U noći 6. lipnja Ukrajina je bila izložena još jednom masovnom kombiniranom napadu Rusije. Neprijatelj je napao s 452 jedinice zračnih napada. Konkretno: 407 bespilotnih letjelica Shahed i simulatorskih dronova različitih tipova lansirano je iz različitih smjerova s teritorija Ruske Federacije: Kursk, Orel, Millerovo, Šatalovo, Primorsko-Ahtarsk, uz to i s privremeno okupiranog teritorija Krima.
Šest balističkih raketa Iskander-M/KN-23 lansirano je iz Kurske i Voronješke oblasti Ruske Federacije; 36 krstareći raketa X-101 iz strateških zrakoplova Tu-95MS/Tu-160MS iz zračnog prostora Saratovske oblasti, kao i iznad Kaspijskog jezera; 2 krstareći rakete Iskander-K iz okruga Džankoj, koji se nalazi na privremeno okupiranom teritoriju Krima; 1 proturadarska raketa H-31P iz taktičkog zrakoplova iznad Crnog mora. Zračni napad odbili su zrakoplovstvo, protuzračne raketne postrojbe, jedinice radio elektroničkog osiguranja i bespilotnih sustava te mobilne vatrene skupine Obrambenih snaga Ukrajine. Protuzračna obrana neutralizirala je 406 neprijateljskih jedinica zračnog napada: 199 ruskih bespilotnih letjelica Shahed i dronova drugih tipova oboreno je vatrom, 169 je ugušeno jedinicama radio elektroničkog osiguranja; oborene su 4 balističke rakete Iskander-M/KN-23, a još 2 nisu dosegle ciljeve; uništeno je 30 krstareći raketa X-101 i 2 krstareći rakete Iskander-K.
Ukrajinski predsjednik Volodimir A. Zelenski izjavio je da teroristička zemlja Rusija ne mijenja svoj stil. Napomenuo je da ruski teroristi granatiraju Ukrajinu od prve minute rata velikih razmjera. „Mnogo smo učinili zajedno sa svijetom kako bismo imali priliku obraniti se. Ali sada je trenutak kada Amerika, Europa i svi u svijetu mogu zajedno zaustaviti ovaj rat vršeći pritisak na Rusiju. Ako netko ne vrši pritisak i daje ratu više vremena da oduzme živote, to je suučesništvo i odgovornost. Moramo djelovati odlučno“, naglasio je Volodimir Zelenski.
Megan Mobbs, kći posebnog izaslanika američkog predsjednika za Ukrajinu Keitha Kellogga, javno se obratila ocu na društvenoj mreži X nakon raketnih i napada dronovima Ruske Federacije na Ukrajinu. „Bučna noć u Kijevu, tata! Možda će biti eksplozija i pucnjave usred noći, ali imam čudan osjećaj da Rusi ne žele mir“, napisala je Mobbs. Napomenula je da nije napadnut samo Kijev, već i mnogi drugi ukrajinski gradovi. „Rusija želi da vjerujete da uzvraća udarac, ali precizni udari Ukrajine izvedeni su kao odgovor na neumoljive napade Rusije na civile i tek nakon što je Putin odbio prihvatiti primirje. On samo želi više rata i cijelu Ukrajinu“, dodala je.
LEVČENKO Najveća ukrajinska operacija: Da je Rusija pristala na primirje 11. ožujka…
„Ruski noćni napad na ukrajinske civile još jednom pokazuje da se međunarodni pritisak na Moskvu mora što prije povećati“, rekao je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga komentirajući ruske noćne napade na ukrajinske gradove. „Noću je Rusija ‘odgovorila’ na uništene zrakoplove… napadom na civile u Ukrajini. Pogođeni su Kijev, Luck, Lavov, Ternopilj, Černihiv, Kremenčuk i drugi gradovi. Uništene su višekatnice. Oštećena je energetska infrastruktura. Ima mrtvih i ranjenih diljem zemlje“, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova. Naglasio je da je razlika između Ukrajine i Rusije u tome što Ukrajina napada legitimne vojne ciljeve – na primjer, zrakoplove opremljene za bombardiranje ukrajinske djece. Rusija napada stambena područja, civile i kritičnu infrastrukturu. „Neprihvatljivo je stavljati Ukrajinu i Rusiju na istu stranu. Rusija je agresor, a Ukrajina se brani. Ukrajinski napadi su samoobrana, dok su ruski napadi činovi agresije i terora. Noćni napad Rusije na civile još jednom pokazuje da se međunarodni pritisak na Moskvu mora što prije povećati. Jedini argument Rusije je teror. Naš odgovor trebaju biti snažne sankcije koje mogu povećati cijenu rata za agresora i nova rješenja koja će ojačati obrambene sposobnosti Ukrajine“, naglasio je ministar vanjskih poslova.
U međuvremenu, tajnik Vijeća sigurnosti Rusije Sergej Šojgu stigao je u Sjevernu Koreju i sastao se s Kim Jong-unom, koji je izjavio da će vlada Demokratske Narodne Republike Koreje podržati stav Rusije, posebno o pitanju rata protiv Ukrajine i drugim međunarodnim pitanjima. Prema njegovim riječima, Sjeverna Koreja će se i dalje pridržavati odredbi bilateralnog sporazuma između Moskve i Pjongjanga. Dvije strane razgovarale su o jačanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i međusobne suradnje u nizu područja. Ovaj posjet DNRK-u bio je drugi u posljednja tri mjeseca. Prethodni sastanak Šojgua i Kim Jong-una održan je u ožujku, kada je potonji potvrdio svoju bezuvjetnu podršku ruskom ratu protiv Ukrajine. Kim Jong-un izjavio je da je sudjelovanje Sjeverne Koreje u ratu između Rusije i Ukrajine opravdano, nazvavši ga ostvarivanjem suverenih prava za obranu “bratske nacije”.
Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoreno potvrdio da sjevernokorejsko vojno osoblje sudjeluje u ratu protiv Ukrajine na strani Rusije. Tijekom svog govora, Putin je zahvalio čelnicima 13 zemalja koje su poslale predstavnike svojih oružanih snaga da sudjeluju u paradi na Crvenom trgu. Posebno je istaknuo predstavnike Korejske narodne armije, koji, prema njegovim riječima, sudjeluju u borbenim operacijama u ratu protiv Ukrajine. Nakon tih izjava Kremlja, Sjeverna Koreja je službeno potvrdila slanje svoje vojske u podršku Rusiji. Kim Jong-un ih je nazvao “herojima”.
Kao odgovor, američki State Department priopćio je da je “zabrinut” zbog izravnog sudjelovanja Sjeverne Koreje u ruskom ratu protiv Ukrajine te naglasio da se mora zaustaviti razmještaj vojne prisutnosti Pjongjanga. Predsjednik Donald Trump rekao je da je spreman nametnuti “oštre” sankcije protiv Rusije kada mu postane jasno da se mirovni sporazum u Ukrajini ne može sklopiti. “Kada u određenom trenutku vidim da nećemo sklopiti sporazum… nema zaustavljanja”, odgovorio je Trump kada su ga pitali o mogućnosti nametanja sankcija protiv Rusije. “Bit ćemo vrlo, vrlo oštri”, primijetio je šef Bijele kuće. Kao odgovor na pitanje o roku koji je spreman čekati, američki predsjednik napomenuo je da je taj rok u njegovoj glavi.
Rusija nastavlja uništavati ukrajinski narod, cinično imitirajući sudjelovanje u pregovaračkom procesu, provodeći još jedno masovno granatiranje ukrajinskih gradova, napadajući civilne objekte u raznim regijama. 5. lipnja ruske trupe uništile su kuće u Sumima, Černihivskoj oblasti, zgradu regionalne državne uprave u Hersonu – riječ je o civilnom objektu koji nije obavljao nikakve vojne funkcije. Svakodnevni teror civilnog stanovništva pokazuje da Moskva pokušava dobiti što više vremena za nastavak rata protiv Ukrajine. Da bi zaustavila rat, Rusija mora osjetiti pravi teret sankcija i naći se u stvarnoj međunarodnoj izolaciji. Dovoljna i pravovremena vojna pomoć Ukrajini mora uvjeriti agresora da nije sposoban postići nikakve uspjehe na bojnom polju. Kremlj bezobrazno optužuje Ukrajinu za “terorizam”, ali pružajući otpor agresoru, Ukrajina očito djeluje u okviru međunarodnog prava, posebno članka 51. Povelje UN-a, koji jamči pravo država na samoobranu.
Ukrajina napada samo legitimne ciljeve u Ruskoj Federaciji, ostvarujući svoje pravo na zaštitu vlastitih građana od ruskog raketnog i bespilotnog terora. Prije tri mjeseca, Kijev je službeno pristao na potpuno i bezuvjetno primirje, ali Moskva i dalje ignorira ovaj prijedlog. Umjesto da poduzme učinkovite korake prema miru, Kremlj i dalje postavlja apsurdne ultimatume i cinično optužuje Kijev da ne želi mirno rješenje. Jedina strana koja zaista ne želi rješenje je Moskva, a upravo je Rusija odabrala teror kao sredstvo vođenja rata protiv Ukrajine.
Komentari