Prosječna godišnja temperatura zraka u Hrvatskoj se od druge polovice 20. stoljeća stalno povećava i potvrđuje predviđanja klimatskih modela o rastu za 2-2,4 stupnja do 2070., no odgovornim odlukama mogu se ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena, ističu hrvatski klimatolozi.

Zagrijavanje se bilježi u svim godišnjim dobima, ali je najizraženije ljeti, kada razlika postaje najočitija.

Sve više toplih noći

Također, porast nije zahvatio samo prosječne vrijednosti, nego su povećane i najniže i najviše dnevne temperature zraka.

Ljeti sve češće bilježimo tople i vruće dane, ali i tople noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva, kaže se u izvještaju Sare Ivasić iz Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a, koji je dostavljen Hini.

Primjerice, u kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom 90-ih godina 20. stoljeća gotovo da i nije bilo toplih noći, dok ih posljednjih desetak godina, koje su ujedno među najtoplijima na svjetskoj razini otkad postoje mjerenja, imamo i do deset svake godine.

Na područjima uz Jadran taj je broj još i veći. U Dubrovniku i Splitu čak 91 posto noći u tri ljetna mjeseca 2004. klasificirane su kao tople noći. Nekad rijetki, neuobičajeno topli ljetni dani i noći, danas su postali dio klimatske stvarnosti.

Ljeta će biti sve toplija

Prema umjerenom scenariju rasta emisija stakleničkih plinova (RCP4.5), Hrvatska će u razdoblju od 2041. do 2070. doživjeti znatno toplija ljeta nego što ih pamtimo iz razdoblja od 1981. do 2010. godine.

Na područjima uz Jadran te u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj očekuje se porast ljetnih maksimalnih temperatura u iznosu od 2,0 do 2,2 Celzijeva stupnja, dok je projicirani porast za gorsku Hrvatsku i unutrašnjost Istre između 2,2 i 2,4 Celzijeva stupnja.

“To znači da bi u današnjoj klimi dan s maksimalnom temperaturom od 33 Celzijevih stupnjeva, koji doživljavamo kao vrući ljetni dan, u budućnosti bio bliže 35 Celzijevih stupnjeva, što ne bi predstavljalo iznimku, nego uobičajenu pojavu“, precizira Ivasić.

Također, središnja Hrvatska mogla bi imati 7,5 do 10 dodatnih toplih dana svakog ljeta. U unutrašnjosti Dalmacije očekuje se pet do 10 toplih dana više, a uz obalu taj porast bi iznosio od 10 do 17,5 dana.

Toplinski stres

I noći će, jednako tako, postati toplije. Broj toplih noći mogao bi porasti za oko 22 posto na područjima uz Jadran te za 20 do 22 posto u središnjoj Hrvatskoj.

“Povećanje broja toplih noći dovodi do smanjenja mogućnosti noćnog osvježenja i kvalitetnog odmora, što stvara sve veći toplinski stres, kako za ljude, tako i za prirodu”, ističe klimatologinja DHMZ-a.

Topli dani u klimatskim projekcijama definiraju se kao dani kada se najviša dnevna temperatura zraka dosegne ili prijeđe prag od 25 Celzijevih stupnjeva. Tople noći su noći kada se temperatura ne spusti ispod određenog toplinskog praga.

Urbani toplinski otok

Na toplinski stres u gradovima dodatno utječe učinak urbanog toplinskog otoka. Na izrazito neugodnu ljetnu vrućinu ne utječu samo vremenske prilike, nego i materijali koji prevladavaju u urbanim prostorima, promet te rad klimatizacijskih uređaja. Površine poput betona i asfalta danju učinkovito upijaju Sunčevo zračenje, a noću ga polako otpuštaju natrag u atmosferu.

DOSEGLI KRITIČNU TOČKU? Rekordno vruća 2024. prva koja je probila prag zagrijavanja od 1,5 C

Vozila u prometu ispuštaju stakleničke plinove i toplinu, dok klimatizacijski uređaji višak topline iz zatvorenih prostora izbacuju na ulice. Zbog toga gradovi mogu biti i do 10 Celzijevih stupnjeva topliji od okolnih ruralnih područja, što noći čini još manje ugodnima i opterećuje zdravlje gradskih stanovnika.

Manje kišnih dana

Klimatske projekcije pokazuju da će se u Hrvatskoj promijeniti i količina te sezonski raspored oborine. Ljeti ćemo imati manje kiše gotovo posvuda, a najveće smanjenje, od 15 do 20 posto, očekuje se u Primorju, središnjoj Dalmaciji i gorskoj Hrvatskoj.

Manja količina oborine tijekom ljeta znači i više suhih dana. Njihov broj mogao bi porasti posebno u gorju i unutrašnjosti Dalmacije (do pet do 7,5 posto više suhih dana godišnje), a ljeti će taj trend biti najizraženiji (od pet do 7,5 posto dodatnih suhih dana). Stoga je vjerojatno da ćemo doživjeti sve češću pojavu još suših ljeta, s duljim razdobljima bez kiše, kaže se.

Klimatske promjene pomiču turističku sezonu prema proljeću i jeseni

Opisane klimatske promjene imat će izravan utjecaj na naš život i gospodarstvo.

U poljoprivredi, porast temperature zraka može produžiti sezonu rasta biljaka i povećati akumulaciju topline, no nedostatak oborine ljeti mogao bi ugrožavati prinose tradicionalnih kultura. Također, porast temperature tla te duljina trajanja visoke zagrijanosti tla dodatno pojačavaju proces isparavanja kojim se gubi voda iz tla.

Također, izgledan je i daljnji porast rizika od šumskih požara u Dalmaciji, ali i u kontinentalnim dijelovima zemlje.

Sve bi to moglo smanjiti privlačnost vrhunca turističke sezone, pa bi proljeće i jesen mogli postati privlačniji periodi za odmor i aktivnosti na otvorenom.

Neophodna ulaganja u navodnjavanje

“Promjene koje predviđaju klimatski modeli, toplija ljeta, češće tople noći, manjak oborine ljeti uz učestalije suše, nisu više scenariji daleke budućnosti. To je proces koji je već započeo. Naše društvo trebat će se prilagoditi novim klimatskim uvjetima, uz modernizaciju poljoprivrede i uspostavu sustava navodnjavanja, učinkovitije upravljanje vodnim resursima, pa sve do implementacije rješenja za ublažavanje učinaka toplinskih valova u gradovima”, ističe Ivasić.

Ona naglašava da izazovi nisu mali, ali da pravodobno djelovanje uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i ulaganje u prilagodbu može ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena i omogućiti da se na održiv način iskoriste i prednosti, poput produljenja turističke sezone u proljeće i jesen.

JADNA DJECA Iako ništa nisu skrivili, klimatska kriza najviše pogađa najmlađe