Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.dev.aboutdream.io analizira poteze mađarske vlade i Viktora Orbana, koji je glavni lobist za interese Rusije među zemljama EU-a.

Službena Budimpešta čini sve da blokira ulazak Ukrajine u Europsku uniju. Spominje se navodno ugnjetavanje mađarske nacionalne manjine u Ukrajini, zastrašivanje vlastitih građana, te činjenica da će ulazak zemlje poput Ukrajine u Europsku uniju značajno pogoršati konkurentske mogućnosti mađarskih poljoprivrednika i sniziti životni standard u Mađarskoj. Izmišljaju se i druga naizgled problematična pitanja. No, cilj svega toga je spriječiti Ukrajinu da se pridruži geopolitički važnom udruženju europskih zemalja – Europskoj uniji. Moguće je da je službeni Kremlj taj zadatak postavio vladi Viktora Orbana. Budimpešta, nažalost, pokazuje punu privrženost agresivnoj politici Moskve i maksimalno lobira za interese Rusije među zemljama EU, a navodno štiti svoje interese. Orbanova vlada plaši Mađare da je Mađarska prisiljena postati donator. EU fondovi će se slijevati u Ukrajinu, a Bruxelles želi zajedničko zaduživanje, što će Budimpeštu povući u dužničku rupu. U međuvremenu, podsjetimo, proračun EU formira se na račun jakih gospodarstava, a ne pojedinih zemalja. Ukrajina će dobiti udio proporcionalan svom doprinosu gospodarstvu bloka. Osim toga, sredstva uložena u Ukrajinu vratit će se kroz zajedničko tržište. Ukrajinske tvrtke i građani će ih potrošiti u zemljama EU. Bruxelles ima mehanizme za regulaciju proračuna i kontrolu rashoda. EU je ulagao u zaostala gospodarstva i to se isplatilo. Primjerice, Španjolska i Portugal su nekada primali značajnu pomoć, a sada se uspješno razvijaju. Financiranje Ukrajine također je strateško ulaganje, a ne dobrotvorna akcija.

Vlada Viktora Orbana dosjetila se i propagandnog trika da će ulazak Ukrajine u EU negativno utjecati na mađarsku poljoprivredu. Rekla je da će mađarski poljoprivrednici izgubiti subvencije jer će novac EU biti preusmjeren u Kijev. Međutim, Ukrajina izvozi proizvode koji EU upravo nedostaju. To će pomoći stabilizirati cijene hrane i zaštititi poljoprivrednike od fluktuacija na globalnom tržištu. Ukrajina je već integrirana u poljoprivredno tržište EU. Osim toga, diverzifikacija opskrbe hranom ojačat će sigurnost hrane u EU-u i pomoći joj da postane neovisna o ruskoj ucjeni hranom.

Potpuno su nategnuti i argumenti Budimpešte da se u Ukrajini koriste genetski modificirani proizvodi i zabranjene kemikalije. Ukrajina koristi standarde za europske prehrambene standarde. Ukrajinski proizvodi već se dugo isporučuju u EU i uvijek su prošli potrebnu certifikaciju. Ukrajinski poljoprivrednici koji rade za izvoz u zemlje EU-a u potpunosti poštuju međunarodne standarde i stalno prolaze kroz mehanizme kontrole kvalitete svojih proizvoda. Stoga su ukrajinski proizvodi traženi u Europi.

Još jedna prevara koja se širi iz Budimpešte o navodnom sigurnosnom riziku za Europljane. Mađarska propaganda pokušava Ukrajinu prikazati kao središte organiziranog kriminala te bi stoga, čini se, oružje moglo pasti u krive ruke. U međuvremenu, postoje službene statistike. Europol navodi da je stopa kriminala među ukrajinskim izbjeglicama minimalna. Ali Orbanovi prijatelji u Rusiji koriste kriminalne mreže za krijumčarenje oružja. Kijev blisko surađuje s nadležnim vlastima u Bruxellesu u borbi protiv svih vrsta krijumčarenja, posebice oružja. U međuvremenu, svi se sjećamo kako je devedesetih Budimpešta bila europsko središte trgovine drogom, prostitucije i kriminalnih aktivnosti mnogih skupina, posebice iz Rusije. A pridruživanje Mađarske EU 2004. djelomično je pomoglo u prevladavanju ogromne razine kriminala koja je postojala. Stoga su optužbe Ukrajine potpuno lažne i nategnute.

Ured Viktora Orbana nije zaboravio spomenuti ni temu jeftine ukrajinske radne snage, koja bi navodno mogla sniziti plaće i ugroziti radna mjesta i mirovine. Ukrajinski radnici u EU popunjavaju upražnjena radna mjesta koja Europljani nisu voljni popuniti, posebno u područjima građevine, logistike i skrbi za starije osobe. EU ima mehanizme za reguliranje migracije radne snage kako bi se izbjegle neravnoteže. Ukrajinci otvaraju svoje tvrtke u EU, otvaraju radna mjesta, odnosno nisu samo zaposlenici, već i poslodavci. Nedavno iskustvo Poljske i Njemačke jasno je pokazalo da su ukrajinski radni migranti u navedenim zemljama značajno pridonijeli njihovom gospodarskom rastu. Ukrajinski radnici migranti plaćaju poreze u raznim zemljama EU. Europsko gospodarstvo ima koristi od dodatnih kvalificiranih radnika. Stoga će ulazak Ukrajine u EU dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Dakle, probleme na tržištu rada u Mađarskoj ne uzrokuju Ukrajinci, već propala populistička politika vlade Viktora Orbana. Ne zaboravimo da je slobodno kretanje radne snage jedno od temeljnih načela EU-a od kojeg svi imaju koristi.

I na kraju još jedna podvala tima Viktora Orbana: navodno postoji rizik za zdravlje građana u Europi, jer u Ukrajini nema obveznog cijepljenja, što predstavlja prijetnju javnom zdravlju. U međuvremenu je u Ukrajini na snazi obvezno cijepljenje, a razina cijepljenja protiv glavnih bolesti ne razlikuje se od mnogih zemalja EU. Štoviše, stopa procijepljenosti u Ukrajini veća je nego, primjerice, u Bugarskoj i Rumunjskoj. Ministarstvo zdravstva Ukrajine aktivno surađuje sa SZO, Fondom Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Europskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti. Pristup lijekovima u Ukrajini, čak i tijekom rata, ostaje prilično visok. Stoga, kako bi kompromitirala Kijev, ruska propaganda pokušava iskoristiti temu cijepljenja kao priliku za diskreditaciju Ukrajine. Međutim, radi se o iskrivljenoj informaciji. Europske zemlje imaju mehanizme za kontrolu epidemiološke situacije u EU, a Ukrajina ih se uvijek pridržava. Ukrajina postupno prelazi na zdravstvene standarde EU-a. Usput, EU je već primila milijune Ukrajinaca i to nije izazvalo nikakvu medicinsku krizu.

I na kraju, nova mađarska podvala da će prebrzi ulazak Ukrajine u EU ugroziti 13. mirovinu. Nijedna zemlja koja je ušla u EU nije izazvala mirovinsku krizu, a Ukrajina očito neće biti iznimka. Mađarski mirovinski sustav ovisi o ekonomskoj politici vlastite vlade, a ne o ukrajinskoj. Ulazak Ukrajine u EU ne znači neposredan pristup Ukrajinaca mirovinskim fondovima EU. Štoviše, Ukrajinci koji rade u EU već plaćaju poreze koji idu na socijalna davanja, uključujući mirovine. Inače, mirovinske reforme u Ukrajini idu prema usklađivanju s europskim standardima. Zapravo prijetnja mirovinskom sustavu EU je demografska kriza i starenje stanovništva, a ne ulazak Ukrajine u EU. Ukrajinci će samo povećati radnu snagu u EU, što će sigurno poboljšati stanje u mirovinskim fondovima. 13. mirovina u Mađarskoj je populistička ideja vlade V. Orbana, koja nema ekonomsku pozadinu. Ova Vlada jednostavno iskorištava strah od gubitka mirovina, a ne stvarne rizike.

Dakle, Mađari će uskoro dobiti pakete anketa o članstvu Ukrajine u EU. Mađarska vlada na glasačke listiće dodaje informativni list kojim se šire lažne vijesti o Ukrajini, uključujući sažeti popis od sedam ključnih rizika za njezino pristupanje, odnosno pitanja koja navodno izravno utječu na budućnost Mađarske i koja treba pažljivo razmotriti prije donošenja odluke. Namjera mađarskih vlasti da provedu konzultantsku studiju o budućem članstvu Ukrajine u Europskoj uniji unutarnja je stvar, no proširenje EU jest i ostat će prioritet Europske komisije. Nijedna europska država nije provela istraživanje tijekom ulaska Mađarske u EU. Mnogi su i tada imali strahove, ali načelo europske solidarnosti bilo je na snazi. Izjavio je to glasnogovornik Europske komisije Markus Lammert na brifingu u Bruxellesu. Ukrajina pripada europskoj obitelji. Zbog toga je EU otvorio pristupne pregovore s Ukrajinom u lipnju 2024. Ukrajina je nedvosmisleno pokazala svoju odlučnost da ide prema pristupanju EU i provela bitne reforme, dok se istovremeno borila za svoj opstanak i branila od rata s Rusijom. Prema riječima glasnogovornika, politika proširenja EU više je nego ikad geostrateško ulaganje u dugoročni mir, stabilnost, sigurnost i prosperitet Europe. Bez ukrajinske sigurnosti neće biti europske sigurnosti. Proširenje donosi koristi i novim i postojećim državama članicama. U ovom ključnom trenutku za Europu nema mjesta oklijevanju.