Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj iz Kijeva za Nacional.hr analizira najavljeni sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira i Zelenskog, i ruskog kolege Vladimira Putina u Turskoj.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovat će u Tursku, gdje bi se razgovori s Rusijom mogli održati 15. svibnja, čak i ako ruske vlasti prethodno odbiju prekinuti vatru. Ranije je Zelenski izjavio da je spreman osobno se sastati s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom u Istanbulu 15. svibnja, ali i da očekuje da će Rusija pristati na “potpuno i trajno” primirje koje počinje u ponedjeljak, 12. svibnja. Predsjednik Ukrajine istaknuo je kako se nada da “ovaj put Putin neće tražiti razloge zašto nešto ne može učiniti”.
“Spremni smo razgovarati kako bismo okončali rat. Četvrtak, Turska”, rekao je Zelenski. Ranije je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio otvaranje “prozora mogućnosti”. Konkretno, turski čelnik prihvatio je prijedlog da se odgovarajući mirovni sastanak održi u Istanbulu 15. svibnja 2025.
Podsjetimo, 10. svibnja u Kijevu su se sastali čelnici Francuske, Njemačke, Poljske, Velike Britanije i Ukrajine. Sudionici sastanka postigli su zajednički stav da bi bezuvjetno i sveobuhvatno primirje trebalo stvoriti prostor za diplomatski kraj rata. Telefonski su razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i izvijestili o spremnosti Ukrajine za potpuno primirje koje počinje u ponedjeljak, 12. svibnja.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da će se svaki protuzahtjev Rusije na inicijativu o 30-dnevnom prekidu vatre smatrati odbacivanjem primirja. U tom slučaju, prema njegovim riječima, niz zemalja već je spreman uvesti dodatne sankcije protiv Ruske Federacije. U međuvremenu, iste večeri, Vladimir Putin je predložio Ukrajini nastavak izravnih pregovora “bez preduvjeta” 15. svibnja u Istanbulu. Istovremeno, šef Kremlja u svom govoru nije spomenuo inicijativu “koalicije odlučnih” za 30-dnevno primirje.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lemmy ugostio je 12. svibnja europske kolege u Londonu kako bi razgovarali o podršci Ukrajini i proširenju regionalne obrambene suradnje. Lemmy je primio ministre vanjskih poslova Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske i Poljske, kao i glavnu diplomaciju EU-a, Kaju Kallas.
Nakon interne razmjene mišljenja, telefonom su razgovarali s kolegama iz Sjedinjenih Država i Turske o organiziranju ukrajinsko-ruskih mirovnih pregovora u Istanbulu. Šefica vanjskih poslova EU optužila je Moskvu za “igranje igrica” oko završetka rata protiv Ukrajine. “Moramo izvršiti pritisak na Rusiju da zaista želi mir i sjedne za pregovarački stol s Ukrajinom”, naglasila je Kallas. Britanski ministar vanjskih poslova izjavio je prije sastanka s ministrima vanjskih poslova najvećih zemalja EU u Londonu da ruski predsjednik Vladimir Putin treba ozbiljno shvatiti sudjelovanje u mirovnim pregovorima. Vjeruje da je “vrijeme da Putin ozbiljno shvati mir u Europi i primirje”.
Novi njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadeful izjavio je da njegova zemlja očekuje da će Rusija pristati na prijedlog o prekidu vatre i mirovnim pregovorima s Ukrajinom. Prema njegovim riječima, ako pregovori propadnu, Njemačka je spremna Ukrajini osigurati nove pakete naoružanja i pooštriti sankcije protiv Rusije. Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Álvarez rekao je da ako je potencijalni sastanak u Istanbulu samo način da Rusija kupi vrijeme, onda on nema smisla. Diplomat je istaknuo da Ukrajina i Europljani žele mir, a sad je “odgovor na Rusiji i Vladimiru Putinu”.
ODABRAO GA PRVOG Papa Lav telefonom razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim
Upozorio je da primirje nije samo sebi cilj te je napomenuo da bi se potencijalni sastanak u Istanbulu trebao održati samo ako postane “prvi korak prema pravednom i trajnom miru”, prema riječima španjolskog ministra. Istovremeno, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot upozorio je da bi se Rusija mogla suočiti s “velikim sankcijama” ako odbije sudjelovati u mirovnim pregovorima.
Estonski stručnjaci smatraju da je Putinov prijedlog za razgovore u Turskoj pokušaj da pokaže da ne popušta zapadnom pritisku i da joj pokušava nametnuti svoja pravila igre. Analitičari napominju da “ako silovatelj nastavi silovati, tući i pljačkati svog susjeda, a istovremeno kaže da želi razgovarati… To je dimna zavjesa koja skriva želju za nastavkom rata“. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna također ne vjeruje u iskrene namjere ruskog diktatora. Prema njegovim riječima, Putin namjerno opstruira mirovni proces. Jedna naredba čelnika Kremlja dovoljna je da primirje stupi na snagu. A onda bi bilo moguće prijeći na pregovore o pravednom i održivom miru.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski pozvao je zapadne zemlje da nastave vršiti pritisak na Vladimira Putina kako bi prisilili Kremlj da odustane od svojih ciljeva u Ukrajini.
“Ako Putin ponovno odbije primirje, logični zaključak bit će da se pritisak ne treba vršiti na žrtvu agresije, već na počinitelja agresije, sve dok ne osjeti bol i ne postane razumniji“, primijetio je poljski ministar vanjskih poslova.
Prema izvješću iz Pekinga, Kina podržava sve napore usmjerene na političko rješenje “ukrajinske krize”, uključujući 30-dnevni prekid vatre koji su predložili Ukrajina i njezini europski partneri te Sjedinjene Države. To je na brifingu izjavio Lin Jian, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, komentirajući inicijativu Ukrajine i partnerskih zemalja 10. svibnja.
LEVČENKO: Sudjelovanje u paradi 9. svibnja nije počast prošlosti, već sredstvo ruske agitacije…
Zelenskijev poziv na osobni sastanak u Istanbulu predstavlja nekoliko strateških problema za Putina. Postoji pritisak na njegov ugled, budući da Putin rijetko spontano putuje u inozemstvo, posebno nakon što je Međunarodni kazneni sud 2023. godine izdao nalog za njegovo uhićenje. Odbijanje sastanka moglo bi se shvatiti kao slabost ili nespremnost na dijalog, što bi potkopalo njegov ugled u očima međunarodne zajednice, uključujući Trumpovu administraciju, koja podržava ideju pregovora.
Ponuda za osobni susret u Istanbulu dovodi pregovore u javnu sferu. Ako Putin pošalje delegaciju umjesto sebe, to bi moglo izgledati kao izbjegavanje odgovornosti. Istovremeno, Zelenskijeva prisutnost u Istanbulu naglasit će njegovu spremnost na dijalog. Istovremeno, podsjećamo da je 9. svibnja u Lavovu održan sastanak ministara vanjskih poslova Koalicije država za uspostavu Posebnog suda za zločine agresije protiv Ukrajine (Osnovna skupina), koja uključuje 40 zemalja svijeta.
Na sastanku je usvojena politička odluka u vezi s radom pravnih timova država članica Koalicije, čiji će sljedeći korak biti pokretanje pravnog postupka za osnivanje posebnog suda, čiji će glavni zadatak biti provođenje istraga, kazneni progon i suđenje u slučajevima protiv osoba koje snose primarnu odgovornost za zločine agresije protiv Ukrajine. Ukrajina je već zabilježila preko 167.000 zločina agresije i ratnih zločina od strane Rusije, 735 osoba je osumnjičeno za ratne zločine, a sumnje su proglašene protiv 40 visokorangiranih ruskih dužnosnika. Privođenje počinitelja pravdi i njihovo izvođenje pred lice pravde ključno je za obnovu mira i sprječavanje budućih zločina. Budući sud bit će formaliziran u okviru Vijeća Europe i nalazit će se u Haagu.
NOVI TRIBUNAL Na korak smo do osnivanja suda za rusku agresiju na Ukrajinu, evo tko je protiv
Komentari