Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko iz Kijeva za nacional.dev.aboutdream.io analizira najnovija zbivanja u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu te pojašnjava što stoji iza pojačanih napada na ukrajinske gradove.

Najnoviji podaci pokazuju da je Rusija, unatoč obećanju mira, povećala broj napada na Ukrajinu. Broj napada ruskih bespilotnih letjelica povećao se za više od 50 posto od početka mirovnih pregovora pod vodstvom SAD-a sredinom veljače. U 30 dana nakon 18. veljače, kada su započeli mirovni pregovori, Rusija je izvela 4776 napada dronovima, u usporedbi s 3148 u 30 dana prije toga.

Moskva je pojačala svoje napade kako bi prisilila Kijev na ustupke i preuzimanje kontrole nad što je moguće većim teritorijem, budući da je Donald Trump obećao brzi prekid neprijateljstava. Kremlj pokušava pojačati bol koju Rusija nanosi Ukrajini kako bi povećao vjerojatnost da će Kijev prihvatiti bolne ustupke i pokazati da Ruska Federacija može nastaviti borbu unedogled. Podaci pokazuju da je prije sastanka u Rijadu Ukrajina imala prosječno 101 napad bespilotnim letjelicama dnevno, dok je nakon njega taj broj porastao na 154, što je povećanje od 52,5 posto.

Analiza Telegrapha pokazala je da je broj napada posebno porastao u danima kada je D. Trump javno kritizirao V. Zelenskog u Ovalnom uredu, a SAD prestao razmjenjivati obavještajne podatke s Ukrajinom. Navečer 3. travnja ruski okupatori ponovno su izveli veliki napad dronovima na grad Harkiv. Od posljedica granatiranja ima mrtvih i ranjenih. Tijekom akcije spašavanja njihov se broj povećao. U posljednje vrijeme ne prođe dan a da Rusi dronovima kamikaza ne napadnu Harkiv.

Trupe Ruske Federacije također su bespilotnim letjelicama napale regiju Černigiv, uništivši prometnu i civilnu infrastrukturu. Ruski teroristi ponovno su topništvom i bespilotnim letjelicama napali civilnu infrastrukturu regije Herson. Pod neprijateljskom vatrom bili su Herson, Antonivka, Stanislav, Romaškove, Berislav, Novoberislav, Kačkarivka, Šljahovo, Dudčani. Od granatiranja su oštećene višestambene i privatne zgrade, trgovine, poslovni objekti, plinovodi i toplovodi.

Kao rezultat najnovijeg ruskog napada u regiji Zaporožje, dronovi su oštetili skladišta i zgrade. Tijekom dana neprijatelj je izveo 311 napada na 10 naselja u Zaporoškoj oblasti. Borbene bespilotne letjelice raznih vrsta napadale su Zaporožje, Kušugum, Kamjansk, Guljajpolje, Ščerbaki, Novodanilivka, Mala Tokmačka, Čarivne i Novodarivka. Ukupno su korištena 172 drona.

“Rusija nastavlja napadati Ukrajinu sa stotinama bespilotnih letjelica i odbija puni i trenutni prekid vatre, pokazujući nedostatak spremnosti za mir od strane čelnika Kremlja Putina.” To je izjavio stalni predstavnik Velike Britanije pri OESS-u Neil Holland. “Prošla su 22 dana otkako je Ukrajina izrazila spremnost odmah prihvatiti 30-dnevni prekid vatre. Jedini uvjet Ukrajine bio je da na to pristane i Rusija. Ali umjesto da iskoristi ovu priliku za uspostavljanje mira, Rusija je odlučila nastaviti neprijateljstva, što je rezultiralo brojnim žrtvama”, istaknuo je britanski diplomat. Podsjetio je da je samo prošlog tjedna Rusija upotrijebila više od tisuću dronova u napadima na ukrajinske gradove. Umjesto da se ozbiljno uključi u mirovnu inicijativu koju predvode SAD, predsjednik Putin se vraća staroj taktici — pokušava odvratiti pažnju i odugovlačiti, rekao je Holland.

Britanija i Francuska optužile su ruskog diktatora Vladimira Putina za odugovlačenje pregovora o prekidu vatre radi okončanja borbi u Ukrajini. Prema britanskom ministru vanjskih poslova Davidu Lammyju i francuskom ministru vanjskih poslova Jean-Noelu Barrou, Rusija je zapravo odbacila američki prijedlog o potpunom i trenutnom prekidu neprijateljstava u Ukrajini na 30 dana. “Vjerujemo da Putin nastavlja zbunjivati, nastavlja odgađati”, rekao je Lemmy. Smatra da iako je Putin trebao pristati na prekid vatre, “on nastavlja bombardirati Ukrajinu. Ovo je civilno stanovništvo, objekti za opskrbu energijom. Vidimo te, Vladimire Putine. Znamo što radiš.” Istovremeno, Barro je primijetio da je Ukrajina prihvatila uvjete primirja prije tri tjedna, a sada Rusija “mora odgovoriti Sjedinjenim Državama.

Moskva stalno mijenja svoju poziciju, nastavljajući udare na energetsku infrastrukturu, nastavljajući činiti svoje ratne zločine”, rekao je Barro. Prema njegovim riječima, Rusija bi trebala dati jasan odgovor na američki prijedlog, on bi trebao biti “da” ili “ne”. Šef francuskog ministarstva vanjskih poslova smatra da Moskva ne pokazuje namjeru zaustaviti svoju vojnu kampanju. O tome svjedoči i Putinov ukaz o prijemu 160.000 ročnika na jednogodišnju vojnu službu. Oba ministra vanjskih poslova obećala su da će nastaviti pomagati u jačanju ukrajinskih oružanih snaga.

Uostalom, to će biti najbolje jamstvo sigurnosti Ukrajine otkako je SAD s dnevnog reda skinuo svaku perspektivu članstva Kijeva u NATO-u.
U međuvremenu, mediji u Ruskoj Federaciji optužuju Kijev da se ne pridržava “energetskog primirja”.

Propagandni mediji optužili su Ukrajinu za udare na energetske objekte na području Ruske Federacije i privremeno okupiranih područja. Pripremili su lažne sažetke lažnih udara na ruske naftne, plinske i električne tvrtke. Stoga je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine naglasio da se Kijev pridržava “energetskog primirja”. Udari se izvode isključivo na vojne objekte ruske okupacijske vojske. Glavni stožer Oružanih snaga podsjeća da je jedina strana koja krši “energetsko primirje” sama Rusija. Ruska vojska više puta je napadala energetske objekte na području Harkova, Poltave, Dnjepropetrovska i Hersona.

Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) vjeruju da Rusija nastoji iskoristiti trenutni prekid vatre i nadolazeće mirovne pregovore kako bi zauzela velike dijelove teritorija u Ukrajini i uspostavila prorusku marionetsku vladu u Kijevu. Bloomberg je izvijestio da Kremlj “računa na činjenicu da je američki predsjednik Donald Trump u stanju sklopiti prihvatljiv mirovni sporazum u Ukrajini”. Kremlj nije zabrinut Trumpovom nedavnom objavom da su Sjedinjene Države spremne nametnuti dodatne sankcije ruskoj nafti i sekundarne sankcije kupcima ruske nafte ako ruski diktator Vladimir Putin ne napreduje prema općem prekidu vatre. Godišnja procjena prijetnji Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI) za 2025. kaže da Rusija koristi svoju kontrolu nad inicijativom na ratištu i tekuće političke i informacijske napore usred pregovora o okončanju rata u Ukrajini kako bi izvukla značajne ustupke od Ukrajine i Zapada.

Izvješće ODNI također procjenjuje da je Putin “vjerojatno” voljan preuzeti rizike duljeg rata radije nego pristati na okončanje rata koji je štetan za Rusiju. Procjena ODNI-ja da Putin ostaje predan postizanju ukrajinske predaje i diplomatskim i vojnim sredstvima u skladu je s procjenom ISW-a da Putin koristi tekuće pregovore kako bi izvukao dodatne ustupke od Ukrajine i Zapada kao dio svoje dugoročne težnje za potpunom predajom.

“Ako Donald Trump pojača ekonomski pritisak na Rusiju i pruži vojnu pomoć Ukrajini, moći će privesti rat kraju.

Prije svega, potrebno je zabraniti ruskim tankerima korištenje Panamskog kanala i ograničiti im pristup kineskim lukama”, rekao je član Republikanske stranke Boris Pinkus. Bez provedbe ekonomskog pritiska nema rezultata. Kupcima ruskih energenata treba zatvoriti prolaz ruskim tankerima kroz kineske luke i Panamski kanal, – istaknuo je Pinkus.

Drugi važan aspekt je hitno pružanje vojne pomoći Ukrajini. Diktator Vladimir Putin ne samo da jača svoju vojsku, već nastavlja kupovati projektile, rakete i bespilotne letjelice od Sjeverne Koreje i Irana te prima pomoć od Kine. Pinkus je naglasio da kongresmeni pozivaju D. Trumpa da ne pogriješi po pitanju Ukrajine. Ako Kijev bude poražen, to će imati katastrofalne posljedice za SAD. Uostalom, više od 61 posto Amerikanaca podržava pružanje vojne pomoći Ukrajini, a to bi moglo utjecati na rezultate izbora u sredini mandata 2026. godine.