Oleksandr Levčenko, bivši veleposlanik Ukrajine u republici Hrvatskoj, za Nacional.hr analizira netom završenu konferenciju ‘Ukrajina-Jugoistočna Europa’, koja se održala u Odesi.
Dana 11. lipnja u Odesi je održan Samit Ukrajina-Jugoistočna Europa, na kojem su sudjelovale Ukrajina, Hrvatska, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Bugarska, Grčka, Albanija, Sjeverna Makedonija i Slovenija. Prije početka summita u Odesi, predsjednik Volodimir Zelenski, zajedno sa sudionicima događaja, odao je počast poginulim braniteljima Ukrajine.
Tijekom summita svaki je sudionik izrazio svoje viđenje situacije u regiji u kontekstu rusko-ukrajinskog rata. Nakon rasprave usvojena je zajednička deklaracija u kojoj se navodi da sudionici Summita Ukrajina-Jugoistočna Europa ponovno potvrdili svoju podršku Ukrajini na njezinom putu prema punoj euroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u, te pozvali međunarodnu zajednicu da pojača sankcije protiv Ruske Federacije. Čelnici zemalja jugoistočne Europe osudili su rusku invaziju na Ukrajinu. Sudionici summita prepoznali su i podržali napore Ukrajine da pronađe diplomatski put prema sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru.
SAMIT U ODESI Vučić jedini nije potpisao deklaraciju. Odgovorio na prozivke da je izdao Rusiju
U tom kontekstu, ponovno su potvrdili svoju nepokolebljivu podršku neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te ponovili svoju predanost pružanju sveobuhvatne i održive podrške Ukrajini i njezinom narodu koliko god to bude potrebno. Potpisnici Deklaracije također su pozvali sve zemlje da se suzdrže od pružanja bilo kakve materijalne ili druge pomoći vojnim naporima Rusije.
Tekst Deklaracije naglašava važnost usklađivanja s odlukama i mjerama Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije. Uvjeti za postizanje mira su potpuno povlačenje ruskih snaga i opreme, prekid neprijateljstava i rata općenito. Buduće članstvo Ukrajine, Moldavije i zemalja jugoistočne Europe u EU ključno je za dugoročnu stabilnost, sigurnost i prosperitet regije u cjelini. Članstvo u NATO-u ostaje najbolja sigurnosna opcija za Ukrajinu u smislu omjera troškova i koristi. Sudionici summita naglasili su stratešku važnost Crnog mora za europsku i globalnu sigurnost, uključujući sigurnost hrane, te su se obvezali na jačanje regionalne pomorske suradnje, pomorske sigurnosti, povezanosti i slobode plovidbe te zaštite kritične infrastrukture. Zajednički dokument naglašava da ukrajinski poljoprivredni proizvodi moraju imati slobodan i siguran pristup svjetskim tržištima.
PLENKOVIĆ U ODESI: ‘U pregovorima o prekidu vatre ne smije se nagraditi agresor’
“Ruski napadi na trgovačke brodove, civilne luke i srodnu infrastrukturu, kao i kršenja suverenog teritorija drugih zemalja, uključujući zračni prostor, neprihvatljivi su”, navodi se u deklaraciji. Napominje se da je ukrajinska energetska infrastruktura i dalje meta ciljanih i sustavnih napada Rusije te da su poboljšana regionalna koordinacija i robusne veze s elektroenergetskom mrežom važne za ublažavanje utjecaja tih napada i jačanje energetske sigurnosti u regiji. Deklaraciju su potpisali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Republike Moldavije Maia Sandu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Rumunjske Nikușor Dan, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, premijer Republike Bugarske Rosen Železkov, premijer Grčke Republike Kyriakos Mitsotakis, predsjednica Parlamenta Republike Albanije Eliza Spiropali, prvi potpredsjednik Vlade i ministar okoliša i prostornog planiranja Republike Sjeverne Makedonije Izet Medžiti te potpredsjednica Vlade – ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon.
Međutim, zajedničku izjavu nije potpisao srbijanski predsjednik. Aleksandar Vučić je novinarima rekao da je jedini koji nije potpisao deklaraciju summita “Ukrajina – Jugoistočna Europa”, te da “nije izdao Rusiju, za razliku od ostalih sudionika summita, koji su spremni prihvatiti sve što je usmjereno protiv Rusije, sve što mogu”. Dodao je da Srbija štiti interese međunarodnog javnog prava, uvijek vođena vlastitim interesima. Podsjetimo, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prvi je put posjetio Ukrajinu tijekom rata velikih razmjera. Tijekom svog govora na summitu, Vučić je izjavio da Srbija čvrsto podržava teritorijalni integritet Ukrajine u skladu s međunarodnim pravom. Zemlja je spremna pomoći u obnovi jednog ili dva ukrajinska grada ili regije. Predsjednici Ukrajine i Srbije također su vodili bilateralne pregovore u formatu tete-a-tete.
LEVČENKO Gubici ruskih oružanih snaga već su dosegli gotovo milijun
Prema Vučićevim riječima, Srbija i Ukrajina trebaju finalizirati sporazum o slobodnoj trgovini, koji je prvo odgođen zbog pandemije COVID-19, a kasnije i zbog rata. Čelnici su razgovarali o putu Ukrajine i Srbije prema integraciji u EU i bilateralnoj suradnji. Volodimir Zelenski pozvao je Srbiju da se pridruži obnovi Ukrajine, zahvalivši joj na inicijativi da preuzme pokroviteljstvo nad obnovom nekoliko ukrajinskih gradova i da sudjeluje na međunarodnoj Konferenciji o obnovi Ukrajine, koja će se održati 10. i 11. srpnja u Rimu. Predsjednik Ukrajine sastao se i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. V. Zelenski smatra da su ultimativni zahtjevi ruske strane neprihvatljivi te da, kao odgovor na očito produžavanje rata od strane Moskve, svijet mora poduzeti učinkovite korake kako bi izvršio pritisak na Rusiju. Čelnici su također razgovarali o obrambenim potrebama Ukrajine, prvenstveno o topničkim sustavima i streljivu. Ukupno je Hrvatska već osigurala 13 paketa vojne pomoći.
Osim toga, razgovarali su o nastavku suradnje u rehabilitaciji i liječenju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, kao i u rehabilitaciji djece. Ove godine, u listopadu, Hrvatska će organizirati prvu međunarodnu konferenciju o podršci ukrajinskim veteranima. Tijekom summita, predsjednik Ukrajine naglasio je opasne planove Rusije da zauzme Odesu i uspostavi potpunu kontrolu nad Moldavijom preko Pridnjestrovlja. Stoga ne čudi da je Volodimir Zelenski održao svoj prvi sastanak s moldavskom predsjednicom Majom Sandu i rumunjskim predsjednikom Nicusorom Danom u trilateralnom formatu, koji omogućuje produbljivanje sigurnosne, energetske i gospodarske suradnje između zemalja. Glavne teme razgovora bile su regionalna stabilnost, suprotstavljanje hibridnim prijetnjama i kibersigurnost, energetska sigurnost, prekogranična suradnja, logistička povezanost, vojno-tehnička suradnja i europske integracije.
Posebna je pozornost posvećena podršci Moldaviji, jer stabilnost u regiji ovisi o sigurnosti ove zemlje. Osim toga, tema je bila jačanje sankcija protiv Rusije i zajedničke akcije koje bi trebale prisiliti Moskvu na pravedan mir. Stranke su također razgovarale o podršci zajedničkom kretanju Ukrajine i Moldavije prema članstvu u Europskoj uniji. Druge važne teme sastanka obuhvataju infrastrukturne projekte, uključujući izgradnju autoceste koja povezuje Ukrajinu, Moldaviju i Rumunjsku, kao i razvoj željezničke infrastrukture. Ukrajina će nastaviti pomagati Moldaviji kako bi spriječila energetsku krizu i spriječila pritisak Rusije.
Kijev je spreman pružiti sveobuhvatnu podršku Kišinjevu kako Moskva ne bi koristila energetsku ucjenu kao alat za vršenje pritiska na zemlju. Predsjednica Maja Sandu dodala je da Moldavija surađuje s institucijama Ukrajine i Rumunjske kako bi se suprotstavila ruskim hibridnim prijetnjama. Prema njezinim riječima, takva interakcija sprječava pokušaje Rusije da destabilizira političku situaciju u zemlji. Tako je Odeski samit “Ukrajina – Jugoistočna Europa”, koji je četvrti u ovom formatu nakon sastanka u Ateni (Grčka) 2023., u Tirani (Albanija) i Dubrovniku (Hrvatska) 2024., pokazao podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.
Jugoistočna Europa jedan je od glavnih ciljeva Rusije koja vodi rat protiv Ukrajine, pokušavajući destabilizirati Moldaviju i Rumunjsku, kao i druge zemlje u regiji. Stoga je zajednički zadatak zemalja regije oduprijeti se agresiji i dovesti Rusiju u poziciju u kojoj će Moskva morati tražiti mir, a ne načine za nastavak rata. Jedan od važnih zadataka je međusobna podrška zemalja regije na putu prema EU i NATO-u – udruženjima koja pomažu Europi da bude jaka i konkurentna. Osim toga, deklarirani razvoj regionalnog partnerstva jača međunarodni položaj Ukrajine i zemalja regije te poboljšava sposobnost Kijeva da se odupre ruskom agresoru.
Komentari