Mirovine u EU-u iznose oko tri petine dohotka na kraju radnog staža. U mnogim europskim zemljama ta stopa pada ispod 50 posto, što umirovljenicima predstavlja sve veći izazov za održavanje pristojnog životnog standarda.

U mnogim europskim zemljama mirovinski prihodi znatno su niži od primanja od rada prije umirovljenja. Zbog toga je mnogim starijim osobama teško održati svoj životni standard nakon umirovljenja.

Gotovo svaki šesti umirovljenik u EU-u je u riziku od siromaštva, a stopa se povećala s 12 posto u 2013. na 15,5 posto u 2023. godini, navodi Euronews.

Dakle, kakve su mirovine u usporedbi s radnim primanjima prije odlaska u mirovinu diljem Europe? U kojim zemljama umirovljenici primaju najveći, a koji najniži udio zarade nakon radnog staža?

Eurostatov agregatni omjer zamjene ocjenjuje učinkovitost mirovinskih sustava u omogućavanju starijim osobama da zadrže svoj životni standard nakon umirovljenja.

Uspoređuje medijan prihoda od mirovine pojedinaca u dobi od 65 do 74 godine s medijanom primanja od rada onih u dobi od 50 do 59 godina, isključujući ostala socijalna davanja. To pomaže u razumijevanju primjerenosti mirovina.

Godine 2023. ukupni omjer zamjene u EU iznosio je 58 posto. To znači da bi osoba koja je zaradila 100 eura u dobi od 50 do 59 godina primila 58 eura mirovine u dobi od 65 do 74 godine.

U EU se taj omjer kretao od 35 posto u Hrvatskoj do 78 posto u Grčkoj.

Španjolska (77 posto) i Italija (75 posto) slijede Grčku na vrhu, dok je Portugal također premašio prosjek EU s omjerom od 61 posto.

Na dnu, iza Hrvatske, su Litva (36 posto) i Irska (39 posto), čineći tri zemlje s omjerima ispod 40 posto u EU.

Izvor: Euronews

Među “velikom četvorkom” gospodarstava EU-a, Njemačka je imala najniži prihod od mirovina u odnosu na zarade na kraju karijere od 49 posto, dok je Francuska (59 posto) bila malo iznad prosjeka EU-a.

U međuvremenu, Španjolska i Italija rangirane su među prve tri s više od 75 posto.

U 11 država članica EU-a mirovine su činile manje od polovice prosječnih primanja ljudi pred kraj njihova radnog vijeka. Među njima su Njemačka (49 posto), Belgija (48 posto) i Danska (47 posto).

Zemlje kandidati za članstvo u EU – Srbija (46 posto), Crna Gora (38 posto) i Albanija (37 posto) – također su imale niže agregatne stope zamjene, što je bliže zemljama istočne Europe.

Rodni jaz u mirovinama: trajne nejednakosti

Ukupni omjer zamjene također varira ovisno o spolu. U EU su muškarci (60 posto) dobili tri postotna boda više od žena (57 posto).

“Iako se razlika između prosječnih mirovina muškaraca i žena i dalje smanjuje, preostali rodni jazovi u siromaštvu u starijoj dobi, visini mirovine i obuhvatu mirovina svjedoče o trajnim nejednakostima”, ističe se u Izvještaju o primjerenosti mirovina Europske komisije i Odbora za socijalnu zaštitu.

U jednoj trećini zemalja članica EU taj je omjer bio veći za žene nego za muškarce. Na primjer, u Njemačkoj su mirovine iznosile 54 posto kasne zarade za žene, u usporedbi s 46 posto za muškarce.

Taj se trend također može vidjeti u Danskoj i Irskoj, gdje je omjer bio u prednosti žena za 6 postotnih postotaka.

Španjolska i Portugal najnepovoljnije su zemlje za žene u mirovini. U Španjolskoj je ukupni omjer zamjene bio 63 posto za žene, znatno niži od 83 posto za muškarce.

Slično, u Portugalu, žene su imale omjer od 50 posto u usporedbi sa 71 posto za muškarce, što znači da su umirovljenice primale 30 posto manje od muškaraca.

Navođenje stvarnih podataka o dohotku i u eurima i u PPS-u za ove dvije dobne skupine ponudilo bi jasniju perspektivu. Međutim, Eurostat ih nije mogao dostaviti na upit Euronews Businessa jer nisu javno dostupni.

Ipak, starosne mirovine po osobi mogu ponuditi uvid u financijsku situaciju umirovljenika diljem Europe.

Izvor: Euronews

Koje zemlje nude najviše mirovine?

Širom Europe postoje značajne razlike u mirovinama. U 2021. godini prosječni mjesečni izdaci za bruto starosnu mirovinu po korisniku kretali su se od 226 eura u Bugarskoj do 2575 eura u Luksemburgu. Prosjek EU iznosio je 1294 eura.

Nominalno gledano, zemlje zapadne i sjeverne Europe imaju najviše mirovine, vodeće na ljestvici, dok zemlje istočne i jugoistočne Europe obično imaju mnogo niže izdatke za mirovine po osobi.

Jaz se smanjuje kada se prilagodi za standarde kupovne moći (PPS), u rasponu od 437 eura u Bugarskoj do 1681 eura u Luksemburgu unutar EU-a.

Međutim, opći trend ostaje nepromijenjen. Zapadne i sjeverne europske zemlje i dalje imaju najviše mirovine, dok su istočne i balkanske zemlje niže.

Naime, rang Švicarske značajno pada u smislu PPS-a, dok Rumunjska i Turska bilježe značajna poboljšanja u usporedbi s rangiranjem svojih nominalnih mirovina.

Važnost troškova dugotrajne skrbi

Razine mirovina sugeriraju da sam agregatni omjer zamjene nije dovoljan za usporedbu najboljih uvjeta umirovljenja u različitim zemljama. Na primjer, iako je omjer ispod prosjeka EU-a u Nizozemskoj i Danskoj, njihov je položaj u prosječnim mirovinama prilagođenim PPS-u znatno viši.

Izvještaj o primjerenosti mirovina također naglašava da ukupni troškovi dugotrajne skrbi (LTC) bez javne socijalne zaštite mogu biti vrlo visoki u usporedbi s mirovinskim primanjima starijih osoba.

“Međusobni odnos mirovinskih primanja i pokrivenosti dugotrajnim osiguranjem ključan je u osiguravanju odgovarajućeg dohotka u starosti i dostojanstvenog životnog standarda”, navodi se.

Na primjer, neke zemlje imaju relativno izdašnu javnu pokrivenost za dugotrajno plaćanje u smislu troškova, ali srednje omjere zamjene za mirovine prema izvještajuu.

One uključuju nordijske države, koje karakterizira velika uloga usluga u pružanju socijalne skrbi, ali i Belgiju, Njemačku, Nizozemsku, Maltu, Irsku i Mađarsku, piše Euronews.

SVE DUBLJI JAZ Evo u kojim županijama su mirovine najveće, a gdje najmanje