Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr je analizirao samit NATO-a u Haagu.

U Haagu je započeo samit šefova država i vlada zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza. Uoči samita, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je na konferenciji za novinare da se “sastajemo u uistinu povijesnom trenutku, kada našu sigurnost ugrožavaju značajni i rastući izazovi. Kako svijet postaje sve opasniji, čelnici saveza donijet će hrabre odluke o jačanju kolektivne obrane, čineći NATO jačom, pravednijom i smrtonosnijom unijom. To će uključivati ambiciozan novi plan ulaganja u obranu, koji će postaviti mjerilo za ulaganja u obranu do pet posto BDP-a“, rekao je.

Osim toga, Rutte je naglasio da će na samitu u Haagu saveznici potvrditi svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini i potrebu da se Kijevu osigura sve što mu je potrebno za zaštitu od agresije danas i odvraćanje u budućnosti. Rutte je također izvijestio da je završna deklaracija utvrdila da je “najznačajnija i najneposrednija prijetnja s kojom se savez suočava ostaje Ruska Federacija. Moskva nastavlja ratovati protiv Ukrajine uz podršku Sjeverne Koreje, Irana i Kine, kao i Bjelorusije”, zaključio je glavni tajnik NATO-a.

Ujutro prvog dana samita održan je Građanski forum. Zatim je održan Forum obrambene industrije, gdje su razmatrana pitanja jačanja industrijske baze proizvodnje oružja država članica saveza te kvalitativno tehničko poboljšanje postojećih modela oružja i stvaranje novih koji odgovaraju novim izazovima osiguranja sigurnosti u sjevernom Atlantiku. Zatim je na razini ministara vanjskih poslova održan sastanak Vijeća Ukrajina-NATO te poseban sastanak na razini ministara obrane država članica saveza. Također, Rutte te predsjednici Europske komisije Ursula von der Leyen i Europskog vijeća António Costa održali su sastanak s predsjednikom Ukrajine.

Sljedećeg dana održat će se sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država i vlada. Također 25. lipnja održat će se poseban sastanak predsjednika Ukrajine s glavnim tajnikom NATO-a i čelnicima pet ključnih zemalja Saveza – Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Na samitu u Haagu glavna pitanja su povećanje obrambene potrošnje, jačanje sposobnosti obrambene industrije u zemljama Saveza i nastavak pomoći Ukrajini.

“Ukrajina prenosi važno borbeno iskustvo protiv ruskog agresora saveznicima NATO-a i postala je najveći proizvođač oružja u Europi“, izjavio je u Haagu glavni tajnik Saveza Mark Rutte tijekom govora na Građanskom forumu u okviru samita NATO-a.

To je bio njegov odgovor na pitanje moderatora sastanka smatra li Savez da se Ukrajina od potrošača pretvorila u doprinositelja sigurnosti.

“Ukrajina se neće uskoro pridružiti Sjevernoatlantskom savezu. Međutim, samom Savezu potreban je prijem Ukrajine u NATO”, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za televizijsku postaju Sky News.

Želja Kijeva da postane dio vojnog bloka “trenutno je nedostižna”. Istodobno, Zelenski je napomenuo da je za članice NATO-a korisno imati saveznika poput Ukrajine – sa zapadnim oružjem i vojnom opremom, s novim tehnologijama koje partneri još nemaju.

“To zapravo jača NATO“, rekao je ukrajinski predsjednik.

Osim toga, treba uzeti u obzir da ukrajinski vojnici imaju 10 godina stvarnog borbenog iskustva u ratu s Rusijom.

“Ne radi se samo o bojnom polju. Radi se i o gospodarstvu, o preživljavanju, o kibernetičkim napadima, o bankarskom sustavu, energetskom sektoru”, dodao je.

LEVČENKO: Jugoistočna Europa jedan je od glavnih ciljeva Rusije

Predsjednik Ukrajine izrazio je nadu u osobni susret s Donaldom Trumpom tijekom samita NATO-a i da će američki predsjednik razumjeti važnost podrške Ukrajini kao savezniku Sjedinjenih Država, napominjući da “ne zna kakav odnos Trump ima s Putinom. Postoje različiti signali o tome, ali nadamo se da predsjednik Trump razumije: Ukrajinci su saveznici Sjedinjenih Država, a pravi egzistencijalni neprijatelj Amerike je Rusija. Sjedinjene Države i Ruska Federacija mogu biti partneri kratko vrijeme, ali nikada neće biti prijatelji”, naglasio je šef ukrajinske države.

U intervjuu je Zelenski skrenuo pozornost na mogući ruski napad na države članice NATO-a u sljedećih pet godina, izrazivši uvjerenje da bi takav korak mogao biti Putinov pokušaj testiranja snage saveza.

Istovremeno, ekonomski modeli Bloomberg Economicsa pokazuju moguće gubitke svjetskog BDP-a do 1,5 bilijuna dolara u slučaju potpunog ruskog rata protiv Europe. Ruska Federacija aktivno povećava proizvodnju topničkih granata, dronova i projektila. Obim proizvodnje uskoro će premašiti potražnju, čak uzimajući u obzir i ukrajinsku frontu. Dodatnu uzbunu izazvale su zajedničke akcije SAD-a i Izraela protiv Irana, saveznika Moskve. Putin izgleda samouvjerenije i spremnije braniti svoje proširene ambicije.

LEVČENKO Gubici ruskih oružanih snaga već su dosegli gotovo milijun

Prema portalu, očekuje se da će Trump u Haagu potvrditi svoju predanost članku 5. – “kolektivnoj obrani” saveznika. Istovremeno, Europa je također zabrinuta zbog promjena u njegovom stavu, kad je na samitu G7 u Kanadi američki predsjednik izravno doveo u pitanje odsutnost Rusije u skupini. Europski čelnici sumnjaju u učinkovitost američkih jamstava.

Ratni scenarij mogao bi testirati reakciju ne samo SAD-a, već i svih zemalja NATO-a. Mnogima je jasno da bi baltičke zemlje mogle postati glavna žrtva Moskve. Male, ali strateški važne, Estonija, Latvija i Litva su na čelu rizika. Na njihovom teritoriju žive značajne ruske jezičke zajednice, a granice s Ruskom Federacijom i Bjelorusijom nisu baš vojno zaštićene.

Prema riječima njemačkog kancelara Friedricha Merza, Rusija bi ovdje mogla pokušati agresiju u sljedećih pet godina, što bi te zemlje i savezničke partnere prisililo na poduzimanje hitnih mjera. Hibridni napadi i zauzimanje strateških točaka nisu isključeni.

Jedan od alarmantnih scenarija: ruski vlakovi bi bili zaustavljeni na Baltiku, a zatim bi se pod krinkom ruske zaštite uvele trupe. Nakon toga bi mogla uslijediti potpuna blokada, zauzimanje otoka i Suwalskog koridora, uskog pojasa teritorija koji odvaja Kalinjingradsku oblast od Bjelorusije, gdje će se ove jeseni održati velike zajedničke vojne vježbe bjeloruske i ruske vojske. NATO će očito aktivirati članak 5, ali rat će započeti odmah i bit će hibridan, s udarima na infrastrukturu, komunikacijske sustave i, naravno, na podmorske kabele u Baltičkom moru.

Bloomberg Economics procjenjuje izravne gubitke u prvih 12 mjeseci rata na smanjenje globalnog BDP-a za 1,3-1,5 posto, što je otprilike 1,5 bilijuna dolara. To se može usporediti s posljedicama velike ruske invazije na Ukrajinu. Industrija i trgovina u baltičkim zemljama mogle bi pasti za 43 posto, EU bi izgubila oko 1,2 posto BDP-a, Rusija – samo jedan posto. SAD i Kina također će osjetiti negativne posljedice: financijska tržišta će pasti, cijene energije će porasti, krediti će postati skuplji.

LEVČENKO: Posebno je važno sniziti prag cijene ruske nafte. To će Moskvu lišiti…

Stoga se postavlja pitanje kako izaći iz ove situacije? Bruxelles shvaća da je hitno potrebno ojačati istočni bok NATO-a. Osim toga, ukupno financiranje svih obrambenih izdataka se povećava. NATO planira potrošiti najmanje 3,5 posto BDP-a na obranu, plus dodatnih 1,5 posto na infrastrukturu, civilnu obranu i kibernetičku sigurnost. Baltičke države preispituju zabrane protupješačkih mina, kupuju nove sustave protuzračne obrane i jačaju kopnene snage. Razmatraju se zajednički bataljuni i baze uz rusku granicu.

Unatoč stalnim prijetnjama, neki europski čelnici nadaju se mirnom rješenju. Ali to će zahtijevati konsenzus između Sjedinjenih Država, EU i Kine kao posrednika. U međuvremenu, Moskva jača svoj vojni položaj: modernizira svoju nuklearnu bazu u Kalinjingradu, gradi infrastrukturu duž svoje sjeverozapadne granice i povećava svoje sposobnosti. Sjedinjene Države i Europa, svjesne prijetnji, pojačavaju obranu. Ukrajina dobiva podršku, sankcije protiv Rusije se pooštravaju, a istočni bok NATO-a priprema se za najgore scenarije.

“Europa je na pragu nove faze – potrebna je aktivna obrana i diplomatska jasnoća. Rat bi mogao izbiti iznenada, ali još uvijek postoji šansa da se spriječi“, zaključuje se u publikaciji.

LEVČENKO EU planira ruskim zamrznutim milijardama pomoći Ukrajini