Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko analizirao je za nacional.dev.aboutdream.io mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu.

“Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa suspendirala je svoj mirovni plan za Ukrajinu kako bi razmotrila davanje Europi mjesta za pregovaračkim stolom. Potvrđuje to i izjava posebnog izaslanika američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusiju Keitha Kelloga, koji je obećao da će održati pojedinačne razgovore sa saveznicima u NATO-u prije finaliziranja dugo očekivanog plana za okončanje rata. Kellog je u nedavnim razgovorima s europskim diplomatima rekao da će tražiti ideje o obliku bilo kakvog mirovnog sporazuma i kakav bi bio doprinos drugih nacija tom procesu. Obećao je da će te razgovore održati u Münchenu s premijerima i predsjednicima država članica NATO-a.

Telegraph vjeruje da će ovo biti ponuda kontinuirane američke vojne potpore Kijevu u zamjenu za pristup ukrajinskim resursima rijetkih metala. Europljani koji su pregovarali s Trumpovim posebnim izaslanikom činili su se uvjereni da Washington želi ojačati poziciju Ukrajine u budućim pregovorima s Rusijom. Uz to, američki predsjednik Donald Trump spreman je udvostručiti pritisak sankcijama na Rusiju kako bi je prisilio da zaustavi rat protiv Ukrajine. Rekao je to Keith Kellog, specijalni američki izaslanik za Ukrajinu i Rusiju u ekskluzivnom intervjuu za The Post. Prema Kellogu, trenutne američke sankcije Rusiji mogu se ocijeniti samo s “trojkom” na ljestvici od deset stupnjeva u smislu njihove učinkovitosti. Gospodarski pritisak, posebice u energetskom sektoru, daleko je od toga da je iscrpio svoj potencijal. Doista, možemo pooštriti sankcije, posebice one koje se odnose na proizvodnju i izvoz nafte, istaknuo je Kellog.

TRAŽI SIGURNOSNA JAMSTVA Zelenski se sprema za pregovore, evo što nudi Putinu, a što Trumpu

Podsjetimo, Bloomberg je 5. veljače objavio navodni “Trumpov mirovni plan” koji će Kellog predstaviti u Münchenu. Međutim, sljedeći dan Kellog je najavio da neće predstaviti Trumpov mirovni plan na Münchenskoj konferenciji. Predstavit će to sam predsjednik, ali kasnije. Posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusku Federaciju održao je niz sastanaka na kojima je razgovarao o okončanju rata u Ukrajini s veleposlanicima Velike Britanije i Italije te ministrima vanjskih poslova Češke, Litve, Estonije i Latvije. Trebao je prvo shvatiti stav brojnih europskih država koje su bile izravno uključene u potporu Ukrajini u ratu s Ruskom Federacijom. Ove zemlje su vrlo aktivne u akcijama i komentiranju agresivne politike Moskve, a dok baltičke zemlje (Litva, Latvija, Estonija), kao i Češka i Velika Britanija, vrlo oštro osjećaju opasnost od daljnjeg širenja ruske agresije, Italija je malo suzdržanija u tom pogledu. No, to je raspon mišljenja predstavnika europskog kontinenta o mogućim načinima okončanja rata i ruske agresije na Ukrajinu. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky rekao je tijekom sastanka da Ukrajina mora biti dovoljno naoružana da pregovara s pozicije snage. Češki je interes da se Rusija nikad ne usudi napasti svog susjeda.

Američka administracija planira novu strategiju podrške Ukrajini, koja uključuje aktivno uključivanje europskih saveznika u kupnju američkog oružja. Washington ovu opciju vidi kao način da nastavi pružati vojnu pomoć Kijevu bez značajnijeg opterećenja vlastitog proračuna. S tim u vezi, specijalni izaslanik SAD-a Keith Kellog dobio je instrukcije da tijekom Münchenske sigurnosne konferencije s europskim partnerima razmotri mogućnosti zajedničke nabave oružja. Odnosno, zemlje EU trebale bi kupiti značajan dio američkog oružja za podršku Ukrajini, što bi proširilo transatlantsku suradnju u sektoru obrane i smanjilo opterećenje američkog proračuna. Prema predstavnicima administracije američkog predsjednika, ovaj pristup je jedna od nekoliko ideja o kojima se raspravlja u Washingtonu u vezi s mogućim nastavkom američkih isporuka oružja Kijevu. Planirani pregovori tijekom Münchenske konferencije pružit će platformu za detaljnu raspravu o uvjetima i mogućnostima provedbe ove inicijative.

JOŠ DALEKO OD MIRA Putin prekid rata u Ukrajini uvjetuje prihvaćanjem njegovih maksimalističkih ciljeva

Predstavnici europskih zemalja načelno su spremni razmotriti mogućnosti zajedničke nabave oružja, što bi Ukrajini omogućilo da zajedničkim naporima transatlantskog saveza dobije potrebne obrambene sustave. Istodobno je predsjednik Donald Trump rekao da je Washington proteklog tjedna “napravio ogroman napredak” u rješavanju ruskog rata protiv Ukrajine. Konkretno, pitanje kako obje strane dovesti za pregovarački stol. “Pregovaramo s Rusima. Pregovaramo s Ukrajincima. Nadam se da će iz toga nešto izaći“, rekao je Trump u intervjuu za Fox News. Kijev je istodobno najavio da će predstavnici tima američkog predsjednika Donalda Trumpa posjetiti Ukrajinu prije početka Münchenske sigurnosne konferencije.

Pritom je potrebno shvatiti da pritisci i zahtjevi da se pod svaku cijenu prekine rat u Ukrajini mogu dati Kremlju “karte u ruke” i priliku da, barem djelomično, ostvari svoje ciljeve. Na to upozoravaju autori izvješća Münchenske sigurnosne konferencije (MSC) “Multipolarizacija”, koje je ovih dana predstavljeno na brifingu u Berlinu. “Nova administracija u Sjedinjenim Državama, zemlji koja je bila ključni partner Ukrajine, signalizirala je da želi brzi kraj ruskog rata protiv Ukrajine kroz pregovore. “Ako ukrajinski partneri nastoje okončati rat pod svaku cijenu, Rusija bi to mogla iskoristiti za postizanje povoljnog sporazuma o prekidu vatre“, upozoravaju autori. Na primjer, Moskva bi mogla iskoristiti želju za mirom kako bi ojačala svoju kontrolu nad svim okupiranim područjima, spriječila Ukrajinu da se pridruži NATO-u ili joj pružila pouzdana sigurnosna jamstva, objašnjava se u dokumentu. To će Rusiji omogućiti da ojača svoju vojsku i pokuša cijelu Ukrajinu vratiti u svoju sferu utjecaja.

TKO VIŠE LAŽE? Trump tvrdi da ‘napreduje’, a Putin da tek čeka dobru ponudu za početak pregovora o Ukrajini

Istodobno, plan nove američke administracije za okončanje rata još nije jasan, a ako Washington zauzme oštriji stav prema Rusiji, “budućnost potonje mogla bi izgledati prilično mračno”, stoji u izvješću. Ovaj zaključak je donesen na temelju činjenice da su se u posljednje vrijeme u geopolitičkom položaju Rusije počele pojavljivati ​​pukotine “koje izazivaju sumnju u njezinu trajnost”. Neovisni izvori procjenjuju ogroman broj ruskih vojnika poginulih u Ukrajini, a kako bi nadoknadio te gubitke, Kremlj mora ponuditi astronomske isplate regrutima. Rusija se također suočava s problemima zamjene ruskih oklopnih vozila koje su uništile ukrajinske snage. Osamdeset posto tenkova i oklopnih transportera poslanih na front sastoji se od popravljene skladišne ​​opreme. Odnosno, nije riječ o novoj proizvodnji koja se apsolutno ne može nositi s potrebama ruske vojske. Slična situacija postoji i za topničke sustave i streljivo. Istodobno, Moskva je suočena s gospodarskom neizvjesnošću, postoje rizici od stagflacije, prihodi od izvoza energenata gotovo su se prepolovili u dvije i pol godine, a pad cijena nafte dovest će do ozbiljnih problema za rusko gospodarstvo. Suočena s gospodarskom neizvjesnošću, imperijalnim prenaprezanjem i iznimno iscrpljujućim ratom, neizvjesno je hoće li Rusija moći nastaviti svoje imperijalističke napore.

“To će dijelom ovisiti o međunarodnoj zajednici koja mora odlučiti hoće li Rusiji dati prostora da to učini ili će izvršiti pritisak i zahtijevati poštivanje međunarodnog poretka temeljenog na pravilima”, zaključuju autori izvješća. Odnosno, za postizanje dugoročnog mira preporučljivo je da Washington, zajedno sa svojim saveznicima, nastavi naoružavati Ukrajinu, stavljajući je u jaku, pobjedničku pregovaračku poziciju i vršeći pritisak na Moskvu. I koliko god se Kremlj trudio, nitko neće razgovarati o mirovnom procesu bez Ukrajine.