Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj, Oleksandr Levčenko, za nacional.hr analizira novu rundu pregovora o prekidu vatre u Londonu koji će se sutra održati između SAD-a, Ukrajine, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.
Sjedinjene Američke Države, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska održat će razgovore u Londonu 23. travnja. Američko stajalište u pregovorima s ukrajinskim i europskim kolegama zastupat će državni tajnik Marco Rubio i posebni predstavnici predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Keith Kellogg. Ukrajinsku stranu predstavljat će šef predsjedničkog ureda Andriy Yermak, ministar vanjskih poslova Andriy Sybiga i ministar obrane Rustem Umerov.
Svi su bili zajedno na prethodnim pregovorima u Parizu. Razgovori u Londonu bit će nastavak razgovora održanih prošlog tjedna u Parizu uz sudjelovanje predsjednika Emmanuela Macrona. U glavnom gradu Francuske, ti isti američki dužnosnici zacrtali su potencijalni okvir za sporazume o prekidu vatre i otvorili put za šire mirovno rješenje između Kijeva i Moskve.
LEVČENKO Bezuvjetni prekid vatre treba biti prva faza na putu prema održivom miru u Ukrajini
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izvijestio je da je Europa upozorila Sjedinjene Države o kojim pitanjima potencijalnog mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije neće raspravljati. Budući da su SAD odlučile preuzeti poziciju posrednika, tjeramo ih da čuju koje su naše ‘crvene linije’, rekao je Barrot, misleći na pitanja u kojima Europa neće popuštati.
Na pitanje bi li ovaj tjedan mogao biti postignut mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, kako tvrdi američki predsjednik Donald Trump, Barrot je istaknuo da sve ovisi isključivo o šefu Kremlja Vladimiru Putinu. “Mislim da je uskršnje primirje, koje je Putin sasvim neočekivano objavio, bila marketinška operacija čiji je cilj spriječiti predsjednika Trumpa da postane nestrpljiv.”
Baro je dodao da, iako Rusija uvijek krši primirje, došlo je do određenog smanjenja intenziteta neprijateljstava, posebice u pogledu napada raketama i bespilotnim letjelicama, pa bi ovo mogao biti početak duljeg prekida vatre.
New York Post javlja kako je Kijev prošlog tjedna tijekom pregovora s američkim izaslanstvom najviše zabrinuo dio sporazuma koji se tiče teritorija. Istovremeno, unatoč pojavljivanju detalja plana, nejasno je kakav stav strane zauzimaju po pitanju sporazuma. “Rusija tek treba reći je li ozbiljna u vezi s mirovnim sporazumom nakon više od mjesec dana odgađanja Trumpovih pokušaja da posreduje u primirju i dogovoru. “Witkoff će pokušati to promijeniti ovaj tjedan tako što će ponuditi posljednji prijedlog u najboljem slučaju koji bi mogao uključivati ublažavanje sankcija”, navodi se u publikaciji.
Reuters primjećuje da će, ako Washington doista odustane od svoje uloge posrednika, izgledi za mir postati još nedostižniji. Uostalom, više nema nijedne zemlje na svijetu koja može utjecati i na Ukrajinu i na Rusiju. Donald Trump rekao je da će u sljedeća tri dana predstaviti svoj plan za rješavanje sukoba u Ukrajini. Poznato je da je američka strana to predložila Kijevu na pregovorima u Parizu 17. travnja. Napominje se da taj plan predviđa američko priznanje ruske aneksije Krima, isključivanje mogućnosti ulaska Ukrajine u NATO, prekid vatre duž sadašnje crte bojišnice i proglašenje teritorija oko nuklearne elektrane Zaporožje pod neutralnom američkom kontrolom. SAD trenutno čeka odgovor iz Kijeva. Nakon što ukrajinska strana pristane na plan, on bi trebao biti predstavljen Moskvi.
Mirovni plan uključuje raspoređivanje europskih snaga u Ukrajini ako se postigne prekid vatre. Trump također razmatra ideju zajedničke ukrajinsko-ruske komisije plus “neutralne zemlje” – koja bi nadzirala poštivanje uvjeta prekida vatre. SAD se pak može pridružiti mirovnoj inicijativi kao “financijska sila” bez raspoređivanja vlastitih trupa. Unatoč činjenici da je Trumpova administracija ranije osudila aneksiju Krima, Bijela kuća sada raspravlja o mogućnosti ustupaka. Prema izvoru, Ukrajina je navodno spremna pristati na gubitak do 20 posto svojih teritorija “de facto”, bez pravne formalizacije.
LEVČENKO Ne postoji jasan popis članova Koalicije voljnih, ali…
Ovo je privremeno priznanje okupacije, bez odricanja od suvereniteta. Kijev neprestano ističe da ni pod kojim uvjetima neće priznati aneksiju svojih teritorija. To je u suprotnosti s Ustavom Ukrajine i normama i načelima međunarodnog prava. Ukrajina neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija. Sva ova područja ostat će privremeno okupirana. Osim toga, Ukrajina nikada više neće odbiti ulazak u NATO. Ako sada nije realno, ne znači da neće biti moguće u budućnosti. Istodobno, Ukrajina ima pravo postati članicom EU. Sankcije EU neće biti ukinute sve dok ne bude konačno sigurno da Rusija neće započeti novi rat.
I još nije jasno kako će Rusija sudjelovati u obnovi Ukrajine. To se odnosi na 300 milijardi zamrznute ruske imovine. Ukrajinski vojni i vojno-industrijski kompleks neće biti ograničen. U međuvremenu, usred Trumpovih primjedbi, Rusija nije službeno odgovorila na prijedlog Washingtona. Umjesto toga, Putin se pozvao na “uskršnje primirje” za koje je rekao da je prekršeno više od 3000 puta. Istina, šef Kremlja je prešutio da je ruska strana ta koja prekida šutnju, a ukrajinska samo odgovara na provokacije. Moskva je opet pribjegla triku kojim se već nekoliko puta služila. Vlastito granatiranje Donjecka s ciljem prebacivanja krivnje na ukrajinsku stranu.
LEVČENKO: Postupci Kremlja pokazuju da Rusija nema želju ići prema miru….
“Ako Trump napusti Ukrajinu, Velika Britanija i Europa bit će prisiljeni popuniti prazninu. Jer Putin je očito odlučan nastaviti rat, dijeleći Zapad, a kratkotrajno uskršnje primirje nije bilo ništa više od PR taktike. To je kontraproduktivan pristup koji je u suprotnosti sa svim nedavnim iskustvima uspješnog okončanja mirovnih pregovora”, kaže William Hague, rektor Sveučilišta Oxford i ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva (2010.-2014.). Mir ne dolazi prema rasporedu prikladnom za objave na društvenim mrežama ili izjave za kampanju.
U slučaju Korejskog rata, mirovni pregovori koji su započeli 1951. prošli su kroz desetke sastanaka tijekom dvije godine prije nego što je u srpnju 1953. postignuto primirje—i ono je još uvijek na snazi. Hague dodaje da ovaj prekid vatre traje 72 godine samo zato što su SAD rasporedile trupe u Južnoj Koreji kako bi odvratile novi sukob. Dakle, mir u Koreji zahtijeva i strpljenje i snagu – ni jedno ni drugo Washington trenutno ne nudi Ukrajincima. “Mir se ne može jednostavno kupiti kao proizvod u trgovini. Za postizanje toga potrebno je određeno povjerenje da će obje strane djelovati u dobroj vjeri, kao i uvjerenje svih strana da nastavak neprijateljstava neće proizvesti bolji rezultat – a takva uvjerenja obično zahtijevaju vrijeme i vanjski pritisak”, piše Hague.
LEVČENKO Broj ruskih napada povećao se nakon početka pregovora koje vodi Trump
Tragično propuštena prilika je da je SAD, da je odvojio potrebno vrijeme i imao potrebnu moć, vjerojatno mogao okončati rat u Ukrajini. No poluga bi bila osigurati Ukrajincima dovoljan priljev obnovljene vojne pomoći, što bi Putina natjeralo da zaključi kako je daljnje jačanje njegove pozicije nemoguće. Zatim bi trebalo vremena da se dogovore detaljni aranžmani u vezi s granicama, ratnim zarobljenicima, uvjetima prekida vatre i sigurnosnim jamstvima te gospodarskom potporom Ukrajini – bez čega bi se rat brzo nastavio. Umjesto toga, danas se žuri da se u nadolazećim danima sklopi sporazum – bez stvarnog pritiska na Rusiju, ali s jasnom željom da Sjedinjene Države dobiju pristup ukrajinskim mineralima. Posljedice toga za Europu bile bi vrlo ozbiljne, piše Hague. Do sada, glavni diplomatski napor koji su pokrenuli premijer Starmer i predsjednik Macron je stvaranje “koalicije voljnih” da se pridruže vojnim snagama u Ukrajini u potpori mirovnom sporazumu. Ovo je neophodan proces kako bi se Bijeloj kući pokazalo da još uvijek treba saveznike i da ih mora slušati.
Komentari