Koje su dozvole potrebne za iznajmljivanje apartmana, kuća za odmor ili soba? Ovo pitanje postaje sve relevantnije s približavanjem turističke sezone za sve koji u toj djelatnosti vide priliku za dodatnu zaradu.

Lorena John više od desetljeća iznajmljuje kuću za odmor u istarskom Štinjanu. Kako bi se mogla baviti tim poslom, morala je ispuniti određene uvjete, prije svega dokazati vlasništvo te ishoditi uporabnu dozvolu.

“Ured vam propisuje koje uvjete morate zadovoljiti da biste imali dvije, tri, četiri ili pet zvjezdica, ovisno o tome na što ciljate. Ako želite više zvjezdica, objekt mora biti adekvatno opremljen”, objašnjava Lorena za HRT.

JOŠ JE PUNO NEJASNOĆA Tko mora podnijeti prijavu, a tko je oslobođen poreza na nekretnine?

Primjerice, novi apartman s dvije sobe mora imati najmanje 64 četvorna metra, dok kuća za odmor s dvije sobe mora raspolagati s minimalno 67 četvornih metara. Propisani su i posebni standardi za namještaj i opremu, uključujući dimenzije kreveta i sjedeće garniture, opremu u kupaonici, izgled fasade, vanjsku rasvjetu i druge elemente.

Kako do legalnog početka rada?

Iznajmljivači zahtjev podnose nadležnom uredu u županiji ili Gradu Zagrebu, koji izlazi na teren i provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti.

“S obzirom na to da se radi o ispitnom postupku prema Zakonu o općem upravnom postupku, rješenja se izdaju u roku od 60 dana od podnošenja urednog zahtjeva. Ministarstvo u ovom slučaju djeluje kao drugostupanjsko tijelo i odlučuje o eventualnim žalbama”, kaže Irena Podgajski, načelnica za pravni sektor u Ministarstvu turizma i sporta.

ŽURNI APEL VLADI ‘Obalni gradovi ostaju bez ljudi. Split dnevno gubi četvero stanovnika!’

Ukoliko nema žalbi, iznajmljivač može legalno započeti s radom. Državni inspektorat potom kontrolira poštuju li se zakonske odredbe, provjeravajući jesu li zadovoljeni minimalni uvjeti kategorizacije, prijavljuju li se gosti i plaćaju li se propisane turističke pristojbe.

Lani inspektori otkrili preko 40 nelegalnih iznajmljivača

“Ako se utvrdi da fizička osoba pruža usluge smještaja ili ih oglašava putem internetskih platformi bez rješenja nadležnog upravnog tijela, riječ je o neregistriranom pružatelju usluga, tzv. nelegalnom iznajmljivaču“, upozorava za HRT Ivana Adžaga, načelnica Sektora za nadzor u turizmu i ugostiteljstvu pri Državnom inspektoratu.

Turistički inspektori prošle su godine proveli oko 2000 inspekcija, pri čemu su otkrili više od 40 nelegalnih iznajmljivača. Prekršitelji se suočavaju s kaznama u rasponu od 1300 do 4000 eura te zabranom obavljanja djelatnosti.

RENTIJERI U NEMILOSTI Porez na nekretnine – uvodi se institucija ‘domaćina’