Boris Podobnik, ekonomist i šef udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik komentirao je Vladine mjere vezane uz energente, postupno ukidanje subvencija te stanje u javnom i realnom sektoru.
Vlada je odlučila postepeno povući mjere subvencioniranja energenata, a Podobnik je objasnio kakve će to posljedice imati na gospodarstvo i građane.
“Kod mnogih poduzetnika energija nije veliki trošak. Dakle, blagi rast cijene struje njima neće donijeti značajnije promjene. No, ako imate čeličanu ili aluminijsku industriju, tada energija čini i do 30 ili 40 posto ukupnih troškova. Sama cijena struje nije najveći problem, već drugi rashodi.
NIKAD BOLJE? Analitičar o Plenkovićevoj poruci: ‘To je arogantna izjava, živimo u tenziji’
Često se ističe da poduzetnici ne bi smjeli dizati cijene zbog inflacije, ali u isto vrijeme gradovi mogu podizati cijene četiri ili pet puta, bez ikakvih ograničenja. Posebno kada je riječ o prostoru za kafiće, gdje je u brojnim gradovima došlo do višestrukih poskupljenja. Utječe li to na inflaciju? Sigurno”, upozorio je jučer tijekom gostovanja na N1.
‘U krizi moraš reagirati i smanjiti državni aparat, a kod nas se javni i državni sektor stalno širi’
Naglasio je kako se njegova udruga već godinama zalaže za manju ulogu države, smanjenje nameta i više slobode za poduzetništvo, ali tvrdi da su ti zahtjevi ostali bez odjeka.
“Apsolutno ništa pozitivno se nije dogodilo. Nedavno se čak pisalo kako Rumunji i Bugari rade na smanjenju državnog aparata, a smatrali smo da smo ispred njih. Oni su simbol najkorumpiranijih i najzaostalijih u Europi, ali i oni su shvatili da u krizi moraš reagirati i smanjiti državni aparat”, istaknuo je.
“Ja kod nas ne vidim da se to radi, naprotiv, stalno se širi javni, državni sektor. To je zapravo stranačka vojska koja se hrani i koja će na izborima osigurati pobjedu. To je oblik samoodržanja, ali za državu i naciju to nije najbolje rješenje”, dodao je.
‘BDP kod nas sad raste, ali rastao je i u Grčkoj prije sloma’
“Za rast BDP-a potrebna je snažna ekonomija. BDP kod nas sada raste, ali rastao je i u Grčkoj prije sloma. Oni su 2008./09. imali rast, ali i veliko zaduživanje. Kod nas zaduživanje zasad nije dramatično, posebno u usporedbi sa zapadnim zemljama. No, među bivšim socijalističkim državama naš stupanj zaduženosti spada u najviše”, nastavio je.
Govoreći o strukturi hrvatskog gospodarstva, Podobnik je naglasio da korijeni problema leže u obrazovanju. “Ako više nije potrebna fakultetska diploma, to znači da fakulteti proizvode studente koji nisu potrebni tržištu. A ako imate višak takvih studenata, dok u isto vrijeme nedostaje inženjera, to može povećati korupciju”, izjavio je.
PONOSNI NA BDP Ministar Primorac: ‘Rastemo jače od EU, samo dvije zemlje su bolje od nas’
“Ako završite fakultet koji vam ne omogućuje posao u realnom sektoru, tada vam preostaje tražiti posao u javnom sektoru, gdje se vrlo često i ne traže veće kompetencije”, dodao je.
Zaključio je da je struktura gospodarstva presudna, a u Hrvatskoj se ona i dalje dominantno temelji na turizmu. “Dovoljno govori to što turizam čini oko 20 posto našeg BDP-a. Tu smo rame uz rame s Grcima. A koja su glavna zanimanja u turizmu? Čistačice, konobari – za to vam više od srednje škole nije potrebno”, rekao je.
Komentari