Svijet više nije za globalizaciju i slobodnu trgovinu, a EU je nakon krize 2008. razvila model usmjeren upravo na izvoz, upozorio je u središnjem Dnevniku HRT-a profesor s FPZG-a Kristjan Kotarski, naglasivši kako preko Atlantika odlazi 300 milijardi dolara koje bi mogle biti uložene u jačanje europske konkurentnosti.
Kristijan Kotarski, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, osvrnuo se na povećane trgovinske napetosti između SAD-a, Indije i Kine.
“Što se tiče podataka, u zadnje dvije i pol godine, Kina je kupila preko 160 milijardi dolara energenata iz Rusije, Indija 120 milijardi, a na trećem mjestu je Turska sa 60 milijardi”, rekao je.
Donald Trump, pojasnio je, “nema polugu nad Kinom, a to smo vidjeli u svibnju”.
“Nekoliko puta je bio prisiljen deeskalirati carinski sukob s Kinom jer Peking ima točku pritiska, a to su rijetki metali, bez kojih niz industrija ne može funkcionirati”, rekao je.
Dodao je kako “u tom smislu Trump ima dosta ograničenu poziciju”.
“U interesu mu je normalizirati trgovinske tokove i pripremiti se na dugoročni sraz s Kinom”, nastavio je.
“Što se tiče Indije, ona je u zadnjih nekoliko godina počela usko surađivati sa SAD-om u okviru QUAD formata s Japanom, Indijom, Australijom i SAD-om. Primarno je taj format bio usmjeren kao protuteža Kini”, istaknuo je Kotarski.
Sad, tvrdi Kotarski, “dolazi do velikog zaokreta jer je Trump da rat u Europi dugoročno ograničava američku poziciju da se suoči s Kinom na Pacifiku”.
“Sve ono što jača poziciju Rusije, Trumpu počinje predstavljati problem. Putin ne može voditi rat bez izvoza energenata. Tu je Indija jedna od država na koju Trump pokušava izvršiti pritisak”, dodao je.
‘Rušenje cijena nafte je dobro za nas u Europskoj uniji’
Rusija je, naglasio je, “velika benzinska pumpa bez sofisticirane industrije”.
“Početkom godine sam rekao da će Trump sigurno rušiti cijenu nafte, zbog domaćih razloga i inflacije. Cijena nafte je sad više od 20 posto niža nego početkom godine”, rekao je.
“To je dobra vijest za nas u Europskoj uniji kao potrošače i dobro je zbog sigurnosti jer sve ono što slabi poziciju Putina. To je dobra vijest za nas”, napomenuo je.
Podsjetio je da trgovinski sporazum između Europske unije i SAD-a još uvijek nije finaliziran.
“To je dogovor o dogovoru. Tinta se nije ispisala do kraja, nemamo formalizirane detalje i niz industrija još uvijek ne zna što će biti, poput farmaceutske”, rekao je Kotarski.
Nije isključio uvođenje dodatnih američkih carina na farmaceutske proizvode te je istaknuo kako bi to moglo ugroziti hrvatsku farmaceutsku industriju koja izvozi više od 300 milijuna dolara svojih proizvoda u SAD.
“EU je ušla u pregovore s pozicije nemoći: 20 posto uvoza energenata dolazi iz SAD-a, dvije trećine vojne opreme je iz SAD-a i treća stvar: 70 posto internetskog prometa u Uniji ide preko infrastrukture (oblaka) koji kontroliraju Google, Microsoft i Amazon. To su konkretne točke pritiska koje SAD može primijeniti“, upozorio je.
AMERIČKE CARINE Stupile na snagu, Trump poručio: Milijarde dolara će se uliti u SAD
Bijeg europskog kapitala preko Atlantika
Istaknuo je i kako u trgovinskom ratu i pregovorima SAD ima puno više prostora za manevriranje od Europske unije.
“Još jedna stvar, američki vojni proračun je četiri puta veći od godišnjeg proračuna Unije. Ako idete u trgovinski rat, morate biti spremni podnijeti neke udarce. SAD tiska rezervnu svjetsku valutu “dolar i može si još uvijek, unatoč zabrinjavajućem javnom dugu, priuštiti veće zaduženje, subvencije i porezne olakšice”, objasnio je.
EU s druge strane, nije u takvoj poziciji, naglasio je.
“EU je od 2008. razvila ekonomski model isključivo usmjeren na izvoz. Ovo je svijet koji više nije za globalizaciju i načela slobodne trgovine. Moramo puno više raditi na razvoju domaćeg tržišta”, nastavio je.
“Izvozimo preko 300 milijardi dolara kapitala preko oceana, zašto taj novac ne bi podizao konkurentnost europskih industrija”, zapitao se Kotarski na kraju razgovora za HRT.
NEMA POPUSTA Trumpove carine štete i njegovim ‘dragim prijateljima’ Ficu i Orbanu
Komentari