Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan uzlet u otvaranju novih tvrtki i obrta, ali djelatnosti u kojima se pokreću nove poduzetničke aktivnosti puno su manje okrenute proizvodnji, a daleko više pružanju usluga.

Naime, kako pokazuju podaci državne statistike, najviše novootvorenih tvrtki u prošloj godini registrirano je u segmentu građevinarstva, zatim u turizmu i ugostiteljstvu te u trgovini.

Sve više PR-ovaca, prevoditelja, računovođa i informatičara

Konkretno, lani je u Hrvatskoj otvoreno 1346 jednostavnih društava za ograničenu odgovornost kojima je glavna djelatnost građevina, zatim 834 jednostavna d.o.o.-a koji se bave pružanjem smještajnih i ugostiteljskih usluga i 674 jednostavna d.o.o.-a kojima je glavna djelatnost trgovina na veliko ili malo i popravak motornih vozila.

Slična je situacija bila i kod d.o.o.-a. I tu su u 2024. godini dominirale novoosnovane tvrtke koje se bave građevinom – otvoreno ih je 1541. Puno tvrtki, 1131, otvoreno je i u sektoru trgovine.

No, u oči bode podatak da su u 2024. godini čak 1323 nova d.o.o.-a otvorena u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Iza tog opširnog birokratskog termina stoje, među ostalim, javni bilježnici, odvjetnici, knjigovođe, dizajneri, arhitekti, PR-ovci, prevoditelji i razni IT stručnjaci.

I mnogi obrtnici knjigovođe i IT-jevci, ali i čistači stanova i zgrada

Te su djelatnosti još izraženije kod novih obrta. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2024. godinu pokazuju da su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti bile na prvom mjestu kod novootvorenih obrta. Lani je, naime, otvoreno 3303 obrta koji se, među ostalim, bave pružanjem usluga poput analitike, PR-a, računovodstva, prevođenja i raznih informatičkih usluga.

OBRT ILI TVRTKA Pokrećete vlastiti biznis? Prije odluke o ovom morate voditi računa

Na drugom su mjestu bile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. I u tu heterogenu skupinu spada ogroman broj poslova, a za obrte je možda najvažnije spomenuti davanje u zakup motornih vozila i drugih uređaja, ali i posredovanje pri zapošljavanju, turističke agencije i čišćenje zgrada, te uredske usluge. Obrta u tom segmentu lani je otvoreno čak 2334, pokazuju podaci DZS-a.

Na trećem su mjestu bili građevinski obrti. Njih je lani, prema istim podacima, otvoreno 2303.

Posljedice brzih promjena na tržištu

Drugim riječima, ni kod novoosnovanih tvrtki, a još manje kod novootvorenih obrta, ne dominiraju proizvodne nego uslužne djelatnosti. “Klasičnih” obrta, poput urara, frizera, krojača ili zlatara, čak ni nema među obrtima koji se najčešće otvaraju. Umjesto njih, uglavnom se otvaraju knjigovodstveni uredi i uredi koji pružaju usluge poput odnosa s javnošću i IT-ja.

Takva struktura novoosnovanih tvrtki i obrta posljedica je dubokih promjena koje su nam donijele tranzicija i pojava novih tehnologija. No, ona je posljedica i promjena na tržištu rada.

Važna društvena umreženost

Pritom se novi poduzetnici i obrtnici mogu podijeliti u najmanje dvije skupine.

Kako kaže Predrag Bejaković, neovisni analitičar tržišta rada, dio ljudi se u poduzetničke vode otisnuo zato što nije želio raditi za druge, već za sebe. Drugu skupinu čine oni koji su ostali bez posla, a kako im je do mirovine još dugi put, odlučili su pokrenuti vlastiti biznis te su za to često koristili otpremninu koju su dobili na starom poslu.

“Logično je da svoj biznis pokreću u onom što su i dotad radili ili nečem sličnom, nečem o čemu imaju znanja, ali i društvenu umreženost jer ona je jako bitna za pokretanje posla i daljnje poslovanje“, objašnjava Bejaković za nacional.hr.

Predrag Bejaković, FOTO: Borna Filic/PIXSELL

Dodaje kako je malo vjerojatno da će netko tko je već zašao u određene godine pokretati posao u djelatnosti koju dobro ne poznaje i u kojoj nema kontakte. Naravno, postoje i takvi primjeri, ali oni su ipak više izuzetak nego pravilo. Umjesto toga, ljudi koji su pokrenuli vlastiti posao odlučuju se za nastavak rada u onom što već znaju raditi. Ili, barem u nekoj srodnoj profesiji za koju se ne trebaju previše dodatno educirati. Svakako je to djelatnost u kojoj imaju dovoljno jakih poznanstava koja će im omogućiti klijente i razvoj posla.

Pokretanje biznisa u profesijama u kojima je teško raditi u starijoj životnoj dobi

Poseban su problem zanimanja koja je teško obavljati kad radnik dođe u određene godine. U tu kategoriju, primjerice, spadaju plesači, ali i teški fizički majstorski poslovi. Gubitak posla u tim profesijama u zrelijoj životnoj dobi često je vrlo rizičan, jer su šanse za pronalaženje novog posla minimalne, a mirovina je još daleko, pa takvi radnici često pokreću obrte ili tvrtke koji su na tragu onoga što su ranije radili, iako to nije baš isto.

Tako, recimo, netko tko je desetljećima bio plesač može otvoriti plesnu školu, dok netko tko je bio keramičar može otvoriti obrt ili tvrtku za keramičarske radove u kojoj će za njega i pod njegovim mentorstvom raditi drugi.

‘OBRTNIČKA RENESANSA’ U Hrvatskoj se masovno otvaraju obrti, mnogi se drukčije ni ne mogu zaposliti