Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je 17. summit BRICS-aa, saveza zemalja globalnog juga, stvorenog 2006. godine kao protutežu ekonomskoj dominaciji Kolektivnog Zapada.

Dana 6. i 7. srpnja 2025. u Rio de Janeiru je pod predsjedanjem Brazila održan 17. summit BRICS-a. Savez zemalja globalnog juga BRICS (Brazil-Rusija-Indija-Kina-Južna Afrika) stvoren je 2006. kao protuteža ekonomskoj dominaciji Kolektivnog Zapada. Članstvo je moguće samo uz poziv. Osim gore navedenih zemalja, BRICS sada uključuje Saudijsku Arabiju, Etiopiju, Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat i Indoneziju. Argentina se povukla iz sudjelovanja 2024. Postoji i kategorija partnerskih zemalja. Trenutno su to: Bjelorusija, Bolivija, Tajland, Malezija, Uzbekistan, Uganda, Kazahstan, Vijetnam, Nigerija. Nominalni BDP pet glavnih članica BRICS-a iznosi preko 28 bilijuna dolara, dok je G7 preko 51 bilijun dolara. Istovremeno, većina ekonomske moći ove udruge otpada na Kinu, naime – više od 60 posto ukupnog BDP-a zemalja članica Organizacije. Dakle, trenutno zapadni svijet, predvođen G7, još uvijek zadržava snažniju poziciju od zemalja globalnog juga, čije interese BRICS pokušava promovirati.

LEVČENKO Nakon razgovora Trumpa i Putina, ruske trupe pokrenule su masovni napad na Kijev

Dnevni red summita uključivao je pitanja reforme globalnog upravljanja, održavanja mira i sigurnosti, jačanja multilateralizma, razvoja umjetne inteligencije, klimatskih promjena i globalnog zdravlja. Zamišljen prije dva desetljeća kao forum za brzorastuće ekonomije, BRICS se sada pretvorio u upravljanu protutežu zapadnoj civilizaciji. Istovremeno, za zemlje globalnog juga, Rusija i BRICS pozicioniraju se kao simbol borbe protiv Starog svijeta i njegovog sustava kolonijalnih međunarodnih odnosa. Rusija pokušava igrati glavnu ulogu u oblikovanju dnevnog reda summita, namećući svoju volju ostalim članicama skupine, postupno je transformirajući u strukturu koja se protivi tradicionalnim formatima G7 i WTO-a. Stoga bi Europa trebala ojačati koordinaciju s partnerima G7, proširiti multilateralne trgovinske saveze i podržati reformu globalnih institucija kako bi spriječila promjenu međunarodnih trgovinskih pravila. Europa treba kritički ulagati u tehnološko vodstvo kako bi održala konkurentnost i suprotstavila se rastućem utjecaju BRICS-a na globalno gospodarstvo. Zapravo, summit BRICS-a koji je završio u Rio de Janeiru nazvan je slabim. I ne toliko zato što mu Putin nije prisustvovao zbog prijetnje uhićenjem pred Međunarodnim kaznenim sudom, već i zbog odsutnosti kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji je prethodno 12 godina zaredom prisustvovao svim summitima. BRICS, sve više podijeljen između antizapadne Rusije i Kine te prozapadne Indije i Brazila, nikada nije postao prava organizacija. Nema ni povelju ni tajništvo. Ideja o zajedničkoj valuti BRICS-a je zaustavljena. Rusija želi da se BRICS razvije u pravu organizaciju, ali Kina i Indija to ne žele.

LEVČENKO: Signali iz Bakua postaju sve očitiji, ali Moskva kao da ih ne čuje ili ne želi čuti…

“BRICS značajno nadmašuje druge udruge u pogledu pariteta kupovne moći, na primjer, G7”, uporno je Putin uvjeravao sudionike summita u svom video obraćanju. Međutim, ovo je primitivna manipulacija. Još jedan zanimljiv aspekt manipulacije koju Putin koristi, govoreći o “gospodarskom rastu BRICS-a”. Uostalom, lavovski dio toga pada na Kinu. To jest, kada govori o “moći BRICS-a”, Putin prvenstveno misli na moć Narodne Republike Kine. Naravno, sramežljivo je šutio o ruskom gospodarstvu, koje više ne može izdržati rat u Ukrajini. Vrijedi spomenuti ideju “dedolarizacije svjetskog gospodarstva” koja se već dugo kuha u Moskvi. Došlo je do toga da je Ruska Federacija svojedobno predložila “stvaranje valute BRICS-a”. Još u prosincu 2024. službeni predstavnik Kremlja Peskov objasnio je njezinu nužnost rekavši da “svijet doživljava eroziju povjerenja u dolar i euro, mnoge zemlje sumnjaju u njihovu pouzdanost”. Zapravo, udio dolara u svjetskim rezervama u to je vrijeme bio veći od 5 posto, a u međunarodnim obračunima – oko 50 posto, ako primamo međunarodna plaćanja putem SWIFT-a. Zanimljivo je da je Kremlj “eroziju dolara” povezao s izjavom tada izabranog, ali ne i inauguriranog, američkog predsjednika D. Trumpa. Trump je tada odmah zaprijetio zemljama BRICS-a visokim carinama ako stvore vlastitu jedinstvenu valutu, alternativu dolaru. Južnoafrička vlada je potom odmah objavila da nema planova za “valutu BRICS-a”. Prošlog listopada, na summitu BRICS-a u Kazanu, Putin je uvjeravao Dilmu Rousseff, čelnicu Nove razvojne banke (BRICS Bank), da “prijelaz na obračune u nacionalnim valutama omogućuje smanjenje geopolitičkih rizika i povećanje financijske neovisnosti zemalja članica organizacije”. Putinov izračun bio je primitivan: očajnički su mu bila potrebna ulaganja BRICS-a u Rusku Federaciju. Međutim, Rousseff je izjavila da “banka ne razmatra mogućnost provedbe novih projekata u Rusiji, jer posluje u skladu sa sankcijama nametnutim globalnim financijskim i kapitalnim tržištima”. Od tada su se stvari za Rusiju samo pogoršale. Stoga je Lavrovljeva nova demagogija na summitu u Brazilu o “padu povjerenja u dolar” već dobila odgovor od Trumpa, koji je upozorio da će se “svaka zemlja koja podržava politike BRICS-a suočiti s dodatnom carinom od 10 posto. Putin je odmah komentirao Trumpovu prijetnju. Rekao je da zemlje BRICS-a nikome ne prijete. Kina je reagirala na isti način.

LEVČENKO Orbanovi postupci služe interesima Kremlja: Sada su Mađari ‘zaustavili pristupanje Ukrajine EU-u’

Ovo nije prvi put da BRICS skreće pozornost na nejednakost u pravilima svjetske trgovine, potrebu reforme UN-a, posebno Vijeća sigurnosti. Članice ovog saveza zahtijevaju da globalni Jug, posebno Brazil i Indija, budu tamo šire zastupljeni. Nijedna od država članica još nije osudila Rusku Federaciju zbog agresije na Ukrajinu; u UN-u ili podržavaju Rusku Federaciju ili se suzdržavaju od glasanja o ratu u Ukrajini. Zemlje saveza također su ponovile svoju namjeru suradnje u području sigurnosti, što je nagovještaj mogućnosti konkurencije s NATO-om. Sjedinjene Države pokušavaju presresti ovaj trend jačanjem svojih saveznika u azijsko-pacifičkoj regiji, na primjer, Japana i Filipina. Kineski premijer Li Keqiang također je pozvao na… “zaštitu mira i spokoja diljem svijeta”. Istodobno, dokument izražava zabrinutost zbog “trenutnog trenda kritičnog povećanja globalnih vojnih izdataka” na štetu adekvatnog financiranja zemalja u razvoju. Ovo je izravan napad na EU, Veliku Britaniju, SAD, a zasebno – na Trumpa, koji zahtijeva naglo udvostručenje članarina za NATO. Sudionici BRICS-a osudili su napade na civilnu infrastrukturu u Iranu i na “mirnopomoćne nuklearne objekte” u okviru jamstava nuklearne sigurnosti IAEA-e. Stav o Ukrajini jasno je pokazao “pravednost” novog multipolarnog svijeta na djelu. Sudionici summita oštro su osudili napade na mostove i željezničku infrastrukturu, koji su, po njihovom mišljenju, namjerno usmjereni protiv civila u Brjanskoj, Kurskoj i Voronježskoj oblasti Ruske Federacije. U dokumentu se navodi da su ovi “napadi”, koji su se dogodili 31. svibnja, kao i 1. i 5. lipnja, doveli do brojnih žrtava među civilnim stanovništvom, uključujući djecu. Međutim, deklaracija ne navodi izravno tko je kriv. No, podsjetimo se da je početkom lipnja 2025. Rusija izvijestila o dva incidenta urušavanja mostova. Prvi se dogodio u večernjim satima 31. svibnja u Brjanskoj oblasti. Tamo su ostaci cestovnog mosta pali na putnički vlak: 7 osoba je poginulo, a 69 je ozlijeđeno. Drugi incident dogodio se u noći 1. lipnja u Kurskoj oblasti, gdje je teretni vlak pao na cestu. Oba incidenta su isprva klasificirana kao teroristički napadi bombom. Međutim, Istražni odbor Rusije kasnije je iz svog izvješća uklonio spominjanje bombe. A sada, nakon manipulacija Moskve, dokument sa summita spominje mostove, a za incidente su krive ruske vlasti. A da ne spominjemo terorističke raketne napade na civilnu infrastrukturu Ukrajine koji su trajali tri i pol godine, uslijed kojih su poginuli deseci tisuća ukrajinskih civila, uključujući djecu. Ali to nije baš zabrinulo sudionike summita. U vezi s rusko-ukrajinskim ratom, čelnici BRICS-a naglasili su potrebu za “mirnim rješavanjem sukoba dijalogom i diplomacijom”. U tom kontekstu istaknuli su afričku “mirovnu inicijativu” i skupinu “Prijatelji mira”. Rat u Ukrajini više se nije spominjao.

U međuvremenu, zemlje BRICS-a osudile su napad na Iran, Jammu i Kašmir te pozvale na… uspostavu neovisne Države Palestine unutar međunarodno priznatih granica iz 1967., uključujući Pojas Gaze i Zapadnu obalu s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom. Suzdržanost summita u Rio de Janeiru bila je u suprotnosti s prošlogodišnjim sastankom, koji je Rusija organizirala u Kazanju. Brazil je iskoristio summit za promicanje reformi globalnog upravljanja, a ne za kritiziranje Zapada. Čini se da je odsutnost Putina i Xija čak ojačala brazilsku poziciju neutralnog moderatora u novom multipolarnom svijetu. Ruski diktator nije došao jer se bojao uhićenja, a kineski čelnik Xi nije se ni pokušao pretvarati da je zainteresiran. Zapravo, fokus summita bio je na prozapadnom brazilskom predsjedniku Luli da Silvi i indijskom premijeru Modiju.

LEVČENKO Moguć napad Rusije na NATO, a Ukrajina ima konkretno iskustvo rata s Kremljom