Zastupnica CDU-a i Europske pučke stranke u Europskom parlamentu i članica Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Lena Düpont govori o uredbi ‘Chat Control’, o kojoj će se glasati 14. listopada.

Na Europskom vijeću u Bruxellesu, održanom u petak, 12. rujna, doneseni su stavovi država članica o novoj uredbi koju je još u svibnju 2022. predstavila Europska komisija, nazvanoj „Chat Control“, o kojima će se glasati 14. listopada. Radi se prijedlogu regulative kojim bi se, u svrhu zaštite djece na internetu, omogućio nadzor na svim kriptiranim online komunikacijama. To znači da bi svi davatelji usluga poput WhatsAppa, Vibera i ostalih morali pregledavati sve privatne poruke i razgovore bez iznimke. Upravo zbog toga u Hrvatskoj i drugim zemljama članicama ovoga ljeta povela se burna rasprava, dok je nekoliko organizacija, uključujući Fight Chat Control, pozvalo građane EU-a da se usprotive prijedlogu i kontaktiraju svoje predstavnike u Europskom parlamentu i nacionalnim vladama.

Krajem ljeta SDP je najavio da će zatražiti od vlade Andreja Plenkovića povlačenje svog glasa tom prijedlogu nove europske regulative jer, po njihovu mišljenju, taj zakon može postati osnova za neograničeno špijuniranje svih vrsta elektroničke komunikacije, a Plenković bi njime dobio alat za prisluškivanje i progon svakoga tko ne misli kao on. U SDP-u smatraju kako bi posljedica bila masovno nadgledanje u stvarnom vremenu pomoću potpuno automatiziranog sustava i kraj privatnosti naših digitalnih razgovora.

Ovaj prijedlog Komisije podijelio je i zemlje članice EU-a i prema podacima organizacije Fight Chat Control, 15 zemalja ga podržavaju, među kojima su Bugarska, Danska, Francuska, Portugal, Španjolska i Hrvatska, tri su protiv, Austrija, Nizozemska i Poljska, a devet je još uvijek neodlučno. Prema pisanjima hrvatskih medija, Plenkovićeva vlada navodno razmatra mogućnost povlačenja te suglasnosti, a konačan stav vidjet će se prilikom glasanja na Europskom vijeću 14. listopada.

U svom govoru o stanju Unije na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prošloga tjedna Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, osudila je humanitarnu katastrofu u Gazi. „Glad koju uzrokuje čovjek ne može nikako biti ratno oružje. Za dobrobit te djece, za dobrobit čitavog čovječanstva, to se mora zaustaviti.“ Najavila je i kako Europska komisija namjerava zaustaviti bilateralnu potporu Izraelu, predložiti sankcije protiv ekstremističkih ministara i nasilnih doseljenika te nametnuti djelomičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju u pitanjima koja se odnose na trgovinu. Naglasila je i da će Europska komisija nastaviti surađivati s izraelskim civilnim društvom i Yad Vashemom.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Lenom Düpont, zastupnicom iz redova Europske pučke stranke, koja je u ovom sazivu Europskog parlamenta članica Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Posebnog odbora za Europski demokratski štit i izaslanstva u Parlamentarnom odboru za pridruživanje EU – Ukrajina.

Ovo joj je drugi mandat u Europskom parlamentu, gdje je prvi put izabrana 2019. Članica je CDU-a od 2008., a tijekom karijere bila je asistentica europskim zastupnicima i zastupnicima u njemačkom Bundestagu. Prije nego što je postala eurozastupnica, bila je urednica njemačkog magazina Kurt.

NACIONAL: U Hrvatskoj se povela rasprava oko uredbe ‘’Chat Control’’ jer opozicija, na čelu sa socijaldemokratima, smatra da se iza plemenite namjere sprječavanja seksualnog zlostavljanja djece krije obavezni nadzor nad kompletnom online komunikacijom europskih građana. Kakav je stav Europskih pučana prema toj uredbi, za koju se strahuje da bi mogla biti zloupotrebljena?

Europski parlament i grupacija Europskih pučana još uvijek nisu zauzeli poziciju oko tog prijedloga koji dolazi još iz prošlog mandata. Mi smo pokušavali pronaći tanku ravnotežu između zaštite djece, najranjivije skupine u našim društvima i prava na privatnost, koje ne smije biti ugroženo. Uostalom, to je i dio Povelje o Europskoj uniji i zato nije jednostavan zadatak. No naš izvjestitelj Javier Zarzalejos uspio je dobiti za to vrlo širok konsenzus, uključujući čak i neke zastupnike Europskog parlamenta koji su povezani s tzv. Piratskom strankom, koja je oduvijek bila vrlo kritična prema prijedlogu. I zato smatram da je Europski parlament uspio pronaći bolju ravnotežu od onoga što je inicijalno predložila Komisija.

NACIONAL: Iako je taj prijedlog Europska komisija predstavila još 2022., rasprava se zahuktala ovoga ljeta, kada je prijedlog već bio u završnoj fazi procesa, uoči izjašnjavanja Europskog vijeća 12. rujna. Zašto tek sada?

Rasprava kojoj sada svjedočimo posljedica je činjenice da je Vijeće zauzelo poziciju prema tom danskom prijedlogu, u kojem doista ostaje pitanje enkripcije i pristupa enkriptiranim porukama. A o tome bi trebalo glasati 14. listopada. Ako mene pitate, smatram da će to biti vrući krumpir u tim pregovorima, ali iz perspektive EPP-a uvijek ostaje glavni cilj, a to je zaštita najranjivije skupine kao što su djeca, što bi trebala biti i naša najvažnija dužnost u društvu. Sve to mora se događati uz preduvjet da uvijek postoji pravosudni nadzor, odnosno da imate sudsko dopuštenje prije nego što nešto takvo pokrenete i dopustite kontrolu poruka. Smatram da postoji dovoljno zaštitnih mjera kako bi se izbjeglo stvaranje masovnog nadzora.

NACIONAL: Do kada bi uredba mogla biti usvojena?

Nakon što sve zemlje članice na Vijeću zauzmu svoje pozicije, sljedeći korak bit će trilateralna pregovaranja Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU-a kako bi se finalizirao tekst zakona. Naravno, svaka institucija glasa za sebe. Ako proces započne sljedećeg mjeseca i ako će Vijeće odraditi prvo čitanje, Europski parlament spreman je započeti pregovore kako bi se došlo do nekog kompromisa sljedeće godine. Naravno da za sve to treba vremena, jer se radi o vrlo delikatnoj uredbi koja balansira između potrebe zaštite djece i prava na privatnost. Prema nekim procjenama, konačna usklađivanja i usvajanje mogli bi se dogoditi krajem 2025. ili početkom 2026.

NACIONAL: Ipak, većina građana zemalja EU-a protivi se uredbi jer smatraju da bi zbog toga svi davatelji usluga morali pregledavati sve privatne poruke i razgovore i tako kontrolirati građane.

Htjela bih još jednom naglasiti da uredba ni u Parlamentu niti u Vijeću nije zamišljena kao sredstvo masovnog nadzora privatnih poruka. Ona samo daje mogućnost pristupa specifičnom dijelu podataka i to samo uz sudski nalog. To svaki put treba ponovo naglasiti. Ali ono što možemo učiniti prije toga u suradnji s platformama društvenih medija su neke ublažavajuće mjere, kako bi se spriječilo da prvenstveno djeca, kao i svi ostalu, budu iskorištavani ili zlostavljani preko tih platformi. No to je u rukama tih medijskih platformi koje bi se s nama trebale dogovoriti o tome kako reagirati u takvim situacijama.

‘EU šalje pomoć Gazi i radimo što je u našoj moći, ali za stabilan i siguran Izrael i za stabilnu i sigurnu Palestinu nužno je oslobađanje talaca’. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: U govoru o stanju Unije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će EU suspendirati dio sporazuma s Izraelom i suradnju s izraelskom vladom i osudila humanitarnu katastrofu u Gazi. Sve to bilo je popraćeno i pljeskom, ali i uzvicima neodobravanja. To je vrlo osjetljivo pitanje za EU, kako komentirate stav Europske komisije, ali i Europskog parlamenta koji je usvojio Rezoluciju o Gazi, kojom se osuđuje humanitarna katastrofa, poziva na hitni prekid vatre, dostavu pomoći i priznanje Palestine?

Činjenicu da je to vrlo osjetljivo pitanje ni u kojem slučaju ne negiram, ali dopustite mi da prvo dam dvije primjedbe. Vikanje na plenarnoj sjednici nije način na koji mi vodimo političku debatu u Europskom parlamentu. Mi se možemo ne slagati i oštro raspravljati, ali ne i vikati. Treba postojati određeno poštovanje i prema našem radu i prema instituciji. Kao drugo, kao Njemica vrlo sam bliska Izraelu i dobri odnosi s narodom Izraela za mene su od najveće važnosti. Zbog toga bi mi bilo draže da smo čuli jasnu izjavu u kojoj se prije svega kritizira Hamas, jer oni su u toj priči zli igrač. Između ostalog i prema vlastitom narodu. Isto tako stavila bih na prvo mjesto uvjet oslobađanja talaca. Jer to su preduvjeti za stabilan i siguran Izrael. To bi trebali biti prvi koraci, a nakon toga možemo razgovarati o humanitarnoj situaciji. EU šalje pomoć Gazi i radimo što je u našoj moći, ali za stabilan i siguran Izrael i za stabilnu i sigurnu Palestinu nužno je oslobađanje talaca i uništenje Hamasa.

NACIONAL: Stanje demokracije u mnogim novim zemljama članicama, poput Mađarske i Slovačke, rapidno se pogoršava. O tome govore i izvješća Europske komisije, od političke kontrole pravosuđa i javnih medija, do tužbi i prijetnjama novinarima i gašenja nezavisnih medija, a na to upozoravaju i pripadnici civilnog društva. Zašto EU nema efikasne mehanizme da osigura poštovanje vladavine prava u zemljama članicama?

Ne mogu komentirati posebne slučajeve u zemljama članicama. No u širem kontekstu, mogu reći da smo doista u posljednje vrijeme vidjeli kako je u državama poput Slovačke i Mađarske, ali i u Poljskoj, u kojoj je došlo do promjene vlasti, ali još uvijek ima problema, vladavina prava ugrožena. A to je ono što su sve države članice potpisale i usvojile kao temeljni princip, kada su se priključivale EU-u. Ono što vidimo na europskoj razini je nedostatak instrumenata za rješavanje takvih zabrinjavajućih situacija u određenim zemljama. Nemamo efikasan mehanizam sankcioniranja. I zato smo mi, Europski parlament, u prošlom sazivu tražili kombinaciju zabrane pristupa europskim fondovima u vezi s nepoštovanjem vladavine prava. Naravno, postoji famozna procedura članka 7 koja je prilično oštar mač, ali način na koji se dolazi do nje čini je slabom. Naime, uvijek će se naći barem jedna zemlja članica koja će glasati protiv takve kazne onoj drugoj i držati joj leđa. Isto tako, u prošlom sazivu nastojali smo na različite načine ojačati slobodu medija u zemljama članicama, koja je također vezana uz temeljni princip vladavine prava. O tome je govorila i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije. Naglasila je potrebu za više akcije u zaštiti demokracije i otpornosti društva i borbu protiv dezinformacija. Nismo još sasvim uspješni u tome, ali na dobrom smo putu.

NACIONAL: Nedavno je pred Europskom komisijom održan prosvjed inicijative „My Voice, My Choice“, odnosno ženskih udruga koje traže pravo na legalan pobačaj u svim zemljama EU-u, čije je zaštitno lice hrvatska estradna zvijezda Severina Vučković. Kakav je stav Europskih pučana prema tom pitanju? Čini se da ste oko toga podijeljeni.

Moramo imati na umu kako se Europska unija temelji na slobodnom izboru zemalja članica. Mi smo klub suverenih zemalja koje vode vlastitu unutarnju politiku. Kao što znate, pitanje pobačaja je u nadležnosti nacionalnih vlada. Mi naravno poštujemo razlike između zemalja članica i razlike među strankama koje su članice naše političke grupacije unutar Europskog parlamenta. Što se tiče Njemačke, cijenim činjenicu da imamo kompleksan, ali uravnotežen pristup pobačaju. Naime, pobačaj nije ilegalan, ali nije ni sasvim legalan. Jer se radi o drugom životu i zato to ulazi u temeljna etička, moralna i vjerska pitanja, na koja svatko mora pronaći individualne odgovore. U Njemačkoj postoji preporuka i obveza da žena koja se na to odluči dobiva psihološku i savjetodavnu pomoć, kako bi razmotrila tu svoju odluku i postala svjesna posljedica. Isto tako, treba biti svjesna da jednom, kada donese takvu odluku, ako zbog toga požali kasnije, postoji netko kome se može obratiti. To je vrlo pravedan i vrlo uravnotežen pristup. No, naravno, ističem da poštujemo činjenicu da različite zemlje članice imaju i različite pristupe toj problematici.

NACIONAL: Severina Vučković ispred Europskog parlamenta održala je govor u kojem je upozorila na licemjerje hrvatske vlasti koja tolerira reviziju povijesti, isticanje fašističkih simbola i pozdrava i prijetnje novinarima i piscima. Kako to komentirate jer je hrvatski premijer Andrej Plenković član Europskih pučana, vaše političke obitelji?

Postoji vrlo jasna zakonska osnova oko upotrebe i isticanja takvih simbola u Njemačkoj, ali nisam upoznata s konkretnim slučajem u Hrvatskoj i morat ću se o tome informirati. Međutim, to pripada u nadležnosti Komisije koja se bavi nadgledanjem vladavine prava u zemljama članicama. Što se tiče EPP-a, mi vodimo dijalog s vođama stranaka koje su članice naše političke obitelji i naravno da do određene mjere pratimo i javne rasprave koje se vode u njihovim državama. No do sada nije bilo čvrstih indikacija ili znakova da bismo mogli ili trebali propitivati demokratske vrijednosti koje zastupa Plenković.

NACIONAL: Što možete reći o Europskom demokratskom štitu?

Radi se o mehanizmu koji je nastao kao reakcija Europskog parlamenta na ono što se već događalo u posljednja dva saziva. Mi smo već počeli raditi na jasnim preporukama i za Komisiju i za zemlje članice, o tome kako se suočiti sa stranim dezinformacijama i manipulacijama, sa stranim uplitanjem u javni prostor. A to je doista, za jedno otvoreno društvo kakvo je europsko, vrlo škakljivo pitanje. Kako napraviti razliku između opravdane javne rasprave u kojoj se trebaju čuti različiti glasovi i različita mišljenja i stranog uplitanja ne samo u izborne procese, već i u političko trgovanje i stvaranje političke atmosfere. Smatram da možemo raspravljati o čemu god hoćemo, sve dok se to radi na temeljnim demokratskim principima. A to uključuje zaštitu medija, manjina, nepristrane i neovisne institucije. U tom kontekstu, mi doista možemo kao društvo profitirati od živih rasprava u javnom prostoru koje, u krajnjoj liniji, mogu utjecati i na političke odluke. Demokratski štit to uzima kao polazišnu točku, na razini EU-a, ali i na razini zemalja članica.

NACIONAL: Rusija je bila vrlo aktivna na tom planu tijekom prošlogodišnjih europskih izbora, ali i u Rumunjskoj, gdje su kampanjom na Tik-Toku nastojali utjecati na izbor proruskog predsjednika.

Točno. I ne samo to. U posljednje vrijeme svjedočimo kako su zemlje kandidatkinje, poput Srbije, ili Moldavije, pokusni poligoni za različite vrste vanjskog uplitanja. Doduše, to se radi iz različitih kutova, ali točno se može iščitati taktika, sredstva i načini koji se koriste za širenje dezinformacija i manipulacija i njihovo plasiranje u javnost. Zato kroz Demokratski štit pokušavamo povećati otpornost naših društava i institucija i pripremiti ih na hibridne scenarije čija se dinamika, dimenzije i intenzitet povećavaju. To se može vidjeti kroz sve jače napade i sabotaže na kritičnu infrastrukturu velikih razmjera. Uskoro bismo smo trebali dobiti i izvješće našeg izvjestitelja, a sada čekamo da Europska komisija izađe s prijedlozima i planovima kako možemo bolje zaštititi našu demokraciju.