Stranci u Njemačkoj u prosjeku plaćaju 9,5 posto veću najamninu po četvornom metru od Nijemaca.
Proizlazi to iz analize ankete stanovništva Zensus 2022, prema podacima Saveznog statističkog ureda, a prenosi Deutsche Welle (DW).
Prosječna najamnina za strance 7,75 eura po kvadratu, za Nijemce 7,08 eura
Naime, kod osoba bez njemačkog državljanstva prosječna neto najamnina (bez troškova grijanja) iznosi 7,75 eura po kvadratu stambenog prostora, dok je kod osoba s njemačkom putovnicom 7,08 eura.
Prvi pokušaj objašnjenja odmah daje sam statistički ured: pretpostavlja se da razlog leži u činjenici da stranci uglavnom žive u manjim stanovima. Time se doduše može uštedjeti na ukupnoj najamnini. No, cijena po pojedinom kvadratnom metru, koja se ovdje uspoređuje, obično je niža kod većih stanova.
Stranci unajmljuju manje stanove, a Nijemci veće
Konkretne brojke: četvrtina (25 posto) stranaca je 2022. živjela u stanovima manjima od 60 četvornih metara, dok je kod Nijemaca to bio samo otprilike svaki osmi (12 posto).
Ipak, ukupno gledano, obitelji stranaca su u prosjeku živjele u 85,7 kvadratnih metara stambenog prostora, dok su njemačke obitelji živjele u 109,6 kvadrata.
Ključna dubina džepa podstanara, a ne putovnica
Ključni faktor očigledno nije putovnica, nego financijska situacija. Općenito, siromašniji ljudi traže manje stanove, a u tu skupinu spada nerazmjerno mnogo stranaca.
“To je vrlo moguće”, rekao je glasnogovornik Saveznog statističkog ureda na upit portala tagesschau.de.
Međutim, ne postoje pouzdane statistike koje bi jasno dokazale takvu povezanost. Potrebni podaci o tržištu stanova i ekonomskoj situaciji kućanstava prikupljaju se odvojeno kroz različita istraživanja Zensus i Mikrozensus te se ne mogu jednostavno spojiti.
Prema Saveznom uredu, taj se učinak pojavljuje neovisno o mjestu stanovanja. Stranci su plaćali veću najamninu po četvornom metru kako na prenapregnutom tržištu nekretnina u velikim gradovima, tako i u manjim općinama.
Dok je razlika u velikim gradovima s više od 100.000 stanovnika iznosila 7,3 posto, u srednje velikim gradovima (od 50.000 do 100.000 stanovnika) bila je 6,6 posto, u manjim gradovima (od 10.000 do 50.000 stanovnika) 9,3 posto, a u općinama s manje od 10.000 stanovnika čak 10,6 posto, piše DW.
Komentari