 pacijenata, ostvareno je pet milijuna bolničkih dana, a iskorištenost postelja bila je 63 posto.

REVIZIJA Bolnice u Hrvatskoj u 2022. u manjku od 1,2 milijarde eura, samo osam ih je bilo u plusu

U odnosu na prethodnu godinu liječeno je 32.000 pacijenata manje, čak 100.000 manje nego 2019. godine. Liječilo ih je 7.486 liječnika, što je stotinu više nego prethodne godine.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Samoistina

prije 3 mjeseca

Kad već istražujete, predlažem da napišete broj liječnika prije nekoliko decenija nor 1980, tadašnji broj stanovnika, te broj dolazaka liječniku ili još bolje broj usluga po glavi stanovnika , te iste podatke sada. Također je važna prosječna dob stanovnika i broj novih pretraga koje su se uvele. Radeći u zdravstvu , upravo u navedenim periodu, svjedok sam činjenice da prosječno predškolsko dijete i prosječan građanin treće dobi dođe oko 50 x godišmje liječniku primarne zdravstvene zaštite, a to se dalje širi prema sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prije 45 godina to nije bilo ni 2x godišnje u prosjeku. Broj liječnika i ostalog medicinskog osoblja se povećao. Zbog vrlo socijal