Bivši veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandr Levčenko, za nacional.hr analizira vanjskopolitičke odnose u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu. 

Razlog ruskog rata protiv Ukrajine nije samo imperijalizam Kremlja, već i činjenica da ga potiču izvanredne kineske ambicije. Materijalna i tehnička podrška Moskve postala je de facto posrednički rat između Pekinga i Washingtona, čiji je glavni cilj da Kina preuzme Tajvan uz minimalnu američku intervenciju. Donald Trump nastavlja povećavati pritisak na Rusiju uoči novog roka postavljenog Putinu da uskoro pristane na prekid vatre. SAD nameće dodatnih 25 posto carine Indiji kao kaznu za kupnju ruske nafte. Američki predsjednik izravno je odgovorio na drske prijetnje nuklearnim ratom bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, sada Putinova zamjenika u ruskom Vijeću sigurnosti, premještanjem dviju nuklearnih podmornica bliže ruskim granicama kako bi se suprotstavio toj prijetnji. Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff posjetio je Moskvu peti put radi razgovora s Kremljem, a sada bi se američki i ruski predsjednik mogli sastati u bliskoj budućnosti. To piše Rebecca Koffler, analitičarka strateške vojne obavještajne službe i bivša obavještajna časnica Pentagona, za poznate britanske novine The Telegraph.

Kina vodi vlastiti rat protiv SAD-a

Trump testira razne alate kako bi donio mir Ukrajini. Hoće li ijedan od njih uspjeti? Uskoro ćemo saznati. Ali sada postoje dobri razlozi za vjerovanje da bi se njegovo “umjetnost pregovaranja” s Rusijom mogla osujetiti – i to ne bez pomoći Kine. Američki predsjednik i njegovi savjetnici možda nisu u svojoj strategiji prema Rusiji uzeli u obzir da se Kina smatra pobjednicom u ratu u Ukrajini te je stoga izuzetno zainteresirana za nastavak vojne pomoći Moskvi. Dok SAD i Europa vode posrednički sukob s Rusijom, isporučujući vojnu opremu i financirajući Ukrajinu kako bi oslabili ruske oružane snage i gospodarstvo, Kina vodi vlastiti posrednički rat protiv SAD-a, podržavajući Rusiju dijelom otvoreno, dijelom prikriveno, smatra britanski medij.

LEVČENKO: Kina je, izravno i neizravno, meta najnovijeg 18. paketa sankcija EU-a protiv Rusije

Kina sustavno blokira Trumpove mirovne inicijative. Uostalom, rat je koristan službenom Pekingu u pripremi za udar na Tajvan. Kineski predsjednik Xi Jinping sukob Rusije i Ukrajine vidi kao rat iscrpljivanja između SAD-a i Rusije prije invazije na Tajvan, a Peking nema interesa da Moskva sklopi mir s Ukrajinom. Kina opskrbljuje Rusiju tehnologijama dvojne namjene koje se koriste u proizvodnji vojne opreme. Ove kritične komponente uključuju mikroelektroniku, optiku tenkova, satelitske senzore, navigacijsku opremu itd., a Kina ih prodaje Moskvi otvoreno putem državnih poduzeća ili tajno putem fiktivnih tvrtki, navodno za civilnu upotrebu. Ova kontinuirana podrška ojačala je borbene sposobnosti Rusije, omogućujući joj vođenje dugotrajnog rata iscrpljivanja protiv Ukrajine. Posebno je važno istaknuti ulogu Kine kao posrednika u ruskoj kampanji ratovanja dronovima.

Moskva svake godine uvozi dronove iz Kine vrijedne više milijuna dolara

Moskva svake godine uvozi dronove iz Kine u vrijednosti od više milijuna dolara, a također ih proizvodi s kineskim tvrtkama na svom teritoriju. Obavještajne procjene sugeriraju da je Rusija otvorila tajni pogon za proizvodnju dronova u Kini, sa sjedištem u podružnici ruske državne tvrtke za proizvodnju oružja Almaz-Antey. Pomažući jačanju ruskog vojnog gospodarstva, Kina je postala najveći uvoznik ruske nafte, uz Indiju, s udjelom od 47% u ruskom izvozu sirove nafte od lipnja 2025., dok je Indija osigurala 35% kupnje ruskog izvoza nafte. Velik dio ruskog izvoza nafte prevozi se flotom sumnjivih neoznačenih tankera kako bi se zaobišle postojeće sankcije. Peking je odbacio prijetnju američkog ministra financija Scotta Bessanta da će uvesti stopostotne carine ako Kina nastavi s ovom praksom. Kina se dodatno slaže s Moskvom protiv Washingtona i namjerava povećati uvoz plina iz Rusije, a istovremeno smanjiti kupnju ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Država.

LEVČENKO: Različiti pristupi Kine i Europske unije prema Srbiji pružaju Beogradu stratešku priliku…

Ruski rat protiv Ukrajine prisiljava SAD i njegove saveznike da usmjere značajne resurse – vojne, financijske i političke – na podršku Kijevu. To, pak, odvraća Washington od glavne brige Bijele kuće, indo-pacifičke regije, a posebno od obrane Tajvana, koji je ključni element kineske strategije. Dugotrajni sukob u Ukrajini iscrpljuje vojne rezerve SAD-a i NATO-a isporukom oružja Kijevu, stvarajući priliku za Peking. Rat doprinosi globalnoj ekonomskoj nestabilnosti, posebno rastu cijena energije i hrane. To slabi gospodarstva niza zapadnih zemalja, uključujući SAD, prisiljavajući ih da troše dodatne resurse na domaće probleme, smanjujući njihovu sposobnost suočavanja s Kinom u Aziji. Rat u Ukrajini također produbljuje strateško partnerstvo između Kine i Ruske Federacije.

Kina želi nastavak oružan sukoba

Peking dobiva pristup jeftinoj ruskoj energiji i sirovinama, što jača njegovo gospodarstvo, dok Rusija ovisi o Kini kao tržištu i izvoru najnovijih tehnologija, što Pekingu omogućuje utjecaj na tijek rata. Stoga su mirovne inicijative Donalda Trumpa usmjerene na brzi završetak rata suprotne interesima Kine. Uostalom, završetak sukoba omogućio bi Sjedinjenim Državama da se ponovno usredotoče na obuzdavanje Kine na Dalekom istoku, pa je Peking zainteresiran koristiti diplomatske i ekonomske poluge kako bi održao status quo rata kako on ne bi stalno završavao, već periodično prelazio iz aktivne u pasivnu fazu, ali oružani sukob mora stalno tinjati i rasplamsavati se. Kina rat u Ukrajini vidi kao svojevrsni način testiranja reakcije Zapada na agresiju velike zemlje, kako bi, uzimajući u obzir to iskustvo, bila dobro pripremljena za vlastite odlučne akcije. Produljenje sukoba u Ukrajini daje Pekingu vremena da izgradi vlastitu vojnu moć i analizira slabosti zapadne koalicije u opskrbi oružjem i brzini mogućeg premještanja trupa. Kina smatra da je ruski rat protiv Ukrajine alat za slabljenje geopolitičke težine Sjedinjenih Država. Blokiranje mirovnih inicijativa koje bi mogle ubrzati kraj sukoba u skladu je s pekinškom strategijom maksimiziranja vlastitih dugoročnih koristi.

Logika Pekinga može se ilustrirati drevnom kineskom poslovicom: „Dok se dva tigra žestoko bore u dolini, mudar majmun sjedi na vrhu planine, gleda dolje i čeka kako će sve završiti.“ Peking sebe vidi kako sjedi na vrhu planine, strpljivo čekajući da Moskva, Washington i zemlje NATO-a iscrpe svoje borbene arsenale.

Iako se Kina i Rusija javno pozicioniraju kao saveznici, najavljujući „partnerstvo bez granica“ početkom 2022., nakon čega je uslijedio ruski napad na Ukrajinu, u stvarnosti su strateški protivnici, povezani, prije svega, postizanjem zajedničkog cilja – ograničavanjem geopolitičke dominacije Zapada. Kroz svoju turbulentnu povijest, Kina i Rusija iskusile su brojne granične sukobe i još uvijek održavaju teritorijalni spor na Dalekom istoku. Prije 170 godina, Rusija je od Kine otela golema područja od Bajkalskog jezera do Tihog oceana, više od milijun četvornih kilometara, koja se u kineskim udžbenicima povijesti još uvijek smatraju tradicionalno kineskim teritorijima. Istodobno, Rusija, koja doživljava demografski pad, dugoročnu migraciju kineskih građana u svoju okupiranu regiju Dalekog istoka smatra ozbiljnom prijetnjom. Putin je još 2000. godine upozorio da ako Rusija ne uloži „stvarne napore“ u razvoj svog Dalekog istoka u kratkom roku, „za nekoliko desetljeća njegovo će rusko stanovništvo pretežno govoriti japanski, kineski i korejski“.

U međuvremenu, Peking održava zajedničke kinesko-ruske pomorske vježbe u Japanskom moru.