Kao što je poznato, američki predsjednik Donald Trump telefonski je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je zapravo odbacio prijedlog o punom 30-dnevnom prekidu vatre, na koji je Ukrajina pristala nakon pregovora sa SAD-om u Džedi. Očito, kako bi Ukrajini postavio ultimatume, Kremlj planira ofenzivne akcije u smjeru Zaporožja, Harkova i Sumija.

Zahtijevajući prekid opskrbe Kijeva oružjem i obavještajnim podacima, kao i prekid mobilizacije, Putin nastoji oslabiti obrambene sposobnosti Ukrajine, koje podržavaju pauzu u energetskim udarima i napadima na moru.

Predsjednik Volodimir Zelenski također je imao telefonski razgovor s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ukrajina je podržala prijedlog o prekidu vatre za energetsku i civilnu infrastrukturu, što bi mogao biti jedan od prvih koraka prema potpunom okončanju rata. Međutim, sporazum može biti učinkovit samo pod uvjetom reciprociteta: Rusija mora zaustaviti svakodnevne napade bespilotnim letjelicama i napade na civilne ciljeve. Ukrajina također ostaje otvorena za prijedlog o potpunom 30-dnevnom prekidu vatre, uključujući duž linije fronte, i radit će sa SAD-om da se to dogodi.

TRUMP: Uskoro ćemo imati potpuni prekid vatre, pregovara se o podjeli teritorija

Ukrajinski i američki timovi spremni su sastati se u Saudijskoj Arabiji sljedećih dana kako bi koordinirali daljnje korake prema miru. Kijev vjeruje da zajedničkim naporima Ukrajina i Sjedinjene Države mogu postići trajni mir ove godine. Istovremeno, Ukrajina zadržava suvereno pravo odlučivanja o vlastitoj sudbini, shvaćajući da teritorijalni ustupci ne jamče mir, već mogu samo izazvati daljnju agresiju.
Kremlj sada pokreće nove ofenzivne operacije s ciljem maksimalnog vojno-političkog pritiska na Ukrajinu, dopuštajući Moskvi da diktira ultimatume s pozicije sile. Putin računa na masivne napade koji će mu omogućiti da stekne povoljniju pregovaračku poziciju. Ali moramo shvatiti da su napadi Ruske Federacije na energetski sustav Ukrajine isključivo terorističke prirode, jer ne utječu na vojne sposobnosti, već su usmjereni isključivo na stvaranje humanitarne katastrofe. Kremlj pokušava stvoriti nestašicu električne energije kako bi oslabio obrambene sposobnosti Ukrajine. Istovremeno, Moskva ne pokazuje nikakvu volju da prekine rat, već naprotiv, pokušava promijeniti odnos snaga. Putin koristi pregovore s Trumpom za oblikovanje uvjeta za geopolitičko slabljenje Ukrajine.

U sličnom scenariju, 2014.-2015., Ruska Federacija je već koristila Minske sporazume kao diplomatsko pokriće za pripremu nove faze agresije.

ISMIJAVAJU AMERIKANCE Rusi pokrenuli masovni napad dronovima na Odesu, troje ranjenih

U međuvremenu, operacije ukrajinskih trupa na teritoriju Ruske Federacije imaju strateški učinak: prisiljavaju Kremlj da troši resurse na vlastitu obranu, odvraćajući snage s fronte. Kampanja dezinformacija Moskve o navodnom “opkoljavanju” ukrajinske vojske pokušaj je prikrivanja vlastitih gubitaka i neuspjeha na bojnom polju. U međuvremenu, ruske trupe granatirale su plinsku mjernu stanicu Sudža u regiji Kursk. Moskva je istovremeno okrivila Ukrajinu. Glavni stožer Ukrajine je to demantirao, ističući da su postaju više puta granatirali sami Rusi. Prošlo ljeto je bombardirana, a prije tri dana Rusi su ga opet gađali navođenim bombama. Sada je Sudža bila granatirana topništvom. Ruski plin je tranzitiran preko teritorija Ukrajine preko postaje u Sudži. Međutim, od 1. siječnja 2025. tranzit je službeno prestao, jer je Kijev odbio produljiti sporazum.

Sada Kremlj nastavlja tražiti ustupke u pogledu Ukrajine i kladi se na političke promjene u SAD-u, nadajući se promjeni kursa. Pritisak Zapada na Moskvu ostaje učinkovit, potvrđujući potrebu za povećanjem sankcija i vojne pomoći Ukrajini.
Međutim, Ruska Federacija nema namjeru prekinuti rat, ona prilagođava taktiku kako bi iscrpila Ukrajinu i promijenila međunarodni kontekst. Moskva čini sve što može kako bi sabotirala diplomaciju, postavljajući teške i neprihvatljive zahtjeve od samog početka, dok rusko oružje nastavlja ubijati ljude. Bilo kakvi “ustupci” neće donijeti mir, već samo odgoditi agresiju. Samo će pritisak na Rusiju i slabljenje njezinog vojnog potencijala jamčiti sigurnost Ukrajine. Unatoč pregovorima o prekidu vatre, Ruska Federacija nastavlja s napadima na civilnu infrastrukturu. Napadi na medicinske ustanove, posebice u Sumyju, očiti su teroristički čin, jer bolnice ne mogu biti vojni ciljevi prema međunarodnom pravu. Noćni udari na kritičnu infrastrukturu u Kropyvnytskog i Odesi ukazuju na sustavnu prirodu agresije s ciljem destabilizacije života u Ukrajini.

Kremlj laže da ne napada ukrajinsku infrastrukturu nakon dogovora s američkim predsjednikom, već da to čini svaki dan. Samo u noći 21. ožujka Rusi su napali Ukrajinu s preko 200 dronova i navođenih bombi. Ovo je strategija vođenja rata “iscrpljenja”. Dužnosnici Kremlja nastavljaju širiti priče koje pokazuju da Vladimir Putin ostaje predan svom cilju preuzimanja cijele Ukrajine i pokušava iskoristiti pregovore kako bi izvukao preventivne ustupke od Ukrajine i Sjedinjenih Država. Putin nastavlja uvjeravati domaću rusku publiku da se pripremi za dugotrajni rat u Ukrajini, umjesto za održivi mir izgrađen na kompromisu. Izravno je poručio ruskim poduzetnicima da se pripreme za dugi rat. Nije uzalud britanski premijer Keir Starmer izjavio da bi ruski diktator Vladimir Putin prekršio svaki sporazum o privremenom prekidu vatre ako Ukrajina ne bude zaštićena. Britanski premijer je rekao da bi sigurnosni aranžmani mogli poslati poruku Rusiji da će, ako prekrši dogovor, doći do “ozbiljnih posljedica”.

A francuski predsjednik Macron aktivno proučava alternativnu opciju uvođenja mirovnih snaga u Ukrajinu radi zaštite mogućeg mirovnog sporazuma. Uvođenje mirovnih snaga pod okrilje UN-a alternativa je prethodnom planu koji je Macron razvio zajedno s premijerom Velike Britanije. Francuski predsjednik pokrenuo je temu angažmana UN-a na sastanku Europskog vijeća, zajedno s glavnim tajnikom organizacije A. Guterresom. No, raspoređivanje mirovnih snaga UN-a zahtijevalo bi odobrenje Vijeća sigurnosti, što se, s obzirom na to da se tome protivi Rusija, čini malo vjerojatnim. Francuski predsjednik također je najavio da će se samit “koalicije voljnih” o Ukrajini održati 27. ožujka u Parizu uz sudjelovanje ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog. Ovaj sastanak uslijedit će nakon već održanog sastanka načelnika Glavnih stožera u Parizu i sastanka zamjenika načelnika Glavnih stožera u Londonu. “Definirat ćemo sigurnosna jamstva koja europske snage mogu pružiti. “Želimo zaštititi mir”, rekao je Macron.