Poljska je dvanaesta od 29 zemalja Schengena koja je ponovno uvela granične kontrole.

To je i reakcija na pojačane kontrole Njemačke koje su na njemačko-poljskoj granici na snazi već nekoliko dana, piše Deutsche Welle (DW).

Granične kontrole mogu se ponovno uvoditi samo iznimno

Nije ni čudo, kaže zastupnik Europske pučke stranke (EPP) Pascal Arimont. Ideja da granične kontrole nisu tako loše i da su provjerena mjera, kaže on, očita je.

“Ali, upravo zbog toga, s takvim kontrolama treba postupati vrlo oprezno, uvijek ih treba promatrati u europskom kontekstu“, kaže Arimont, zastupnik iz Belgije.

On poziva Europsku komisiju da provede pravnu reviziju kako bi utvrdila jesu li mjere u skladu s člankom 25. šengenskog zakona.

Naime, članak 25. šengenskog zakona državama omogućuje privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama – na deset dana, ad hoc i potpuno samostalno, ako postoji neposredna prijetnja, primjerice sumnja na teroristički napad.

Nakon toga, privremene kontrole u trajanju od šest mjeseci, pa čak u iznimnim slučajevima do dvije godine, moguće su ako postoji prijetnja javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti, navodi se u zakonu. To bi, recimo, mogao biti veliki priljev migranata.

Europska komisija neprestano podsjeća na uvjete – kontrole moraju biti vremenski i teritorijalno ograničene te se smiju koristiti samo kao krajnja mjera. I susjedne zemlje i Komisija moraju biti obaviještene, prema riječima glasnogovornika Komisije Markusa Lammerta. On dodaje da su u bliskom kontaktu sa svim pogođenim stranama.

I Belgija vraća granične kontrole

Ipak, stalno se ponavlja jedno: Europska komisija spremna je zatvoriti oči kad kontrole traju sve duže. Primjerice, kontrole na njemačkoj granici s Austrijom na snazi su od jeseni 2015. godine, dok je Danska službeno ponovno uvela kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.

Komisija ne može zabraniti prijavljene granične kontrole. Može samo dati mišljenje o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.

Međutim, ostaje neodgovoreno pitanje koliko su trenutačno opravdane i proporcionalne granične kontrole diljem Europe. Uz Poljsku i Njemačku, trenutačno granične kontrole provode i Francuska, Nizozemska, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španjolska i Slovačka.

Belgija, kao 13. zemlja, planira započeti taj proces ovog ljeta.

Zabrinjavajući trendovi

U svakom slučaju, riječ je o zabrinjavajućem trendu, kaže europski povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner, pozivajući se na postignuća Schengena.

“Ovo se mora zaustaviti, naravno. I moramo obaviti svoj posao kao Europska komisija”, kaže on.

Apelira da se Pakt o azilu i migracijama provede što je brže moguće.

Mnogi u Bruxellesu se nadaju da bi šengenske odredbe – dakle, sloboda putovanja u Europi – mogle bi biti spašene ako Pakt o azilu i migracijama u potpunosti stupi na snagu do ljeta 2026. godine. Ključ za to, prije svega, leži u boljoj zaštiti vanjskih granica Europe, piše DW.

Hrvatsko veselje sa Schengenom kratko trajalo

Dodajmo ovome kako je Hrvatska u Schengen ušla 1. siječnja 2023. godine. No, veselje zbog nestanka granica prema zapadu kratko je trajalo jer je Slovenija na jesen iste godine ponovno uvela granične kontrole na granici s Hrvatskom, pravdajući to velikim priljevom migranata zbog kojih su Austrija i Italija njoj ponovno uvele granične kontrole.

Nešto više sreće zasad imamo sa sjevernim susjedom, Mađarskom, s kojom šengenski bezgranični režim i dalje funkcionira.

U EU izvan Schengena samo Irska i Cipar

Inače, u Schengen su ove godine ušle još dvije članice EU – Rumunjska i Bugarska, pa je i broj članica Schengena porastao na 29. Od članica EU, u Schengenu nisu jedino Irska i Cipar.

S druge strane, osim najvećeg broja članica EU, u Schengenu su i sve četiri članice EFTA-e – Island, Norveška, Lihtenštajn i Švicarska.

HLADAN TUŠ Slovenija produljuje kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom, ostaju i usred sezone