Godinu dana od stupanja na snagu Akta o digitalnim uslugama (DSA), kao novog europskog zakona koji regulira obveze internetskih platformi s ciljem zaštite potrošača od nezakonitih sadržaja, Europska je komisija tijekom veljače objavila izborni alat s praktičnim uputama kako primjenjivati smjernice zakona tijekom izbornih postupaka.

Naime, iako ako DSA nije donesen isključivo s ciljem reguliranja predizbornog diskursa, njegove obveze  za pružatelje digitalnih usluga odnose se i na to jer članci 34 i 35 predviđaju obvezu procjene i smanjenja sustavnih rizika, uključujući negativne učinke na javnu sigurnost i izborne procese.

Tijekom protekle godine, koja je bila izborna za dvije milijarde ljudi, pokazalo da se da su ključne online platforme poput Facebooka, TikToka i drugih postale ulazna točka za pokušaje manipulacije izbornim procesom kroz plasiranje dezinformacija, nejednakost dosega i govor mržnje. Došlo je to izražaja i kod nedavnih njemačkih izbora, kada je njemačka obavještajna služba tijekom predizborne kampanje upozorila na operaciju ruske propagandne skupine Storm 15-16 koja je uz pomoć umjetne inteligencije postavila više od stotinu web-stranica koje su imitirale izvorne medije i preko njih plasirala dezinformacije o primjerice planovima o uvozu dva milijuna radnika iz Kenije, vojnoj mobilizaciji kao i lažne optužbe na račun nekih kandidata. Sve te lažne vijesti, slično kao i na američkim izborima prošle godine, širili su i amplificirali proruski influenceri na društvenim mrežama.

Ipak, iako su dezinformacije možda najistaknutiji oblik neprihvatljivog utjecaja, druge metode posebno iskorištavaju specifičnosti online platformi. Na društvenim mrežama doseg sadržaja ili pojedinačnog računa određuju algoritmi – a oni koji upravljaju mrežom kontroliraju algoritme. Da to može dovesti do nejednakosti u dosegu pokazao je nedavno Elon Musk koji je kao vlasnik platforme X vodio istaknuti razgovor s političarkom AfD-a Alice Weidel, nakon čega su istraživači s HIIG-a (Humboldt Instituta) utvrdili da je Weidel zahvaljujući Muskova utjecaju na platformi X ostvarila veći doseg od svih drugih njemačkih političara. Ovaj primjer pokazuje da ne samo državni akteri poput Rusije, nego i pojedinci mogu imati značajan utjecaj na javni diskurs.

Alat koji je Komisija predstavila namijenjen je nacionalnim regulatornim tijelima, poznatima kao koordinatori za digitalne usluge, a pruža savjete i smjernice o tome kako se oni mogu provesti u praksi. Dokument sažima najbolje pristupe i prakse koje su nacionalna regulatorna tijela uvela tijekom prošle godine kako bi ublažila rizike za vrlo velike internetske platforme (VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE) tijekom izbora.

Time se regulatornim tijelima država članica pomaže u radu s VLOP-ovima i VLOSE-ima u rješavanju rizika kao što su govor mržnje, uznemiravanje na internetu i manipulacija javnim mnijenjem, uključujući one koji uključuju sadržaj generiran umjetnom inteligencijom i lažno predstavljanje. Skup izbornih alata temelji se na Izbornim smjernicama za VLOP-ove i VLOSE-ove objavljenima u ožujku 2024., kao i na iskustvu stečenom u provedbi Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i dijaloga o integritetu izbora koje je Komisija od rujna 2023. održala s javnim tijelima te predstavnicima velikih internetskih platformi i tražilica.

Podijeljen u četiri ključna područja priručnik sadrži preporuke i prijedloge za upravljanje dionicima, komunikacijsku i medijsku pismenost, odgovor na incidente te praćenje i analizu rizika povezanih s izborima, što će pomoći u zaštiti integriteta izbornih postupaka u EU-u.