Eksluzivno na Nacional iz srpskog zatvora intervju je dao Krunoslav Fehir, ključni svjedok na suđenju Branimiru Glavašu koji pritvoren u Beogradu čeka kraj istrage i pravosudni proces za zločine koje je razotkrio.

Nacional je proteklog tjedna dobio ekskluzivni intervju od Krunoslava Fehira, ključnog svjedoka na suđenjima protiv Branimira Glavaša i njegovih podređenih za ratne zločine nad Srbima u Osijeku 1991., koji u pritvoru u Srbiji čeka kraj istrage za iste te ratne zločine koje je razotkrio, nakon što ga je srpska policija polovinom lipnja uhitila na graničnom prijelazu Hrvatske i Srbije. Intervju smo obavili pismeno, posredovanjem Fehirova odvjetnika Bojana Stanojlovića, koji je uhićeniku Nacionalova pitanja odnio u pritvor. U odgovorima Fehir pokazuje psihološku čvrstoću koja ga karakterizira svih proteklih dvadeset godina, otkako je u ljeto 2005. prvi put javno iznio teške optužbe protiv Branimira Glavaša. Javnosti u Srbiji i Hrvatskoj poručuje da će se braniti „istinom i samo istinom“, šalje ironičnu poruku Branimiru Glavašu, ali i tvrdi da su mu uvjeti u pritvoru „loši“, istodobno ne krijući da se boji budućnosti.

Nacional je Fehiru u srijedu 16. srpnja uputio jedanaest pitanja. Poslali smo ih e-mailom njegovu odvjetniku Stanojloviću, a on ih je otisnute odnio Fehiru u pritvor. Odgovore nam je Stanojlović e-mailom vratio tjedan kasnije, u srijedu 23. srpnja. Fehir je odgovore napisao rukom. Kratki su, riječ ili dvije, ali to ne iznenađuje s obzirom na pritvorske uvjete: vjerojatno nije imao mnogo vremena, a i psihički stres kojemu je izvrgnut zasigurno ne olakšava opsežnije odgovaranje. Na prvo pitanje Nacionala, da opiše kako je uhićen, odgovorio je:
„Na graničnom prijelazu. Nezakonito oduzeli auto. Nezakonito uhitili kao građanina. Maltretirali me 72 sata.“ Nacional je doznao da je Fehirov automobil, posredovanjem Ministarstva unutarnjih poslova Srbije, u četvrtak 24. srpnja uspješno vraćen u Hrvatsku. Drugo pitanje Nacionala glasilo je: „Hrvatski su mediji nakon uhićenja pisali da ste svjesno pristali na uhićenje. Je li to točno, i ako jeste, zašto?“ Naime, hrvatski portal 24 sata je u utorak 17. lipnja objavio da nije jasno je li Fehir na granici sa Srbijom „uhićen kao taksist s nalogom da u Bogojevu pokupi putnika ili s namjerom da se ‘preda’ srpskim vlastima, s obzirom na to da je znao za tjeralicu“. „Navodno su ga na hrvatskoj granici upozorili da Srbi imaju tjeralicu za njim, no on je ipak otišao“, objavila su 24 sata, a prenijeli i drugi mediji. No Fehir je to za Nacional demantirao. „Nije istina“, kratko je napisao ne opisujući podrobnosti.

Na tragu prethodnog pitanja, pitali smo Fehira i je li imao „mogućnost da se vrati u Hrvatsku i izbjegne uhićenje“, a on je odgovorio: „Ne znam. To zna odvjetnik.“ Taj njegov odgovor prilično je neodređen i nejasan, ali najvjerojatnije je da, ako nije znao da se protiv njega u Srbiji provodi istraga, nije bilo ni mogućnosti da odustane od odlaska u Srbiju i vrati se u sigurnost. Tim više što je Fehir, kako je za Nacional izjavio njegov odvjetnik Stanojlović, u posljednje vrijeme vrlo često poslom odlazio u Srbiju, jer je automobilom po narudžbi prevozio putnike, i nikada mu se ništa nije dogodilo. „On je samo ove godine barem desetak puta bez ikakvih problema prešao granicu“, kazao je Stanojlović za Nacional. „Fehir već dulje ide redovito u Srbiju jer se bavi taksiranjem i prijevozom kao rezervnim poslom. Odlazio bi do Beograda, nikada dalje. Prema potrebi, ljudi bi ga pozvali, i on bi ih prevezao. Ovaj put, bio je šokiran kad su ga zaustavili“, objasnio je Stanojlović. Potvrdio je to i Fehir odgovorom na sljedeće pitanje Nacionala, kratkim „ne“, a ono je glasilo: „Jeste li znali da protiv vas u Srbiji traje istraga?“

Nacional je Fehiru u srijedu, 16. srpnja, uputio jedanaest pitanja. Poslali smo ih e-mailom njegovu odvjetniku Bojanu Stanojloviću, a on ih je otisnute odnio Fehiru u pritvor. Foto: Nacional.

Uhićenika smo pitali i kakvi su mu uvjeti u pritvoru. „Loši“, odgovorio je. O tome je podrobnije za Nacional govorio odvjetnik Stanojlović. Fehir je, naime, iz pritvorske jedinice Tužiteljstva za ratne zločine nakon saslušanja prebačen u Centralni zatvor u Beogradu.
„To je stara robijaška zgrada, zatvor sam po sebi neprijatan, velik, i u njemu nisu neki uvjeti. Ali postoje red i organizacija jer je mnogo pritvorenika, pa je pritisak više psihički. Fehir se dobro drži“, kazao je Stanojlović za Nacional. U svakom slučaju, ne može biti ugodno kada u takvom zatvoru, koji je otvoren 1953. godine i u kojemu su i pritvorenici za organizirani kriminal i teška kaznena djela, biva pritvoren Hrvat, i pritom još pripadnik Zbora narodne garde u vrijeme Domovinskog rata. Zato nije čudno što je Fehir na pitanje Nacionala „bojite li se“ odgovorio kratko: „Da.“ Njegova se nelagoda može odnositi i na svakodnevicu u pritvoru, ali i na razvoj istrage i pravosudnog procesa protiv njega. No usprkos takvim uvjetima, Fehir ne odstupa od onoga što uporno ponavlja već dvadeset godina. Na pitanje Nacionala ima li poruku za javnost u Srbiji i Hrvatskoj, poručio je: „Istina i samo istina.“ Na pitanje Nacionala kako će se braniti, odgovorio je: „Imam branitelja i istinom.“

Ovdje valja napomenuti da je Bojan Stanojlović očito branitelj u kojega se Fehir može pouzdati, a za to je, među ostalima, zaslužna ugledna srpska aktivistica za ljudska prava Nataša Kandić, utemeljiteljica i počasna predsjednica Fonda za humanitarno pravo, koja je posredovala u spajanju Fehira i Stanojlovića. Prije njega, Fehiru je bio određen branitelj po službenoj dužnosti, ali koliko se Fehir u njega mogao pouzdati uvjerljivo je opisao novinar Telegrama Drago Hedl, koji je prenio ocjenu „jednog poznatog beogradskog odvjetnika, bliskog Fondu za humanitarno pravo“, koji je rekao: „Kada vas pred sudom brani odvjetnik dodijeljen po službenoj dužnosti, to je isto kao da vas brani policija koja vas je uhitila.“ Nacional je Fehiru postavio i pitanje je li protiv njega u Hrvatskoj ikada vođen postupak za ratni zločin i je li vođena ikakva istraga, i s kakvim rezultatom. Odgovorio je kratko: „Da, da, svjedok“, potvrđujući da protiv njega, usprkos više sudskih postupaka u kojima je svjedočio protiv Glavaša i suoptuženika, nikada nije podignuta optužnica. Krunoslav Fehir, naime, već dvadeset godina javno i pred pravosuđem svjedoči o likvidacijama srpskih civila u Osijeku pod Glavaševim zapovjedništvom, čemu je osobno svjedočio jer ga je otac kao šesnaestogodišnjaka odveo da zajedno s njim postane vojnik u Glavaševoj postrojbi. Neobična je koincidencija da se upravo ovih dana navršilo dvadeset godina otkako je Fehir, tada još neotkrivenog identiteta, dao intervju novinaru Dragi Hedlu, koji je 15. srpnja 2005. na naslovnoj stranici Feral Tribunea objavljen pod ovim naslovom:
„Ubijali smo po Glavaševu naređenju!“ „Pripadnik nekadašnje Branimirove osječke bojne, koju je osnovao i kojom je zapovijedao Branimir Glavaš, ovih je dana dao opširan iskaz državnome odvjetništvu u kojem teško tereti Glavaša za ispitivanja, mučenja i likvidaciju više desetaka civila. Opisi puni potankosti i konkretnih događaja razjašnjavaju i ubojstvo dvojice civila – Đorđa Petrovića i Čedomira Vučkovića, koji su nakon batinanja, a prije likvidacije, bili prisiljavani piti kiselinu iz akumulatora u garažama u kojima su bili zatočeni i ispitivani. Obojica su likvidirana…“, objavljeno je u velikom tekstu na tri stranice.

Uhićenika smo pitali i kakvu su mu uvjeti u pritvoru. ‘Loši?, odgovorio je. Fehir je, naime, iz pritvorske jedinice Tužiteljstva za ratne zločine nakon saslušanja prebačen u Centralni zatvor u Beogradu.

Od tada do danas, Krunoslav Fehir nije odstupio od svog iskaza, a svjedočio je, usprkos golemom pritisku oca, bivših suboraca i javnosti, u nekoliko sudskih postupaka protiv Glavaša i njegovih suosuđenika, koji su počeli 2007. i pravomoćno nisu završeni ni do danas. Valja samo ukratko podsjetiti: Glavaš je 2009. osuđen na deset godina zatvora, a presudu je Vrhovni sud 2010. potvrdio, smanjivši kaznu na pravomoćnih osam godina zatvora. Uoči izricanja presude Glavaš je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, ali je ipak, nakon mnogih pravosudnih peripetija, sproveden u zatvor u Mostaru. U siječnju 2015., nekoliko mjeseci prije nego što je odslužio kaznu, Ustavni sud ukinuo je presudu, pa je i Vrhovni sud ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu, i suđenje vratio na početak. Nakon ponovljenog suđenja pred Županijskim sudom u Zagrebu, u listopadu 2023., Glavaš i suoptuženici ponovno su proglašeni krivima, a Glavaš je osuđen na sedam godina zatvora. Presuda nije pravomoćna: čeka se pravomoćni pravorijek. Kako se u svim tim procesima držao Fehir, rekonstruirao je Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u priopćenju dan nakon što je objavljeno da je Fehir uhićen 16. lipnja. Documenta je tim priopćenjem demantirala navode nekih hrvatskih medija da je Fehir „krivac za usmrćenje jednog od srpskih civila zatočenih u garažama osječkog Sekretarijata za narodnu obranu grada Osijeka 1991.“. „Svjedok Fehir u svojim je iskazima pred pravosuđem Republike Hrvatske više puta podsjetio na brutalnost i bezobzirnost u postupanju prema zatočenim civilima srpske nacionalnosti u garažama Sekretarijata za narodnu obranu grada Osijeka pod zapovjedništvom nepravomoćno osuđenog Branimira Glavaša. Više je puta izrazio žaljenje. Prema iskazima Krunoslava Fehira, zarobljeni civil Čedomir Vučković bio je primoran popiti kiselinu iz akumulatora. Kada je zbog jakih bolova provalio vrata na garaži te izišao na dvorište, Krunoslav Fehir u njega je ispalio nekoliko hitaca, zadavši mu prostrjelnu ozljedu trbuha i prostrjelnu ozljedu desne podlaktice, ali smrt Čedomira Vučkovića, po navodima nepravomoćne presude, nastupila je od trovanja sumpornom kiselinom. Uzrok smrti Čedomira Vučkovića utvrđen je u sudsko medicinskom postupku, po sudsko medicinskom vještaku. Zbog toga je i kazneni postupak za ovaj zločin koji je obuhvaćao i Fehira obustavljen.“

Documenta je podsjetila i da je „Vrhovni sud ukinuo odluku prvostupanjskog vijeća kojom je Fehirov iskaz eliminiran iz spisa predmeta kao nezakonit dokaz“. Također, Documenta podsjeća da je „Vrhovni sud u svojoj odluci od 7. lipnja 2016., kojom je predmet vraćen pred prvostupanjski sud, naglasio da iskaz ključnog svjedoka Krunoslava Fehira predstavlja zakonit dokaz, čak i u situaciji kada su zakonske odredbe koje su bile na snazi u trenutku dodjele i dobivanja statusa krunskog svjedoka isključivale mogućnost dodjele ovog statusa osobama koje su počinile ili pokušale počiniti kazneno djelo ubojstva. Kako je tada u obrazloženju naveo Vrhovni sud, neovisno je li se svjedoka Fehira ispitivalo u svojstvu ‘krunskog’ ili ‘običnog’ svjedoka, on je bio dužan govoriti istinu i ništa nije smio prešutjeti u vezi s kaznenim djelom.“

Bojan Stanojlović je branitelj u kojega se Fehir može pouzdati. Foto: Privatna arhiva odvjetnika Bojana Stanojlovića.

Dakle, Fehir je bio ključna osoba koja je prije dvadeset godina javnosti i pravosuđu otkrila pravu istinu o likvidacijama srpskih civila u Osijeku 1991.; učinio je to usprkos činjenici da je i sam bio pripadnik postrojbe čiji su pripadnici počinili te zločine, a njezin zapovjednik ih naredio, i usprkos činjenici da ga je u postrojbu, kao maloljetnika od šesnaest godina, doveo njegov vlastiti otac; povrh svega, u svih dvadeset godina Fehir u Hrvatskoj nijednom nije bio optužen za ratni zločin. Zato je u najmanju ruku bizarno da pravosuđe Srbije sada, dvadeset godina kasnije, i nakon što je Fehir kao slobodan čovjek više desetaka puta putovao u Srbiju, protiv njega pokreće postupak za ratne zločine.

Nacional je Fehira pitao posjećuju li ga službeni predstavnici hrvatskog veleposlanstva ili koje druge hrvatske institucije. Za razliku od prvih medijskih izvještaja u danima nakon njegova uhićenja, u kojima se tvrdilo da nadležna hrvatska ministarstva nisu ni na koji način reagirala na uhićenje Fehira, Fehir je odgovorio potvrdno, a objašnjenja smo dobili i od nadležnih ministarstava. U srijedu 16. srpnja glasnogovorniku Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) Ivanu Mariću Nacional je poslao pitanja je li predstavnik MVEP-a, odnosno hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, posjetio Fehira, posjećuje li ga redovito te pružaju li hrvatske institucije Fehiru ikakvu pomoć, pravnu ili druge vrste. Zanimalo nas je i kako MVEP ocjenjuje pritvorske i pravne uvjete u kojima se nalazi Fehir. Odgovor MVEP-a, koji vodi Goran Grlić Radman, dobili smo u petak 18. srpnja, a potpisao ga je glasnogovornik Ivan Marić. „Sukladno Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Srbiji pružilo je konzularnu pomoć gospodinu Krunoslavu Fehiru te i dalje poduzima sve što je u njegovoj mogućnosti kako bi osiguralo zaštitu njegovih prava i interesa, u okviru svojih zakonskih ovlasti. Konzularni djelatnici ulažu maksimalne napore da bi se osigurala kontinuirana podrška i pravovremeno djelovanje, u skladu s međunarodnim i domaćim propisima. Konzularna pomoć pružena osobama lišenim slobode pridaje posebnu pažnju u smislu poštivanja njihovih ljudskih prava i zadržavanju prava koja im nisu zakonom oduzeta putem odluke kojom se osuđuju ili kojom se zadržavaju u pritvoru uz poštivanje zatvorske politike zemlje primateljice. U pogledu pružanja pravne pomoći omogućena je konzultacija i suradnja s odvjetnikom po vlastitom izboru o čemu odlučuje gospodin Fehir osobno“, stoji u odgovoru MVEP-a Nacionalu. Nacional pritom neslužbeno doznaje da je hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević proteklog tjedna osobno zvao Fehirova odvjetnika Stanojlovića povodom njegova dopisa veleposlanstvu da će Fehiru trebati pomoć oko organizacije liječničkog pregleda na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, jer je Fehir u Hrvatskoj već imao zakazanu magnetnu rezonancu zbog prometne nesreće koju je u travnju doživio u Vukovaru.

Fehir je prvo dobio odvjetnika po službenoj dužnosti, ali je Nataša Kandić, utemeljiteljica i počasna predsjednica Fonda za humanitarno pravo, posredovala u spajanju Fehira i sadašnjeg odvjetnika Stanojlovića.

U srijedu 16. srpnja Nacional je pitanja poslao i Odjelu za odnose s javnošću Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koje vodi Damir Habijan. Nepotpisani odgovor dobili smo u petak 18. srpnja: „Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zaprimilo je krajem lipnja zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć Javnog tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije, za pribavljanje dokumentacije vezano uz istražni postupak koji se vodi pred nadležnim tijelom Republike Srbije. Navedena zamolnica je proslijeđena nadležnom tijelu na postupanje – Županijskom sudu u Zagrebu.“ Nacional je u srijedu 16. srpnja o Fehirovu slučaju pitanja poslao i Državnom odvjetništvu, a odgovor je stigao u petak 18. srpnja: „Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može odgovoriti da je zaprimilo zahtjev za pomoć nadležnog pravosudnog tijela Republike Srbije na temelju Memoranduma o suglasnosti u ostvarivanju i unapređenju suradnje u borbi protiv svih oblika teškog kriminala iz 2005., kojim su zatražene određene obavijesti i dokumentacija u odnosu na Krunoslava Fehira. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je u vezi tog zahtjeva zatražilo potrebnu nadopunu od nadležnog tijela Republike Srbije. Osim toga, Državnom odvjetništvu zamolbom se obratio odvjetnik Krunoslava Fehira iz Republike Srbije, kao njegov branitelj, kojom je zatražio dostavu određene dokumentacije u odnosu na kazneni postupak u kojem je sudjelovao Krunoslav Fehir u Republici Hrvatskoj, te nadležno državno odvjetništvo postupa po predmetnoj zamolbi. Osim navedenog, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nema drugih informacija za dodati, ni komentara za dati.“

Nacional je s Fehirovim odvjetnikom Bojanom Stanojlovićem u kontakt stupio u srijedu 16. srpnja, točno na dan kada je Fehiru produljen jednomjesečni pritvor koji mu je određen 16. lipnja, koji dan nakon što je uhićen. Točni datum i sat Fehirova uhićenja u javnosti nisu razjašnjeni jer su različiti mediji objavili različite informacije: najprecizniju informaciju objavio je hrvatski portal 24 sata, koji je izvijestio da je Fehir uhićen „u nedjelju, 15. lipnja, u 1,40 sati“, ali, s obzirom na to da je ta informacija objavljena u istom članku u kojemu se neistinito tvrdi da je Fehir znao da se protiv njega u Srbiji vodi istraga, i u nju se može opravdano sumnjati. Pouzdano je tek to da je Fehiru 16. lipnja određen jednomjesečni pritvor i protiv njega otvorena istraga nakon što je dan ili dva ranije uhićen, jer je tog dana Javno tužiteljstvo Srbije za ratne zločine objavilo priopćenje: „Dana 16. 06. 2025. godine Javno tužilaštvo za ratne zločine je donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv Krunoslava Fehira zbog krivičnog dela organizovanje i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih zločina iz čl. 145. stav 2. KZ SRJ. Prema osumnjičenom je određen pritvor rešenjem Višeg suda u Beogradu, Odeljenje za ratne zločine.“ Mjesec dana kasnije, 16. srpnja, pritvor je produljen za još mjesec dana.

Ugledna aktivistkinja za ljudska prava iz Beograda Nataša Kandić pomogla je, među ostalima, da Krunoslav Fehir dobije vjerodostojnog odvjetnika, kao što svih ovih godina pomaže i zastupa hrvatske žrtve ratnih zločina srpskih postrojbi pred sudovima u Srbiji. Photo: Zarko Basic/PIXSELL

Prema objašnjenju koje je Nacionalu dao odvjetnik Stanojlović, pritvorenik u pritvoru može ostati najdulje šest mjeseci za vrijeme trajanja istražnog postupka, ali mala je vjerojatnost da će biti pušten da se brani sa slobode, jer bi mogao otići u Hrvatsku i postati nedostupan sudu u Srbiji. Stanojlović očekuje da će istraga biti završena do kraja kolovoza te da će protiv Fehira biti podnesena optužnica.
„Tužilaštvo može i odustati od optužnice. Volio bih kad bih pogriješio na dobro mog klijenta, da što prije ide kući, majci koja ga posjećuje u pritvoru“, kazao je Stanojlović Nacionalu. Objasnio je da su do sada saslušana dva svjedoka, djeca Čedomira Vučkovića, jedne od dviju žrtava usmrćenih u garaži Sekretarijata za narodnu obranu, o čemu je Fehir iscrpno svjedočio jer je stražario pred tom garažom, pa čak i pucao u Vučkovića, koji – kako je pokazalo vještačenje – nije umro od metaka iz njegove puške, nego od sumporne kiseline koju je bio prisiljen piti.

„Bilo je to više formalno saslušanje. Svjedoci nisu imali konkretnih saznanja o događaju, nego samo iz medija“, dodao je Stanojlović. Dodao je da će i obrana imati dokazne prijedloge, odnosno predložiti svoje svjedoke, ali nije otkrio njihova imena. „Što se obrane tiče, nakon toga bi istraga već mogla biti završena. Tužitelj traži neku dokumentaciju preko bilateralne suradnje od hrvatskih pravosudnih tijela, ali za sada ne dobiva ništa. Tužiteljica je rekla da će ponovo tražiti materijale. Vidjet ćemo što će odlučiti jer ona odlučuje kada će istraga završiti i hoće li podnijeti optužnicu ili neće. Za sada su to neizvjesne okolnosti“, kazao je Stanojlović.

Bizaran detalj pravosudnog progona Fehira u Srbiji jest to što se Branimir Glavaš, koji je na osnovu Fehirova svjedočenja jednom pravomoćno i potom opet nepravomoćno osuđen za ratni zločin, Tužiteljstvu Srbije ponudio za svjedoka. „Želim mu dug boravak u srpskom zatvoru jer tamo i pripada. Čak štoviše, poslao sam mail srpskom tužiteljstvu za ratne zločine da im se stavljam na raspolaganje, uz jamstva neometanog povratka u Hrvatsku, i dostavio sam im brojnu dokumentaciju o krivnji Krunoslava Fehira“, objavio je na Facebooku. Nacional je Fehira pitao je li čuo za tu Glavaševu ponudu i kako je komentira. „Neka dođe u Hrvatsku“, kratki je Fehirov odgovor, s očitom aluzijom na činjenicu da je Glavaš i 2008. i 2023. pobjegao u Bosnu i Hercegovinu kada su mu u Zagrebu izrečene sudske presude. „Imam dvije putovnice. Ne želim više živjeti u Hrvatskoj. Ja sam stvarao ovu državu, ali nisam je zamišljao ovakvu kad sam stavljao glavu na panj. Nemaju niti jednog dokaza. Ovo je politička namještaljka. Nemam namjeru odslužiti ni jedan dan u zatvoru“, kazao je Glavaš za portal 24 sata nakon što mu je Županijski sud u Zagrebu 2023. izrekao drugu nepravomoćnu presudu. Na Facebooku je, pak, objavio da je u Drinovcima u BiH, kamo je pobjegao i 2008., te je ponovio uvrede sucu koje je bio izrekao i u dvorani suda i poslije izricanja presude u izjavi novinarima: „Za svaki slučaj. Što je budali i sucu u glavi, nikada se ne zna.“

Hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević proteklog je tjedna osobno zvao Fehirova odvjetnika Stanojlovića povodom njegova dopisa veleposlanstvu. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Mjesec dana kasnije, u prosincu 2023., Glavaš se ipak vratio u Hrvatsku. Štoviše, na proteklim lokalnim izborima u svibnju kandidirao se za Osječko-baranjskog župana, i od četvoro kandidata završio na trećem mjestu, s 8.110 osvojenih glasova, odnosno 8,57 posto. Na izborima za skupštinu Osječko-baranjske županije predvodio je listu svoje stranke, Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) koja je koalirala s Hrvatskom seljačkom strankom (HSS) i Hrvatskom strankom umirovljenika (HSU) te prešla izborni prag, pa je Glavaš osvojio vijećnički mandat i sada je vijećnik Osječko-baranjske županijske skupštine. Fehir je u svom kratkom odgovoru Nacionalu sve te činjenice zanemario, ali to, s obzirom na njegovu sadašnju situaciju, ne iznenađuje. Odvjetnik Stanojlović sumnja da će Tužiteljstvo u Srbiji prihvatiti Glavaševu ponudu i pozvati ga za svjedoka. „Mislim da ni Hrvatskoj ni Srbiji u političkom smislu ne bi odgovaralo da se od toga pravi tolika priča, a i postavilo bi se pitanje garancija za Glavašev povratak u Hrvatsku“, kazao je Stanojlović za Nacional. Istina je, kaže, da je „politička priča već napravljena“, ali time bi se „samo podgrijala“. „Sada i Tužiteljstvo i obrana žele istragu završiti što prije, da vidimo čime i jedni i drugi baratamo. Organizacija Glavaševa svjedočenja dugo bi trajala, a i sve bi to bilo iznimno politički i medijski osjetljivo. A hoće li ga za svjedoka zvati sud ako proces počne, to ćemo vidjeti“, kazao je Nacionalu Stanojlović.

Fehir je osumnjičen prema članu stavku 2. 145. članka bivšeg Kaznenog zakona Savezne republike Jugoslavije, koji ga tereti da je postao „član grupe kojoj se stavlja na teret organizovanje i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih zločina“. Stanojlović je za Nacional objasnio da je za to kazneno djelo propisana kazna od najmanje godinu dana zatvora. „Napominjem, kada za kazneno djelo nije propisan poseban maksimum zaprijećene kazne, kao što je u konkretnom slučaju, kao najviša kazna koja može biti izrečena uzima se opći maksimum kazne propisane Krivičnim zakonom, a to je petnaest godina zatvora“, objasnio je Stanojlović. „U odnosu na djela to je relativno blaga kazna, a uz olakotne okolnosti, koje bi u Fehirovu slučaju bile to što je 1991. bio maloljetan, kazna se može još i ublažiti, sve do kazne zatvora od tri mjeseca. Nadam se da u tom pravcu ide i istraga, a nadam se da bi i pred sudom, ako bude podignuta optužnica i održano suđenje, sve moglo ići prilično brzo, s obzirom da dokaze. Obrana će u tome svakako nastojati pomoći. S obzirom na to da je u Hrvatskoj već vođeno nekoliko sudskih procesa u ovom predmetu, i u svima je Fehir ne samo oslobođen nego bio i ključni svjedok, ne vidim zašto bismo mi u Srbiji sada nešto po tome radili“, kazao je za Nacional odvjetnik Krunoslava Fehira Bojan Stanojlović.