Predstava “Zastave”, po posljednjem romanu Miroslava Krleže te najkompleksnijem i najopširnijem romanu hrvatske književnosti, premijerno je izvedena u petak u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u režiji i adaptaciji Ivana Planinića.

Roman obuhvaća razdoblje uoči Prvoga svjetskog rata i neposredno nakon njega. Opisujući početak 20. stoljeća, bilježi i dramatični početak novog svijeta, a u protagonistu Kamilu Emeričkom sudaraju se paradoks života, apsurd egzistencije, ali i tuga zbog neostvarenih želja.

“Zastave” su, ističu iz kazališta, povijesni i politički, ali isto toliko i ljubavni roman i roman odrastanja, sve što stane u jedan život stiješnjen u samo devet godina i obuhvaćaju sve između objektivne stvarnosti i subjektivna doživljaja, sna i jave, života i svake smrti između starog i novog svijeta.

Redatelj predstave Ivan Planinić u razgovoru za Hinu, uoči premijere, napominje da se u adaptaciji odlučio ponajviše osloniti na egzistencijalistički sloj romana.

“Najviše me zanimalo unutarnje stanje Kamila Emeričkog, njegove čežnje i košmari. Svi drugi slojevi, povijesno-politički, filozofski te ljubavno- emotivni, doživljavaju se prije svega kroz njegovo unutrašnje, individualno i introspektivno stanje“, objašnjava redatelj.

DRUKČIJI KLJUČ ČITANJA Krležine ‘Zastave’ 3. listopada premijerno u zagrebačkom HNK-u

To je roman dijaloga, odnosa, o drugome, o susretu i rastancima, o ljubavi i prijateljstvu, onima koji se vraćaju i onima koji odlaze, nerijetko zauvijek, u smrt, u povijest, dodaju iz kazališta, ističući da Planinićeva scenska adaptacija, roman otvara pogledima i senzibilitetu novih generacija.

U predstavi sudjeluju glumci: Livio Badurina, Nina Violić, Jadranka Đokić, Goran Grgić, Živko Anočić, Marin Klišmanić, plesači Michele Pastorini, Valentin Chou, Maria Matarranz de las Heras, te glazbenici Lucija Stanojević, Božana Beju i Helena Novosel.

“Taj spoj izvođačke raznolikosti bio mi je nužan kako bi se stvorila cjelovita izražajna slika ‘Zastava'”, kaže redatelj Planinić.

Suradnici na adaptaciji i dramaturzi su Mirna Rustemović i Dubravko Mihanović. Scenograf, oblikovatelj svjetla i autor videoprojekcija je Ivan Lušičić Liik, kostimografkinja Tea Bašić, oblikovateljice scenskog pokreta Maja Marjančić i Maša Kolar. Za glazbu i oblikovanje zvuka zaslužni su Nikša Marinović i Luka Gamulin.

Nakon završetka diplomskog studija Kazališne režije i radiofonije 2018. Planinić je postao jedan od suosnivača zagrebačkoga KunstTeatra te neprekidno radi kao kazališni redatelj i redatelj filmskih sinkronizacija. Član je strukovne organizacije Hrvatsko društvo dramskih umjetnika.