Bivši veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj, Oleksandr Levčenko, za nacional.hr analizira summit Kine i Europske unije, koji je u četvrtak održan u Pekingu.

Strateški dijalog između Kine i EU tijekom summita u Pekingu 24. srpnja ove godine karakterizira Kinu koja postavlja temelje za novi multipolarni gospodarski sustav, izgrađen na vlastitoj autonomiji i zaštiti od zapadnog pritiska i strateškog odvraćanja. Kinu EU doživljava kao partnera, ali i kao konkurenta i sistemskog rivala. Istovremeno, kao rezultat sve agresivnijih djelovanja Pekinga na međunarodnoj sceni i represivnijih akcija unutar zemlje, aspekt “sistemskog rivala” dobiva posebni značaj. S jedne strane vidimo nevoljkost Pekinga da institucionalizira odnose s otvoreno antizapadnim taborom (Rusija, Iran, Sjeverna Koreja), što se koristi za raspršivanje snaga i slabljenje demokratskog bloka, a s druge strane, NR Kina produbljuje svoj strateški savez s Moskvom, posebno u povećanju vojne i vojno-tehničke suradnje, kad NR Kina osigurava preko 76 posto proizvodnih strojeva za ruski obrambeno-industrijski kompleks, što formira povjerenje Kremlja u mogućnost provedbe njegove agresivne politike. Također svjedočimo izravnom stavu Bruxellesa o stavu Kine o situaciji u Ukrajini.

Istodobno, EU je svjesna kineskog oklijevanja u političku interakciju, što u fokusu pozornosti ostavlja samo ekonomsku komponentu. Osim toga, EU je napustila koncept “promjena kroz trgovinu”, prema kojem ekonomske veze s autoritarnim režimima služe kao instrumenti za njihovu liberalizaciju i demokratizaciju. Do određene mjere, formiranje jedinstvenog stava EU o dijalogu s Kinom kompliciraju razlike u stavovima pojedinih država članica udruženja (Mađarska) o ovom pitanju zbog sukoba njihovih nacionalnih interesa s općim europskim. Za vodstvo EU, pitanja neprihvatljivosti kineske razine podrške Rusiji, njezino pridržavanje stava “sprječavanja gubitka Rusije” s perspektivom “produbljivanja” suradnje, argumentirajući to strahovima od gubitka kontrole nad ruskim nuklearnim arsenalom u slučaju njegovog poraza, važna su za raspravu na najvišoj razini tijekom summita.

Bruxelles razmatra, u zamjenu za povlačenje Pekinga iz svoje proruske politike, ukidanje ograničenja za kinesku robu na europskom tržištu i razmatra mogućnost sudjelovanja kineskih tvrtki u obnovi Ukrajine nakon rata. Kina je, sa svoje strane, zainteresirana za jačanje bilateralne trgovinske i gospodarske suradnje te kineskih ulaganja u kontekstu ranjivosti EU-a na nepredvidljivost američke politike. Kina je, izravno i neizravno, meta najnovijeg 18. paketa sankcija EU-a protiv Rusije. Nekoliko kineskih tvrtki i financijskih institucija stavljeno je na crnu listu, a kinesko Ministarstvo trgovine već je kritiziralo taj potez. Očekuje se da će nova ograničenja EU-a, poput zabrane naftnih derivata proizvedenih od ruske nafte i rafiniranih u trećim zemljama, također neizravno utjecati na Kinu. Ne očekuju se veće promjene u “partnerstvu bez ograničenja” Pekinga s Moskvom, ali Bruxelles se nada skromnim koracima, poput jačanja carinskih i financijskih kontrola nad robom dvojne namjene.

LEVČENKO Putin sve više gubi odnos sa stvarnošću. Jačaju sigurnosne snage, ali oni nisu sposobni…

Status jednog od najvećih svjetskih gospodarstava i utjecajnog geopolitičkog igrača sa svojim ambicijama nameće Kini niz obveza da utječe na druge zemlje da se pridržavaju načela međunarodnog prava, kao i da uklanja sigurnosne prijetnje. Kinesko korištenje mirotvorne retorike za jačanje svog međunarodnog legitimiteta kao odgovornog globalnog igrača imat će smisla samo ako jasno slijedi načela UN-a. Demokratske zemlje pridržavaju se odobrene politike “jedne Kine”, koja ne zadire u interese NR Kine u pogledu teritorijalnog integriteta. Za Kinu je korisno graditi partnerske odnose s Europom, a ne davati ratoborne izjave. Stabilna i sigurna Europa dugoročno će biti pouzdan partner NR Kini. Produktivno postizanje globalnih strateških ciljeva NR Kine moguće je u bliskoj suradnji i strateškom partnerstvu s razvijenim europskim zemljama uz obvezno pridržavanje načela suvereniteta, teritorijalnog integriteta i sigurnosti granica, što je Peking više puta proglasio kao svoj službeni stav. Stoga Europa podržava model mira koji je Kina do sada deklarativno odabrala kroz dijalog, bez upotrebe sile, na temelju jednakosti i suvereniteta, a koji bi trebalo proširiti na sve zemlje bez iznimke.

U međuvremenu, svjetskoj zajednici potreban je jasan stav Kine o ruskoj agresiji na Ukrajinu, odlučnost Pekinga da igra ključnu ulogu u poštivanju međunarodnog prava i osiguravanju neovisnosti Ukrajine, uključujući i njezin suverenitet. Peking bi trebao preispitati razinu sudjelovanja Kine u agresivnim planovima Rusije kako bi odbacio podršku agresoru. Kupnja ruskih energetskih resursa od Ruske Federacije zapravo financira nastavak rata u Ukrajini, a isporuka komponenti i alatnih strojeva dvojne namjene ruskim obrambenim poduzećima stavlja Peking u kategoriju sudionika sukoba, što povećava sigurnosnu nestabilnost na europskom kontinentu. Bruxelles kritizira stalni izvoz Pekinga u Moskvu komponenti poput motora za dronove. Za ujedinjenu Europu takvo je ponašanje neprihvatljivo.

LEVČENKO: Različiti pristupi Kine i Europske unije prema Srbiji pružaju Beogradu stratešku priliku…

Status i uloga Kine u svijetu ne podudaraju se s njezinim pridržavanjem stava “neutralnosti” i prikrivenom podrškom agresoru u sukobu koji se tiče teritorijalnog integriteta i suvereniteta neovisne države Ukrajine, čije su granice zaštićene međunarodnim pravom. Pekinška najava mirovnog plana nedovoljan je doprinos okončanju rata koji izravno prijeti europskoj zajednici. Kina mora iskoristiti svoj jedinstveni utjecaj na Rusiju kako bi je uvjerila da zaustavi agresiju i okonča rat u skladu s normama i načelima međunarodnog prava i Povelje UN-a. Dugotrajne vojne akcije, uključujući jačanje ruskog gospodarstva i vojno-industrijskog kompleksa, povećavaju vjerojatnost eskalacije sukoba u Europi i širenja žarišta na Bliskom istoku, u Africi i azijsko-pacifičkoj regiji. Ako Kina tvrdi da je predana međunarodnom poretku temeljenom na pravilima, trebala bi nedvosmisleno osuditi rusko grubo kršenje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodno priznatih granica Ukrajine te djelovati u skladu s tim. Rusko-ukrajinski rat poremetio je mnoge lance globalnog gospodarstva, poremetio logističke rute i doveo do viših izvoznih cijena. Ruska agresija povećala je prijetnje pomorskom brodarstvu i zakomplicirala globalnu trgovinu. To je negativno utjecalo na kinesko izvozno orijentirano gospodarstvo. Distanciranjem od Rusije, Kina može očekivati ukidanje ograničenja za kinesku robu na europskom tržištu i postupno povećati svoj izvoz prirodnog urana u EU, dok se isporuke iz Rusije i Nigera smanjuju. Kina se zalagala za sporazum između država s nuklearnim oružjem o nekorištenju nuklearnog oružja protiv država koje nemaju nuklearno oružje. Rusija krši ovu inicijativu, stalno prijeteći neopravdanom upotrebom nuklearnog oružja (NO) protiv Ukrajine i europskih zemalja. Kremlj je snizio prag za upotrebu NO, dopuštajući njegovu upotrebu u konvencionalnom ratu u slučaju prijetnje teritorijalnom integritetu, dok su vojne operacije još uvijek u tijeku na teritoriju četiri ukrajinske regije ilegalno uključene u Rusku Federaciju. Svaka vanjska podrška daje Moskvi veće povjerenje i proširuje u njezinoj percepciji opseg dopuštenog, što upotrebu NO protiv Ukrajine čini realnijom. U ovom slučaju, zemlje koje otvoreno ili neizravno pružaju pomoć Rusiji dijelit će s njom odgovornost za takva kriminalna djela. Nuklearnom ucjenom Kremlj potkopava politiku nuklearnog razoružanja, čiji je Kina čvrsti zagovornik. Zauzimanjem nuklearne elektrane Zaporižje, Rusija stvara globalni presedan i postavlja opasan primjer terorističkim organizacijama koje koriste nuklearne elektrane za ucjenu i zastrašivanje. Ruska Federacija potiče globalni terorizam i opću nestabilnost, što je suprotno interesima Kine. Unutarnje terorističke prijetnje koje Kremlj ne kontrolira zbog slabljenja federalne vlasti mogu se proširiti na zemlje Srednje Azije, što će predstavljati prijetnju interesima Pekinga u ovoj regiji. Rusija treba zaustaviti vanjsku agresiju i riješiti pitanja unutarnje sigurnosti. Razvijanjem odnosa s Pekingom, Moskva ne nastoji ojačati suradnju, već ga uključiti u suučesništvo u preraspodjelu moći u svjetskom poretku.

LEVČENKO: Šef Kremlja i njegova pratnja uvelike su se kladili na Trumpa, ali…

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa sastali su se 24. srpnja u Pekingu s kineskim predsjednikom i premijerom. Iako se ovogodišnji summit trebao održati u Bruxellesu, europska delegacija pristala je ponovno održati razgovore u Kini zbog otkazivanja posjeta Xi Jinpinga Europi. Kineski čelnik rekao je da su odnosi EU-a i Kine na povijesnoj prekretnici, jer se ove godine obilježava 50. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa. Xi je naglasio važnost međusobnog poštovanja, težnje za obostranom koristi i konstruktivnog dijaloga unatoč razlikama među stranama. Pozvao je na strateške smjerove koji služe interesima građana obje strane i doprinose globalnoj stabilnosti. Po njegovom mišljenju, suradnja između Pekinga i Bruxellesa može pružiti sigurnost u trenutnim nestabilnim uvjetima, napominjući: “Ne dolaze svi izazovi s kojima se Europa suočava iz Kine. Pokušaj povećanja konkurentnosti izgradnjom zidova i ograda put je u izolaciju.“

Ursula von der Leyen je u svom odgovoru naglasila: Europa je “na povijesnoj prekretnici“ i partnerstvo s Kinom moguće je samo uz pravo resetiranje. Glavni zahtjevi: ozbiljno smanjenje trgovinskog deficita, koji je 2024. dosegao 360 milijardi dolara. EU zahtijeva pravednu ravnotežu i transparentnu konkurenciju na europskom tržištu. Pristup domaćem tržištu Kine, mogućnost rada ravnopravno s kineskim tvrtkama. Uklanjanje izvoznih ograničenja na rijetke zemne metale i strateške sirovine – posebno nakon ograničenja na mikročipove i visokotehnološku opremu.

Tema rata u Ukrajini postala je druga najemotivnija. António Costa javno je apelirao na Peking s apelom “da utječe na Kremlj i pomogne u okončanju rata“. EU je još jednom naglasio: “Bez iskrene pomoći u kontroli opskrbe robom dvojne namjene i rada banaka, neće biti pravog mira u Europi”.

Po prvi put u 15 godina sastanak je održan u skraćenom formatu – samo jedan dan. Peking je otkazao planirani dvodnevni program, skrativši razgovore na nekoliko sati. Europa i Kina još su jednom potvrdile: pokušaji kompromisa imaju ograničenja kada je riječ o novcu, radnim mjestima i globalnom statusu.

LEVČENKO: Sve dok traje ruska agresija, Koalicija voljnih pružat će Kijevu financijsku i vojnu pomoć