Sve veći broj budućih umirovljenika suočava se s administrativnim preprekama pri ostvarivanju prava na mirovinu, posebno oni koji su tijekom radnog vijeka sami uplaćivali doprinose ili radili u nesigurnim uvjetima.

Godišnje oko 50.000 zaposlenika odlazi u mirovinu, najčešće ostvarujući pravo na punu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Muškarcima je trenutno omogućeno prijevremeno umirovljenje sa 60 godina života i 35 godina radnog staža, dok žene ove godine to pravo ostvaruju s 58 godina i 9 mjeseci života, uz uvjet od 33 godine i devet mjeseci staža.

Uvjeti za žene svake se godine povećavaju za tri mjeseca, a od 2030. trebali bi se izjednačiti s uvjetima za muškarce. Trenutno žene mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu sa 63 godine i 9 mjeseci života, a muškarci sa 65 godina, uz minimalno 15 godina staža.

USKLAĐIVANJE PENZIJA Saborske mirovine porasle 66 eura, a ‘običnih smrtnika’ sramotna 43 centa

U mirovinu odlaze generacije rođene krajem 1950-ih i početkom 1960-ih godina, čije su karijere započele u vrijeme socijalizma. Ta generacija iskusila je izazove ratne ekonomije, kao i posljedice tranzicije i privatizacije, kada su mnogi preko noći ostajali bez posla ili mjesecima radili bez primanja. Dodatne poteškoće imaju oni koji su dio radnog staža ostvarili u nekadašnjim jugoslavenskim republikama, od kojih danas pokušavaju pribaviti potrebne potvrde, piše Večernji list.

Predaja zahtjeva za pretkompletiranje mirovinskih podataka

Svim budućim umirovljenicima koji planiraju otići u mirovinu unutar godine dana preporučuje se da predaju zahtjev za pretkompletiranje mirovinskih podataka. Ova se prijava može predati putem portala e-Građani ili osobno u područnom uredu HZMO-a. Tijekom te godine trebalo bi se razriješiti sve moguće nejasnoće oko staža i doprinosa koje, ako ostanu neriješene, mogu uzrokovati višemjesečno, pa i višegodišnje čekanje na ostvarenje prava na mirovinu.

Pretkompletiranje podataka osobito je važno za one koji su tijekom radnog vijeka bili obrtnici, samostalni profesionalci, poljoprivredni osiguranici ili porezni obveznici koji su sami sebi plaćali doprinose, kojih trenutno ima više od 100.000. Mnogi od njih samoinicijativno su uplaćivali produljeno osiguranje kako bi izbjegli prekide u stažu.

NA DNU Austrijske mirovine veće od hrvatskih plaća. Evo kako stojimo u usporedbi s okolnim članicama EU

Često ih pred odlazak u mirovinu HZMO traži dokaze o uplatama doprinosa za razdoblja stara 20 ili 30 godina.

Budući umirovljenik: ‘Tko će uplatnice čuvati 30 godina?’

“Nemam više uplatnice, tko će ih čuvati 30 godina. Nije mi jasno zašto me traže uplatnice kad je taj staž evidentiran u mojoj radnoj knjižici“, požalio se Večernjem listu jedan budući umirovljenik.

Drugi je izjavio kako je sačuvao uplatnice, ali su one u međuvremenu izblijedjele i postale nečitke, dok treća osoba ne može pronaći uplatnice za poljoprivredno osiguranje koje su joj roditelji nekoć plaćali. Na upit zašto traže dokaze o plaćenim doprinosima čak i kad je staž evidentiran u radnoj knjižici, iz HZMO-a su poslali opširan, ali neodređen odgovor.

UTOPIJA ZA STARIJE U ovih pet država umirovljenici imaju najbolju penziju na svijetu

“Osim osoba u radnom odnosu, u obveznom mirovinskom osiguranju su i samostalni obveznici doprinosa (primjerice obrtnici, samostalne profesionalne djelatnosti). Za razliku od radnika, oni su sami za sebe obveznici uplate doprinosa i staž osiguranja im se priznaje na temelju plaćenih doprinosa prema potvrdi tijela nadležnog za isplatu. Na temelju upisa u odgovarajući registar ili rješenja nadležnog tijela o obavljanju samostalne profesionalne djelatnosti uspostavlja se svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju i evidentiraju se odgovarajući prijavno-odjavni podaci. U skladu sa zakonskim odredbama, navedena razdoblja priznaju se u staž pod uvjetom da su plaćeni doprinosi.”

HZMO bez objašnjenja zašto u postupku pretkompletiranja traži uplatnice

Iz HZMO-a pojašnjavaju da su evidentiranje, naplata i prisilna naplata doprinosa u nadležnosti Porezne uprave, dok HZMO od nje pribavlja potvrde o uplatama. Međutim, nisu pojasnili zašto u postupku pretkompletiranja ipak od građana traže uplatnice.

“Ističemo da se radi o obveznom osiguranju i razdoblja moraju biti evidentirana (kako navodite u svom upitu – upisana u radnu knjižicu), a bit će priznata pod uvjetom da su doprinosi podmireni“, odgovorili su iz HZMO-a za Večernji, dodajući kako osiguranici mogu podnijeti zahtjev za utvrđivanje staža samostalnih obveznika doprinosa i nakon prestanka osiguranja, neovisno o tome ostvaruju li pravo na mirovinu.

LUD ZBUNJENOG Dodatak za starije od 50 eura će se isplatiti s mirovinama za veljaču ili do kraja travnja ili do točnog datuma

Drukčija situacija za zaposlene u državnim ili privatnim firmama koje možda nisu uplaćivale doprinose

Što se tiče radnika zaposlenih u državnim ili privatnim tvrtkama koje možda nisu uredno plaćale doprinose, situacija je drukčija. “Zakonom o doprinosima propisano je da je obveznik obračunavanja i plaćanja svih doprinosa poslodavac, a staž osiguranja za radnike utvrđuje se na temelju evidencija iz područja rada, pravilno i pravodobno uspostavljenih propisanih obrazaca o plaći, radnom vremenu radnika i drugih relevantnih podataka. Dakle, staž osiguranja za radnike utvrđuje se na temelju isprava izdanih u skladu sa zakonom, a ne potvrde o plaćenim doprinosima jer radnici nisu sami obveznici uplate doprinosa”, pojasnili su iz HZMO-a.

Drugim riječima, ako je radnik bio uredno prijavljen na puno radno vrijeme, njegovo pravo na mirovinski staž ne ovisi o tome je li poslodavac uplaćivao doprinose, čak i ako je firma u međuvremenu propala. U slučaju neplaćenih doprinosa, njegov će se mirovinski iznos računati kao da je primao prosječnu plaću.

“Vezano uz dio upita koji se odnosi na kontrolu doprinosa, skrećemo pozornost da HZMO ne obavlja kontrolu doprinosa, već kontrolu pravilnosti podataka o stažu osiguranja i osnovicama koje služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Spomenuta kontrola obuhvaća provjeru pravilnosti uspostave prijavno-odjavnih podataka za obveznika (poslodavca) i za osiguranike, pravilnosti podataka o stažu osiguranja i stažu osiguranja s povećanim trajanjem te pravilnosti osnovica za ostvarivanje prava, kao što su isplaćena plaća, naknade i ostali primici”, poručili su iz HZMO-a.

‘NEPRAVEDNO’ Analitičar otkrio bizaran razlog zašto penzionerima kasne uvećane mirovine