Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo objavio je hitne upute za javnost nakon što je zabilježen porast broja slučajeva leptospiroze – opasne zarazne bolesti koju prenose glodavci, a koja se širi kontaminiranom vodom i tlom.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (KS) tražio je proglašenje epidemije leptospiroze, zbog povećanog broja zaraženih stanovnika u pojedinim naseljima, potvrdio je kantonalni ministar zdravstva Enis Hasanović.

Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo prijavljeno je 17 laboratorijski potvrđenih slučajeva leptospiroze, u razdoblju od 14. do 21. svibnja, priopćio je Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu (KCUS).

Trenutno su na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a hospitalizirana dva pacijenta s povišenom temperaturom, uz respiratorne i gastrointestinalne tegobe.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo naveli su da deratizacija u tom kantonu, koja je obavezna za suzbijanje epidemije, nije provedena dvije godine, a razlog je problem pri javnim nabavama, odnosno “rušenju” natječaja.

Leptospiroza je zoonoza uzrokovana spiralnim bakterijama iz roda Leptospira, koje obitavaju u bubrezima svojih prirodnih domaćina. Najčešći domaćini su mali glodavci poput štakora i miševa, koji mogu prenijeti infekciju na stoku, pse i ljude.

Topla i vlažna klima pogoduje preživljavanju leptospira. Više srednje godišnje temperature pospješuju rast i aktivnost bakterije Leptospira spp., a istodobno produljuju zaraznu sezonu i proširuju geografsku rasprostranjenost bakterija.

Klimatski faktor

Veće količine oborine i vlažniji uvjeti također su povezani s povećanim rastom i preživljavanjem Leptospira spp. Važni klimatski faktor rizika za infekcije leptospirozom su povećane učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta. Navedene promjene povećavaju opterećenje bolešću.

Ljudi se najčešće zaraze neizravnim kontaktom s leptospirama izlučenima u okoliš tokom profesionalnih aktivnosti (npr. poljoprivrednici, vojnici, rudari ili radnici u kanalizaciji) ili tokom rekreativnih aktivnosti (npr. vodeni sportovi, vrtlarenje).

Leptospire mogu ući u ljudsko tijelo kroz ogrebotine ili posjekotine na koži, putem spojnice oka, udisanjem ili gutanjem kontaminiranih aerosola ili vode, a rijetko i ugrizom životinje.

ŠIRI SE ZARAZA Stanovnici dijela Sarajeva oboljeli od leptospiroze. Evo kako se prenosi

Razvoj bolesti

Inkubacija leptospiroze je 2-30 dana (prosječno 7-10 dana). Klinička slika leptospiroze je nespecifična i vjerojatno se dosta slučajeva ne dijagnosticira i ne prijavljuje.

Bolest obično počinje groznicom, jakom glavoboljom, bolovima u mišićima, povraćanjem i crvenilom očiju. To je prva, septikemička faza koja traje od 4 do 9 dana.

Slijedi pad temperature, a zatim se između 6. i 12. dana javlja druga ili imuna faza bolesti praćena različitim simptomima ovisno o zahvaćenom tkivu. Ponovno se pojavljuju vrućica i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa.

Ako infekcija leptospirom nastane tijekom trudnoće, može doći do povećanog rizika od spontanog pobačaja.

Teški oblik bolesti je Weilov sindrom (ikterični oblik bolesti) koji se očituje žuticom, krvarenjima, anemijom, poremećajem svijesti, oštećenjem jetre i bubrega, trombocitopenijom, a moguć je i serozni meningitis. Smrtnost u anikteričnim oblicima bolesti nije zabilježena. U ikteričnih pacijenata stopa smrtnosti je 5 do 10 posto; viša je kod pacijenata starijih od 60 godina.

Teže slučajeve oboljelih je potrebno hospitalizirati. Osobe s infekcijom ne moraju biti izolirane, ali treba paziti prilikom rukovanja s njihovim urinom.

Ovo oboljenje se liječi antibioticima, za Weilov sindrom, moguće su transfuzije krvi i hemodijaliza.

Blage infekcije liječe se antibioticima kao što su amoksicilin ili doksiciklin koji se primjenjuje oralno. Za teške infekcije koriste se antibiotici kao što su penicilin ili ampicilin te se daju intravenski.

Dijagnoza se postavlja nalazom hemokulture, serologije ili lančanom reakcijom polimeraze (PCR).

Osobe koje ne razviju žuticu se oporave, a oporavak može potrajati i nekoliko mjeseci. Odgođeni simptomi mogu uključivati kronični umor, paralizu, depresiju i infekcije oka.

Prevencija ljudske leptospiroze započinje sprječavanjem ulaska leptospira u slučajnog domaćina (npr. nošenjem zaštitne odjeće i poboljšanjem skladištenja hrane i vode) te smanjenjem izvora infekcije, a ovo se može postići mjerama kontrole glodavaca i životinjskih stada, poput liječenja i/ili cijepljenja životinja koje su nositelji bolesti.

OPASNO Još jedno užasavajuće otkriće na imanju Genea Hackmana. Svi koji su ga posjetili moraju…

Prevencija:

•  Izbjegavanje ili ograničavanje kontakta s potencijalno kontaminiranom vodom ili zaraženim životinjama
•  Zaštitna odjeća, posebno kada je izložena potencijalno kontaminiranoj vodi ili zaraženim životinjama u radnim okruženjima
• Javna sigurnost vode kako bi se izbjegle infekcije tijekom rekreacijskih aktivnosti
• Cijepljenje stoke i kućnih ljubimaca te kontrola glodavaca kako bi se smanjile infekcije između životinja i osoba
• Podizanje svijesti o načinima zaraze

Dodatno učinkovit pristup za smanjenje ljudske leptospiroze je podizanje svijesti o bolesti i rizicima od zaraze kod kliničara, opće populacije (osobito rizičnih skupina) te donositelja odluka u javnom zdravstvu.

Na razini pojedinačnog pacijenta, rana dijagnoza i odgovarajuće liječenje slučajeva leptospiroze pokazali su se učinkovitima u smanjenju i obolijevanja i smrtnosti, objavio je Zavod, prenosi Klix.