Nacional je od visokog diplomatskog izvora doznao da se, zbog komplicirane procedure, imenovanje novih veleposlanika očekuje tek u prosincu ili siječnju, i to pod uvjetom da Vlada i predsjednik, koji je pristao na kompromis, pod hitno usuglase listu oko koje se svađaju već mjesecima

Visoki diplomatski izvor blizak Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i vrhu HDZ-a izjavio je prošlog tjedna za Nacional da proces izbora i imenovanja novih veleposlanika, o čemu se premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović još uvijek nisu usuglasili, neće biti dovršen prije siječnja iduće godine. Iako je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman prošlog tjedna na godišnjoj konferenciji hrvatskih veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika izjavio da je utvrđen “inicijalni papir” na kojem sada radi s predstavnikom Ureda predsjednika, čime je dao naslutiti da je pri dovršetku formiranje zajedničke liste novih diplomata, Nacionalov izvor kaže da je najtočnija izjava šefa hrvatske diplomacije ona koja je glasila: “To je proces koji traje.”

Pritom je taj diplomatski izvor objasnio na što je točno mislio:

“Taman da se danas dogovore, najbrži slučajevi mogu biti riješeni tek krajem prosinca, ali realno zapravo tek početkom iduće godine. Jer nakon što se Vlada i predsjednik usuglase oko liste veleposlanika, Vlada najprije treba za zatvorenom dijelu sjednice donijeti odluku o imenovanju, za što prethodno treba pripremiti svu papirologiju. Kad se utvrdi odluka o imenovanju, ta se odluka onda šalje Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koje onda od država u koje kandidati trebaju ići, traže privolu. A taj proces izdavanja privole u pravilu traje do dva mjeseca. Ako u nekoj od zemalja to traje dulje od dva mjeseca, smatra se da ta država ne želi dati privolu. Oni to, naravno, neće nikad otvoreno reći, ali se zna što znači ako se prekorači taj rok. Ako i kada dođe privola, tada Vlada još treba tražiti da se kandidati saslušaju na sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku. Mišljenje Odbora nije obvezujuće, no ako Odbor da negativno mišljenje, bilo bi malo glupo imenovati veleposlanika o kojem je Odbor dao takvo negativno mišljenje. Nakon dobivanja mišljenja Odbora, pismeno se izvješćuje premijer koji onda potpisuje odluku o imenovanju veleposlanika i šalje tu odluku predsjedniku na supotpis. Tek tada ta osoba može dobiti vjerodajnice i upućuje se na veleposlaničku dužnost. Dakle, nema teoretske šanse da proces, u najboljem slučaju, završi prije kraja godine. Može se požuriti jedino za neke pojedine iznimno važne slučajeve. No očito je da se želi rješavati sve u paketu, a to, naravno, dulje traje jer je u igri puno imena i puno mjesta.”

Kao neke od najvažnijih diplomatskih misija na koje bi se pod hitno trebali imenovati veleposlanici, taj izvor navodi mjesto veleposlanika Hrvatske u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, zatim veleposlanika u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Vatikanu, ali i Litvi. To su samo neke od misija u kojima Hrvatska već godinama umjesto veleposlanika ima otpravnike poslova. Na drugim mjestima neki su veleposlanici ušli već u osmu, devetu ili čak desetu godinu mandata, što je u diplomatskom svijetu apsolutno nezamislivo jer je uobičajeno da veleposlanici napuštaju misije nakon tri ili maksimalno četiri godine mandata, kao što je slučaj s velikom većinom stranih veleposlanika u Hrvatskoj.

Visoki diplomatski izvor koji je blizak i vrhu HDZ-a ističe da smatra odgovornim i premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića što još uvijek nisu postigli dogovor te kaže:

“Da su bili zainteresirani, već su odavno to mogli riješiti. Predsjednik Milanović je reizabran početkom godine, pobijedio je s ogromnom većinom glasova, prisegnuo je u veljači, dakle, prošlo je već više od šest mjeseci, a oni još nisu usuglasili listu.”

I to iako je upravo predsjednik Milanović odustao od svojih prvotnih zahtjeva i traži pozicije za samo 22 od ukupno 90-ak pozicija na koje treba imenovati nove ambasadore i konzule, kao što je Nacional otkrio još početkom kolovoza.