Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.dev.aboutdream.io analizira tri godine rata u Ukrajini.

Prije tri godine, 24. veljače 2022., Rusija je započela najveći rat u Europi u 21. stoljeću. Invazija punog opsega bila je još jedna faza ruske agresije na Ukrajinu, koja je započela aneksijom Krima 2014. godine. U 2022. Moskva je otvoreno objavila svoje genocidne namjere: uništenje ukrajinske državnosti i brisanje nacionalnog identiteta Ukrajinaca. Ukrajina je dokazala da je sposobna ne samo odbiti iznenadni napad, već i učinkovito se oduprijeti agresoru u dugotrajnom ratu.

Rusija je pokušala internacionalizirati rat stvaranjem osovine zla duž vektora Moskva-Pjongjang-Teheran, ali nije uspjela pobijediti na bojnom polju. Kao ni prije tri godine, Ukrajina neće prihvatiti ultimatume Kremlja. Danas je jedina nada Moskve da održi pregovore o okončanju rata iza leđa Ukrajine. Međutim, pozicija Kijeva ostaje nepromijenjena: Ukrajina neće prihvatiti nikakve sporazume sklopljene bez njezina sudjelovanja. I ukrajinsko vodstvo i ukrajinsko društvo traže mir, ali ne pristaju na privremeno “zamrzavanje sukoba” ili mir koji nije potkrijepljen stvarnim sigurnosnim jamstvima. Ukrajina je zaustavila rusku vojsku koja se 2022. smatrala “drugom u svijetu”.

Protuofenzive u regijama Harkova i Hersona 2022. postale su strateški proboj. Iscrpljivanje ruskih snaga u Bakmutu, Avdijivki i Kupjansku u razdoblju 2023.-2024. pokazao je učinkovitost obrane Oružanih snaga Ukrajine. Ukrajinske trupe nastavljaju napadati ruske pozadinske objekte, pogađajući neprijateljske baze, skladišta i stožere. Ukrajinski napadi uništili su dio ruske crnomorske flote, učinivši je nesposobnom za borbu. Povratak kontrole nad pomorskim putovima omogućio je nastavak ukrajinskog izvoza žitarica.

IZAZOV TRUMPU EU Ukrajini nudi vlastiti sporazum o mineralima: U ovom partnerstvu svi dobivaju…

Moskva više ne može dominirati Crnim morem, a to je strateški uspjeh Kijeva. Ukrajina nastavlja s napadima na vojne objekte na Krimu, uništavajući skladišta, protuzračnu obranu i neprijateljske zrakoplove. Ruski gubici u Crnom moru znače da Krim postaje sve ranjiviji. Ukrajinski partizani djeluju u Melitopolju, Berdjansku, Lugansku i na Krimu. Tijekom tri godine rata Rusija je izgubila 870.000 vojnika. Uništeno je 10.180 ruskih tenkova i 21.160 borbenih oklopnih vozila, 23.630 topničkih oruđa, 1.300 višecevnih raketnih sustava, 1.100 sustava protuzračne obrane, 28 ratnih brodova i podmornica te 38.500 teških transportnih vozila. Tempo mobilizacije u Ruskoj Federaciji pokazuje da je vojska iscrpljena.

Ali, ukrajinska vojska postaje jedna od najjačih na svijetu, integrirajući se u NATO. Rusija ne samo da ratuje protiv ukrajinske vojske, ona uništava civilno stanovništvo. Moskva sustavno deportira ukrajinsku djecu u Rusku Federaciju. Ukupan broj nezakonito otete djece mogao bi doseći i više od 150.000. Rusija nastavlja s napadima na ukrajinske elektrane, ostavljajući milijune Ukrajinaca bez struje, što je ratni zločin. U oslobođenim gradovima (Buča, Izjum, Hersonska oblast) otkrivene su masovne grobnice mučenih Ukrajinaca. Rusija je pretvorila Bahmut, Marjinku, Časiv Jar, Avdijevku i druga naselja u ruševine. To su zločini koji bi trebali dobiti međunarodnu pravnu ocjenu.

Unatoč iznimno teškoj situaciji na fronti, Ukrajina je uspjela zadržati i proširiti međunarodnu potporu. Ukrajina je postala ključna država u osiguravanju europske sigurnosti. Ukrajinsko pitanje ostaje središnje mjesto svjetske politike. Ukrajina je dobila i učinkovito koristi NATO oružje u ratu protiv Ruske Federacije. Ukrajina je već de facto dio Saveza jer prima vojnu pomoć i prolazi obuku prema NATO standardima. Na samitu NATO-a 2024. potvrđeno je da će Ukrajina nakon završetka rata biti članica Saveza. Razmatra se pitanje uspostave međunarodnog suda za ruske zločine. Više od 50 zemalja diljem svijeta podržava Ukrajinu financijski, politički i vojno.

BOŽO KOVAČEVIĆ ‘Zelenski je pod velikim pritiskom. Trump ga ne podnosi, evo zašto’

Proširenje Ramstein formata omogućilo je stalnu opskrbu oružjem. Inicijativa za žito dokazala je da je Kijevu stalo do globalne sigurnosti hrane. Moskva iskorištava odgode zapadne potpore kako bi pojačala svoje snage i promijenila ravnotežu na bojnom polju. Gubitak Ukrajine značio bi da bi sljedeće mete bile Poljska, baltičke zemlje i Moldavija. Rusija već priprema hibridnu ofenzivu protiv europskih zemalja – sabotaže, kibernetičke napade, destabilizaciju vlada. Svaki dan odgode podrške Ukrajini donosi nove žrtve među Ukrajincima. Sankcije treba pojačati, a ne oslabiti. Šeme obilaznica kroz treće zemlje, uključujući Tursku, UAE i Kazahstan, još uvijek su u funkciji. Potrebno je zatvoriti sve rupe kako bi se Ruska Federacija ostala bez resursa za vođenje rata.

Dana 24. veljače 2025. godine u Kijevu je održan međunarodni samit “Podrži Ukrajinu”, posvećen trećoj godišnjici ruske invazije punog opsega. Na skupu su sudjelovala izaslanstva iz gotovo 40 zemalja i međunarodnih organizacija. Osobno su stigli čelnici vlada Norveške, Španjolske, Estonije, predsjednici Litve, Finske i Latvije, premijeri Kanade, Danske, Švedske, Islanda, kao i čelnici Europskog vijeća i Europske komisije. Predsjednik Ukrajine je tijekom svog govora izjavio kako bi ova godina trebala biti početak uspostave stvarnog i pouzdanog mira.

Volodimir Zelenski opisao je pet ključnih koraka koji bi tome mogli pridonijeti. Prvi korak bit će sudjelovanje Ukrajine i Europe u pregovorima. Drugi korak je vraćanje povjerenja, posebice kroz oslobađanje ratnih zarobljenika. Treći korak je ulazak Ukrajine u NATO. Predsjednik Ukrajine je istaknuo kako je Savez najučinkovitiji, najjeftiniji i najpouzdaniji način jamstva mira i sigurnosti u Europi. Četvrti korak su sigurnosna jamstva određenih država. Ukrajina ima 28 sigurnosnih sporazuma s partnerima, a to su vrlo jasne obveze koje Ukrajinu čine jačom. Peti element nazvan je potrebom za održavanjem jedinstva.

ZELENSKI: ‘Spreman sam podnijeti ostavku ako će to osigurati mir’

Britanski premijer Keir Starmer istaknuo je na samitu da je za postizanje trajnog mira u Ukrajini potrebno pojačati pritisak na Rusiju. On je potvrdio spremnost britanske vojske da se pridruži mirovnoj misiji i najavio nove sankcije protiv takozvane ruske “flote u sjeni”. Britanija spremna je za raspoređivanje trupa zajedno s drugim europskim partnerima pod odgovarajućim uvjetima. Kanadski premijer Justin Trudeau najavio je isporuku 25 borbenih vozila LAV III Ukrajini, dodatnog streljiva, opreme, kao i prvu tranšu pomoći u vrijednosti od 3,52 milijarde dolara iz zamrznute ruske imovine.

Španjolski premijer Pedro Sanchez najavio je vojnu pomoć vrijednu milijardu eura. Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da će njegova zemlja dati 100 milijuna eura za ukrajinske sustave protuzračne obrane. Danska vlada najavila je da će Ukrajini dati 270 milijuna eura. Norveški premijer Jonas Gahr Støre najavio je izdvajanje 3,5 milijardi eura pomoći Ukrajini ove godine. Islandska premijerka Kristrun Frostadóttir rekla je da je vlada njezine zemlje odlučila udvostručiti svoju potporu obrani Ukrajine ove godine. Europska unija također povećava potporu Ukrajini. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je najavila da u ožujku će EU izdvojiti 3,5 milijardi eura pomoći i ojačati suradnju u energetskom sektoru. Istaknula je kako rat u Ukrajini nije samo njezina unutarnja stvar, već ključni izazov za cijelu Europu i svijet.

Tri godine punog rata dokazale su da je Ukrajina sposobna braniti svoj suverenitet i da neće pristati postati talac bilo koje vanjske sile. Ukrajina je već razbila mit o “nepobjedivoj” ruskoj vojsci. Ukrajinci su dokazali svoju otpornost, ali bez odgovarajuće potpore rat bi se mogao odužiti, što samo ide na ruku Rusiji. Brza, snažna i kontinuirana pomoć saveznika je put do pobjede za Ukrajinu i cijeli demokratski svijet.