Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizira izvanrednu diverzantsku operaciju Službe sigurnosti Ukrajine ‘Paukova mreža’.

Ukrajinska sigurnosna služba provela je 1. lipnja veliku operaciju “Paukova mreža” s ciljem uništavanja neprijateljskog strateškog zrakoplovstva, čiji su ciljevi bili pet zračnih luka na teritoriju Ruske Federacije. Uništavanje ruskih zrakoplova dronovima koji su letjeli s kamiona nije prošlo nezapaženo u svijetu. Na teritoriju Ruske Federacije pogođeno je više od 40 zrakoplova, uključujući A-50, Tu-95 i Tu-22M3. To je 34 posto ruskih nosača strateških krstareći raketa smještenih na četiri ključna aerodroma. Prema preliminarnim procjenama, ukupni trošak uništenih zrakoplova prelazi 7 milijardi dolara.

Predsjednik Volodimir Zelenski izvijestio je da je ovo bila najveća operacija Ukrajine. Ljudi koji su je pripremali odmah su povučeni s ruskog teritorija. Vojne, političke i javne osobe iz različitih zemalja primijetile su da je, kao rezultat ove operacije, Ukrajina učinila svijet mnogo sigurnijim. Tako je norveški ministar vanjskih poslova Espen Bart Eide naglasio da Ukrajina ima puno pravo na samoobranu, stoga može napadati vojne objekte na cijelom teritoriju Ruske Federacije. Američki milijarder Elon Musk, nakon što je primio rezultate ukrajinske operacije, vjeruje da budućnost rata leži u dronovima, dok su zrakoplovi s posadom stvar prošlosti. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky naglasio je da se nakon operacije SBU očekuje da će rusko strateško zrakoplovstvo 30 posto rjeđe kršiti zračni prostor NATO-a. “To potvrđuje da je imati snažnu, stabilnu i dobro naoružanu Ukrajinu kao saveznika u našim sigurnosnim interesima”, dodao je. Švedski političar Carl Bildt, bivši premijer i ministar vanjskih poslova, usporedio je da “ni filmovi o agentu 007 ne bi mogli smisliti nešto ovakvo”. Bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, general Ben Hodges, podsjetio je da je “ubiti strijelca uvijek bolje nego pokušati oboriti njegove strijele”. Bivši britanski premijer Boris Johnson smatra da Ukrajinci čine sve što je moguće kako bi pogodili ruske vojne ciljeve, dok ruski okupatori napadaju civile.

Uništena je vojna oprema vrijedna milijarde dolara

Prvi put u svjetskoj povijesti, glavne snage strateškog zrakoplovstva, nositelji nuklearnog oružja, poražene su izravno u svojim bazama grupnim udarom dronova. Izvanredna diverzantska operacija Službe sigurnosti Ukrajine bit će uvrštena u sve udžbenike vojne povijesti, budući da je ova operacija jedna od najskupljih u smislu posljedica i troškova gubitaka, što ozbiljno smanjuje broj strateških nuklearnih snaga Ruske Federacije. Lansirano je 116 dronova. Upravljanje dronovima provedeno je putem ruskih telekomunikacijskih mreža, korištenjem automatskog navođenja. Nekoliko mobilnih točaka polijetanja na ruskom teritoriju nalazilo se u blizini ruskih baza strateškog zrakoplovstva. Dronovi su napadali s kratkih udaljenosti tijekom dana, duboko iza neprijateljskih linija. Zračne baze pokrivale su značajne snage protuzračne obrane – protuzračni raketni sustavi, sustavi za elektroničko ratovanje, redovite patrole s lakim naoružanjem. No, Rusi su očekivali noćne udare teških velikih jurišnih dronova, koji su jasno vidljivi u zraku, a nisu očekivali napade malih kvadkoptera tijekom dana. Napad na bazu strateških nosača raketa Tu-95 u bazi Olenja bio je posebno uspješan, dronovi su precizno pogodili spremnike goriva koji su bili napunjeni gorivom, a značajan broj zrakoplova izgorio je do temelja. Operacija takvih razmjera i s tako kolosalnim ekonomskim i vojnim učinkom, na tako visokoj tehnološkoj razini, nema analoga u svijetu.

Posljedice: uništena je vojna oprema vrijedna milijarde dolara; uništeni su strateški zrakoplovi koje Rusija ne proizvodi, oslabljene su udarne sposobnosti Ruske Federacije, budući da su ti zrakoplovi bili važna komponenta stalnih terorističkih napada na ukrajinske gradove, Rusija će morati potrošiti mnogo novca kako bi ojačala obranu svojih baza i objekata. Sljedećeg dana u Istanbulu je održan drugi krug pregovora između Ukrajine i Rusije. Tijekom ovog sastanka, strane su jedna drugoj predale memorandume, od kojih je svaka iznijela svoju viziju mirnog rješavanja agresivnog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine.

‘Potreban nam je pritisak za pravi mir, a ne imitacija pregovora’

Ministar obrane Rustem Umerov, koji je predvodio ukrajinsko izaslanstvo, objavio je da su se strane dogovorile o još jednoj razmjeni ratnih zarobljenika. Istovremeno, pozornost će biti usmjerena na teško ranjene i mlade borce. Stranke su se također dogovorile o razmjeni zarobljenika prema formuli “svi za sve” u dvije kategorije: mladi borci u dobi od 18 do 25 godina i teško bolesni ratni zarobljenici. Osim toga, strane su se složile razmijeniti 6 tisuća tijela poginulih vojnika. Volodimir Zelenski dodao je da s tim moramo biti oprezni, jer Rusi možda imaju samo 15 posto identificiranih tijela. “Bilo je slučajeva kada je Moskva predala svoje neidentificirane Ruse pod krinkom ukrajinskih mrtvih”, naglasio je predsjednik. Ministar obrane Rustem Umerov rekao je da Rusija odugovlači, imitira pregovore, odbacuje prekid ubojstava i traži ukrajinske teritorije u zamjenu za mir. Ministar obrane Ukrajine podsjetio je da je ukrajinska strana prethodno predala Rusima dokumente u vezi sa svojom vizijom mirnog rješenja, dok se “memorandum” Ruske Federacije pojavio tek tijekom sastanka, što je stvorilo preduvjete da ovaj sastanak ne donese rezultate potrebne za prekid rata, – napomenuo je Umerov. Prema njegovim riječima, Rusija odbacuje čak i samu ideju o prekidu ubojstava. Zato apeliramo na svijet: potreban nam je pritisak za pravi mir, a ne imitacija pregovora. Ministar obrane dodao je da Ukrajina “ostaje na poziciji snage, principa i zdravog razuma. Želimo mir. Ali ne pod svaku cijenu. I ne pod uvjetima agresora”. Ukrajina je Rusiji predala popis ukrajinske djece koju treba vratiti. Riječ je o stotinama djece koja su ilegalno deportirana, prisilno preseljena ili držana na privremeno okupiranim teritorijima od strane Rusije. Ukrajinska strana predložila je da ruska strana održi još jedan sastanak od 20. do 30. lipnja. Istodobno, Umerov je izrazio mišljenje da se sva ključna pitanja ovog rata mogu riješiti samo tijekom izravnog susreta Zelenskog i Putina.

Putinovi stavovi bili su udarac imidžu Donalda Trumpa

U izvješću Instituta za proučavanje rata (ISW) navodi se da Rusija nije Ukrajini dostavila nacrt memoranduma prije sastanka u Istanbulu, što je odgodilo pregovore, te da i dalje zahtijeva značajne teritorijalne i političke ustupke od Kijeva, što je uzrokovalo “neproduktivnost” razgovora. Ruska verzija “memoranduma” odražava dugogodišnje javne zahtjeve Kremlja prema Ukrajini, dok Rusija ne poduzima nikakve korake kao odgovor. Prema CNN-u, pregovori u Istanbulu završili su bez napretka: unatoč sporazumu o razmjeni zarobljenika, Kremlj i dalje zahtijeva potpunu predaju Kijeva. Ukrajinske vlasti kategorički odbacuju te uvjete. Kremlj također inzistira na ukidanju sankcija, odbijanju reparacija i potpunom obnavljanju diplomatskih i ekonomskih odnosa. Sve to – bez ikakvih stvarnih ustupaka Moskve. Ovi maksimalistički Putinovi stavovi bili su i udarac imidžu Donalda Trumpa. Na pozadini neuspjeha Istambulskih pregovora, inicijativa za nove, “destruktivne” sankcije protiv Rusije dobiva na zamahu u američkom Kongresu. Jedan od njezinih autora, senator Richard Blumenthal, javno je optužio Kremlj da pokušava “napraviti budale od Trumpa i Amerike”. Washington prepoznaje da tijek rata u Ukrajini sve više utječe na Trumpove vlastite političke izglede. “Činjenica da je Putin još jednom beskompromisno odbio pozive na mir sada bi mogla prisiliti Trumpa na djelovanje”, piše portal. Predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio je na ruski prijedlog o prekidu borbi na određenim područjima fronta kako bi prikupio tijela svojih vojnika. Napomenuo je da Ukrajina nije promijenila svoj stav o pitanju primirja. To uključuje bezuvjetno primirje, razmjenu zarobljenika i povratak djece i civila. Istovremeno, Rusi još ne vide nikakve mogućnosti za primirje. U tom smislu, stvarno želim da američki partneri “poduzmu snažne korake kako bi poslali paket sankcija Senatu kako bi izvršili pritisak na Moskvu da prihvati primirje sa snažnim sankcijama”. “Oni to još ne razumiju drugačije”, dodao je Zelenski, koji naglašava da je ruska “igra od dva ili tri dana retorička igra”. “Oni čak ni ne razumiju tehničke detalje. Nažalost, vojnici na bojnom polju vrlo često razmjenjuju tijela poginulih vojnika svojih vojski. I svi razumiju da u trenutku razmjene nitko ne puca jedni na druge”, rekao je Zelenski. Dodao je da se te važne točke ispunjavaju na tehničkoj razini. Za to se čelnici ne moraju okupljati kako bi letjeli u Istambul.

Da je Rusija 11. ožujka pristala na primirje, njezino strateško zrakoplovstvo sada bi bilo netaknuto. Prvo, topovi moraju utihnuti, da tako rečeno, vatra mora prestati, a tek tada diplomati mogu postići rezultate. Na tome inzistira ne samo Ukrajina, već i američka strana, Europljani, Kina, Brazil, pa čak i Mađarska.