Žene su u 2024. godini bile vlasnice 46.111 poljoprivrednih gospodarstava što je,  prema podacima Ministarstva poljoprivrede, 28,6 posto ukupnog broja.

Iznenađujuće je da je najveći udio žena u Zagrebu, više od 36 posto. Slijede Ličko-senjska i Zagrebačka županija sa oko 33 posto.

Na rang listi s najvećim udjelom žena u poljoprivredi su zatim Varaždinska,  Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska, Primorsko-goranska te Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka županija.  U Hrvatskoj je lani inače bilo registrirano ukupno 161.227 poljoprivrednih gospodarstava.

U zlatnoj srediti EU

Iako se često hvalim da smo u “zlatnoj sredini” u usporedbi s članicama EU, europska statistika puno je impresivnija. Oko 40 posto žena rade na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, samozaposlenih je 37 posto te vode trećinu farmi. Žene u EU drže i više od polovice usluga povezanih s proizvodnjom hrane dok kod nas ni ne postoji takva statistika.

Svjetski su čelnici tek 2007. godine ženama odale priznanje proglasivši 15. listopada Svjetskim danom seoskih žena. Na današnji dan se naglašava i prepoznaje “ključna uloga i doprinos žena na selu, uključujući žene autohtonog stanovništva, u poboljšanju poljoprivrednog i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane i iskorjenjivanju ruralnog siromaštva”.

Ujedinjeni narodi obvezali su države članice na poboljšanje položaja žena na selu u svojim nacionalnim, regionalnim i globalnim razvojnim strategijama.

Izbor Najuzornije seoske žene

Sedam godina ranije, točnije od 2000., Hrvatska je odala priznanje svojim seoskim ženama. Projekt je  započeo u Zagrebačkoj županiji kroz Izbor Najuzornije hrvatske seoske žene.  Titulu je ove godine osvojila Aleksandra Zajac iz Iloka.

Majka troje djece, zaljubljenica u lipicance, ovogodišnja pobjednica se sa suprugom bavi ratarstvom, vinogradarstvom, svinjogojstvom i konjogojstvom, članica je izvršnog odbora Obrtničke komore Ilok i Matice Slovačke.

ŽENE U HRVATSKOJ Obrazovanije su od muškaraca, ali slabije plaćene