Bivša popularna HRT-ova voditeljica Karmela Vukov Colić svoju je strast od djetinjstva – kuhanje – pretvorila u posao. Nakon ‘Kuhinje života’ koja upravo čeka treće izdanje i ‘Kuhinje sv. Hildegarde’, u listopadu joj izlazi nova kuharica ‘Dolce vita’

Jednostavni recepti za ukusne obroke koji vam ostavljaju vremena i za sve druge užitke. Tako je Karmela Vukov Colić podnaslovila svoju drugu kuharicu ‘’Dolce vita’’ koja izlazi u listopadu u izdanju Minerve. Kao što je i opisala, riječ je o jelima – predjelima, varivima, glavnim jelima, desertima – koja se mogu spraviti u maksimalno 45 minuta. Karmela Vukov Colić, koja je dugi niz godina vodila različite televizijske emisije na HRT-u, otišla je s javne televizijske kuće i krenula u novu karijeru. Svoju je strast od djetinjstva – kuhanje – pretvorila u posao. Prije ‘’Dolce vite’’ napisala je i ‘’Kuhinju života’’ koja upravo čeka treće izdanje:

„Uz te dvije kuharice, s Laudato TV-om na kojoj vodim neke emisije, napisala sam ‘Kuhinju sv. Hildegarde’ za svaki dan i, kao direktorica Turističke zajednice Dugog Sela, uredila dvije kuharice iz biblioteke Dugoselski spomenar. ‘Kuhinja života’ je knjiga naših obiteljskih recepata, onih oko kojih se okupljaju svi članovi porodice, koji se prenose s generacije na generaciju. ‘Dolce vita’ je knjiga primjerena današnjem ritmu. Uhvatila sam se, naime, da većinu vremena kuham nešto ‘na brzaka’, jer mi obaveze ne dopuštaju da puno vremena provedem u kuhinji. I tako su nastali ovi recepti koje možete spremiti u 45 minuta. Puno putujem, svašta vidim, svašta probam. Volim obilaziti tržnice po svijetu, razgovarati s prodavačima o namirnicama, posjećivati različite restorane, bistroe, lokalna mjesta i kušati lokalnu hranu. Tako naiđu svakakve ideje. ‘Dolce vita’ je skup recepata s raznih strana kojima je zajednički nazivnik da su jela u njoj prefina, a brzo gotova.“

Budući da je Karmela Vukov Colić, osim što je autorica recepata, ujedno i autorica fotografija, bilo je potrebno dosta vremena i truda da bi se ‘’Dolce vita’’ dovela do kraja. Bio je to, kako i sama kaže, proces, nije žurila. Za razliku od ‘’Kuhinje života’’ koju je s fotografkinjom Jasminkom Ćavarušić složila u mjesec i pol, ova je nastajala polako. Kako se nešto skuhalo, tako se fotografiralo. U knjizi predstavlja predjela, jela na žlicu, glavna jela, deserte i jela od kruha. Budući da Karmela Vukov Colić godinama vodi vrlo uspješan kulinarski blog, aktivna je na društvenim mrežama, dijeli svoje recepte, pa su tako u novoj kuharici jela koja su njezinoj publici već poznat, ali i nova. Neka od zanimljivih su rižoto s borovnicama ili beskvasna pogača, gazpacho s lubenicom, ali i griotte torta, primjerice:

„Na blogu ‘Ciao Karmela’ ima puno recepata. Neki od njih su i u ovoj knjizi. Drugi su, pak, dosad neobjavljeni. Kako rekoh, od svojih skitnji po svijetu višestruko profitiram. Uz užitak putovanja, uvijek naletim na neki fini recept. Onda ga probam prilagoditi nama, skuhati ga svojim ukućanima. Ako nam se svidi, to je to. Rižoto s borovnicama je talijanski recept, gazpacho je hladna španjolska juha, idealna za ljetne dane, a beskvasna pogača nastala je iz potrebe, jedne večeri kad nam je ponestalo i kruha i kvasca.“

Njezina spomenuta prva kuharica ‘’Kuhinja života’’ jedna je od najuspješnijih kuharica u Hrvatskoj, kako kaže, to joj je ‘’prvorođeno’’. U njoj su, osim recepata, sabrane neke Karmeli Vukov Colić važne priče i dragi ljudi:

„Nastala je na prijedlog prijateljice, a prometnula se u stvarno voljenu knjigu. Meni je to drago. Zamislila sam je kao knjigu za svakoga, i one koji se kuhanjem tek odlučuju baviti i one koji su već vješti u kuhinji. Kad je izašla, ljudi su mi govorili: napokon nešto s normalnim, svakodnevnim namirnicama! Ona je onako ‘starinska’ knjiga recepata, od temeljnih do sasvim posebnih. Improviziram stalno. Bacim u tavu pa gledam kud će me odvesti. Kuhanje je maštovitost i kreativnost. I to baš volim u njemu. Mi ‘pokućni’ kuhari imamo tu privilegiju koja nije dana velikim chefovima: naše jelo može svaki put ispasti drugačije. U restoranu želite da svaki put kad dođete jelo izgleda isto i ima jednak okus. Doma tome ne robujemo. Svašta sam dosad isprobala, i jastoga s cimetom i spomenuti rižoto s borovnicama. I moram reći, najčešće baš dobro složim.“

U kratkom uvodu u ‘’Dolce vitu’’, Karmela Vukov Colić navodi da joj je, baš kao i mnogim drugim ljudima koji uživaju u kuhanju, najdraža ‘’odokativna’’ metoda pripremanja jela i kuhanja te da će u knjizi kao mjere koristiti šalice i žlice. Za to je svakako potrebno iskustva, ali i hrabrosti ili ludosti u kuhinji:

„Kad biste pitali moju mamu, odličnu kuharicu, koliko treba soli i koliko nešto treba, reći će vam – dok nije slano i dok se ne ispeče. To dođe s iskustvom. Ja po mirisu znam kad su kolač ili kruh pečeni, ne trebam ga ni pogledati. Zapravo mi je najteže zapisati količine, tu se moram dobro kontrolirati da sve izmjerim dok kuham, jer najčešće sve ide tom ‘odokativnom’ metodom. Svakako treba krenuti i iz jela u jelo stječete više sigurnosti i više iskustva. Do ‘odokativnosti’ nije tako dalek put kako mislite.“

FOTO: Tomislav Herega

Karmela Vukov Colić ispričala je i kako je još kao djevojčica otkrila ljubav prema hrani i kuhanju. Kao petogodišnjakinji, baka joj je davala jaja, sir, brašno da se igra:

„Ja bih mijesila kolačiće, ispekle bismo ih, a onda je djed, unuci za ljubav, nakon posla grickao te tvrde i neslane kolačiće hvaleći ih na sav glas. U osnovnoj školi već sam ozbiljnije kuhala: mama je radila pa bi često neka jela trebalo dovršiti. Sjećam se da je moj prvi kompletni ručak bio iz recepta ‘Politikina zabavnika’ – teleći šnicli u vrhnju. Ispali su super.“

Odgovorila je i na pitanje što bi Karmela danas rekla Karmeli koja se odvažila otići s televizije i pokrenuti sasvim drugačiji posao. Kaže, rekla bi joj: ‘’Go, girl, go!’’:

„Kad jedan odnos dođe do granice, ne treba ga forsirati. Treba zahvaliti što je bio i krenuti na drugu stranu. Odlaskom s HRT-a otvorilo mi se neslućeno mnogo mogućnosti. Na poziv Nine Kleflin postala sam glumica i za nama su dvije ludo uspješne predstave, mjuzikl ‘Menopauza’ i dirljiva ženska priča ‘Ljubav, gubici i moda’. Objavila sam ‘Kuhinju života’ i na Laudato TV-u osmislila dvije lijepe televizijske emisije. Na koncu, posljednje sam četiri godine direktorica Turističke zajednice Dugog Sela i tu je moja kreativnost baš pala na plodno tlo: pokrenula sam projekt očuvanja nematerijalne baštine Dugoselski spomenar koji je iznjedrio prelijepi dugoselski kišobran i dugoselske marame, nagrađene nagradom Simply the best, osmislila sam neke divne manifestacije poput Zvijezda na Martinu i Festivala slikovnica, a evo i druga kuharica, jela na žlicu, baš je izašla iz tiska.“

Karmela Vukov Colić voljela bi, kako je i napisala u uvodu, da ‘’Dolce vita’’ bude vodič kroz ležerniji boravak u kuhinji: jela su i osmišljena tako da ostavljaju vremena za sve ostale užitke.

Rižoto s borovnicama

Sastojci

1 ljubičasti luk

400 g riže (arborio ili carnaroli)

sok ½ limuna (ili više – po ukusu)

1,5 l povrtnog temeljca

½ šalice borovnica

½ šalice ribanog parmezana

kosani peršinov list

kockica maslaca

maslinovo ulje

Upute

Temeljac stavite neka lagano kuha.

U tavi zagrijte ulje pa na njemu propirjajte sitno sjeckani luk. Dodajte rižu i miješajte minutu, dvije da postane staklasta. Zalijte je limunovim sokom, promiješajte dok ne ispari. Potom dodajte borovnice i šalicu vrućeg temeljca. Sljedećih dvadesetak minuta morat ćete rižu stalno miješati i po potrebi podlijevati temeljcem da ne ostane na suhom. Kad je riža al dente, dodajte joj dosta sjeckanog peršina, parmezan i dosolite ako treba. Ugasite vatru, rižotu dodajte kockicu maslaca, promiješajte i ostavite poklopljeno pet minuta prije posluživanja.

Griotte torta

Za ovu slasticu upotrijebite višnje iz višnjevače, kompota ili svježe voće.

Tijesto

2 jaja

1 šalica šećera

2 dl jogurta ili kiselog vrhnja

¼ šalice ulja

vanilin šećer

½ šalice jake crne kave

½ šalice kakaa

1 šalica brašna

2 žličice praška za pecivo

prstohvat soli

2 – 3 žlice soka od kompota

Nadjev

2 šalice višanja bez koštica

½ šalice šećera

2 žlice ruma (izostavite ako koristite višnje iz višnjevače)

Krema

2,5 dl slatkog vrhnja

300 g tamne čokolade

1 žličica maslaca

Upute

Pećnicu zagrijte na 180 C. Kalup za torte promjera 26 centimetra namastite i pobrašnite. Prosijte brašno s kakaom, solju i praškom za pecivo. Tucite jaja, šećer, jogurt, ulje i vanilin šećer. Smanjite brzinu pa umiješajte prosijano brašno. Na kraju ulijte i toplu kavu. Kratko izjednačite. Pecite dvadeset i pet minuta dok čačkalica zabodena u sredinu torte na izađe čista. Izvadite iz pećnice.

Dok se torta peče, višnje pomiješajte sa šećerom i rumom (ako koristite višnje iz višnjevače, preskočite rum) pa ih kuhajte na laganoj vatri dok se šećer na rastopi i počne pretvarati u sirup. Maknite s vatre i usitnite štapnim mikserom.

Pečenu tortu, još vruću, nabockajte čačkalicom, polijte s dvije, tri žlice soka od kompota (ili s malo višnjevače) pa prelijte vrućim višnjama. Ostavite da se prohladi.

Nasjeckajte čokoladu. Vrhnje zagrijte do vrenja pa maknite s vatre. Dodajte čokoladu i maslac te ostavite minutu, dvije. Žustro promiješajte da dobijete glatku kremu. Prelijte preko višanja.

Tortu stavite u hladnjak na dva sata. Oštrim nožem pažljivo odvojite stranice torte od kalupa. Ukrasite višnjama.

FOTO: Privatna arhiva