Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.dev.aboutdream.io analizirao je sastanak ‘Koalicije voljenih’.

“Sljedeći sastanak “Koalicije voljnih” za potporu Ukrajini održan je u sjedištu NATO-a 10. travnja, a sutradan, 11. travnja, tamo je započeo sastanak u formatu “Ramstein”.

Britanski ministar obrane John Healy i francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu predsjedavali su 10. travnja sastankom “Koalicije voljnih” koji je pokrenut 17. veljače kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao sastanak europskih čelnika kao odgovor na telefonski razgovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog diktatora Vladimira Putina.

Britanski premijer Keir Starmer održao je 2. ožujka drugi sastanak čelnika u Londonu sa širim popisom sudionika. Još jedan sastanak koalicije održan je u Londonu 15. ožujka. Četvrti sastanak “Koalicije voljnih” održan je u Parizu 27. ožujka. Na sastanku u Parizu raspravljalo se o financijskoj i vojnoj potpori Ukrajini, sankcijama protiv Rusije i planu pripravnosti EU do 2030. 10. travnja u Bruxellesu, na sastanku zemalja “Koalicije voljnih”, postavljena su četiri cilja za snage jamčenja sigurnosti u Ukrajini.

KOALICIJA VOLJNIH Anušić: ‘Hrvatska neće slati trupe u Ukrajinu, ali pomoći će joj u razminiranju’

“Naši planovi su dobro razrađeni i imamo jasne ciljeve za Ukrajinu. Prvo, osigurati sigurno nebo. Drugo, osigurati sigurna mora. Treće, podržati mir na terenu. I četvrto, podržati ukrajinske oružane snage da postanu najjače sredstvo odvraćanja”, rekao je britanski ministar obrane. Također je objasnio da će buduća vojna misija Koalicije, “snage za osiguranje sigurnosti”, raditi na postizanju ovih ciljeva. “Naše sigurnosne snage za Ukrajinu postat će ključni i pouzdani element sigurnosnog sustava, osiguravajući da će bilo kakav dogovoreni mir doista donijeti ono što je predsjednik Trump obećao – trajni mir za Ukrajinu”, naglasio je John Healy.

Koaliciju voljnih predstavlja 30 zemalja koje imaju za cilj uspostaviti trajan, pravedan mir u Ukrajini dajući joj sigurnosna jamstva, uključujući raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini.

Nakon sastanka “Koalicije voljnih”, čelnik britanskog ministarstva obrane naglasio je da budući kontingent neće obavljati funkciju mirovnih snaga, napomenuvši da “ovo nije mirovne snage koje će razdvajati zaraćene strane na liniji dodira. Najučinkovitije sredstvo za odvraćanje Putinove ponovne agresije, najbolji način za jačanje snage ukrajinske vojske je snaga same ukrajinske vojske”. Istodobno, ministar obrane Ukrajine Umerov je naglasio da je “Koalicija voljnih novi format za dugoročnu potporu Ukrajini i sigurnosti u Europi, koji ujedinjuje zemlje koje su spremne raditi zajedno za održivi i trajni mir. To je također strateški korak prema modernizaciji sigurnosne arhitekture u Europi, što će biti adekvatan odgovor na stalnu prijetnju Rusije.”

BRUXELLES Koalicija voljnih u ministarskom formatu o planovima za mir u Ukrajini

Ne postoji jasan popis članova koalicije, ali se provizorno mogu uključiti sljedeće zemlje: Francuska, Velika Britanija, Njemačka, baltičke zemlje (Latvija, Litva i Estonija), Nizozemska, Švedska, Češka, Španjolska, Danska, Rumunjska, Norveška, Finska, Turska, Kanada, Australija, Novi Zeland i druge. Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra raspoređivanje do 10.000 svog vojnog osoblja u Ukrajini na do pet godina kako bi osigurala stabilnost i podržala ukrajinske snage. Velika Britanija i Francuska aktivno su podržale ideju o slanju trupa u Ukrajinu tijekom sastanka “Koalicije voljnih” u Parizu 27. ožujka. Sada, na sastanku u Bruxellesu, još 4 zemlje izrazile su spremnost da pošalju svoje trupe u Ukrajinu. Među njima su Litva, Latvija i Estonija.

Sutradan je u sjedištu NATO-a započeo sastanak u formatu “Ramstein”. Nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, predsjedanje Kontaktnom skupinom za obrambena pitanja u Ukrajini u formatu „Ramstein“ preuzela je najprije Velika Britanija, a zatim Britanija i Njemačka zajedno. Prethodno su se sastanci Kontaktne skupine održavali pod predsjedanjem Sjedinjenih Država. Oko 40 zemalja bilo je zastupljeno na sastanku Kontaktne skupine za ukrajinska obrambena pitanja u formatu Ramstein 11. travnja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki ministar obrane Pete Hesget sudjelovali su putem video veze.

Njemačka i deset partnerskih zemalja stvorile su novu Koaliciju kapaciteta za elektromagnetsko ratovanje kako bi ojačale ukrajinske sposobnosti u suprotstavljanju bespilotnim letjelicama, zaštiti komunikacija te identificiranju i uništavanju neprijateljskih komunikacija, čime se štite civili i vojnici. Njemački ministar obrane Boris Pistorius, za kojeg se očekuje da će ostati na svom položaju u novoj koalicijskoj vladi u Njemačkoj, najavio je novu pomoć Ukrajini. “U početku je Njemačka Ukrajini osigurala 4 milijarde eura pomoći za 2025. Osim toga, Bundestag je nedavno otvorio put za još 3 milijarde ove godine i još 8 do 2029. Dakle, ukupno više od 11 milijardi eura dodatne pomoći”, istaknuo je Pistorius. Njemačka će osigurati još četiri sustava protuzračne obrane IRIS-T s 300 navođenih projektila i 30 projektila za sustave Patriot. U planu je i 300 izviđačkih dronova; 120 protuzračnih kompleksa; 25 borbenih vozila pješaštva Marder; 15 glavnih borbenih tenkova Leopard 1A5; 14 topničkih sustava; 100 radara za nadzor zemlje. Dodatnih 100.000 granata. Pistorius je također istaknuo da će čelnici “raspravljati” o zahtjevu Ukrajine za licencnom proizvodnjom projektila na licu mjesta.

VOJNO NEVOLJNI Plenković: ‘Hrvatska će nastaviti pomagati Ukrajini, ali neće slati vojnike’

Osim toga, na sastanku je Estonija izjavila da će Ukrajini uskoro prebaciti seriju topničkog streljiva i suhe obroke za potrebe boraca Oružanih snaga Ukrajine. Najavio je to šef estonskog Ministarstva obrane Hanno Pevkur uoči sastanka Ramstein formata u Bruxellesu. Isporučit ćemo 10.000 komada streljiva 155 mm, kao i 750.000 paketa hrane za vojnike, rekao je Pevkur. Čelnik estonskog Ministarstva obrane pozvao je na povećanje vojne i financijske pomoći Ukrajini. Litva je najavila da Ukrajini namjerava dodijeliti 20 milijuna eura za kupnju streljiva.

Osim toga, Ukrajina će dobiti novi paket vojne potpore vrijedan 450 milijuna funti (589 milijuna dolara). Od toga će 350 milijuna funti doći iz Velike Britanije, a dodatna sredstva osigurat će Norveška. Ovaj paket će uključivati ​​160 milijuna funti za popravak i održavanje vozila i opreme koje je Velika Britanija već osigurala Ukrajini. Novi paket također uključuje financiranje radarskih sustava, protutenkovskih mina i stotina tisuća dronova u vrijednosti većoj od 250 milijuna funti. Ovo su FPV dronovi visokog manevriranja. Ujedinjeno Kraljevstvo izdvojilo je ukupno 4,5 milijardi funti vojne potpore Ukrajini do 2025. A Nizozemska izdvaja 150 milijuna eura za jačanje ukrajinske protuzračne obrane. To je izjavio nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans. Nizozemska dosljedno podržava Ukrajinu u njezinom ratu protiv Rusije. U ožujku ove godine zemlja je najavila da će uložiti 700 milijuna eura u proizvodnju bespilotnih letjelica, a dio sredstava otići će ukrajinskoj obrambenoj industriji. Prošlog prosinca Nizozemska je izdvojila dodatnih 22 milijuna eura za jačanje ukrajinske protuzračne obrane i kibernetičke otpornosti.

Norveška će pružiti značajnu podršku Ukrajini. Riječ je o nabavi suvremenog naoružanja, oklopnih vozila i drugih tehnoloških rješenja za ukrajinske brigade. Drugi prioritet je osiguranje streljiva. Norveška, kao aktivni sudionik „češke inicijative“, spremna je izdvojiti značajna sredstva za kupnju visokokvalitetnih granata. Prema odluci norveške vlade, iznos pomoći Ukrajini u 2025. godini iznosit će 7 milijardi eura. Planirano je pokretanje novih zajedničkih projekata s norveškim tvrtkama, posebice u području protuzračne obrane i pomorskih tehnologija.
S druge strane, predsjednik Ukrajine je istaknuo da je “naš prioritet protuzračna obrana i vrlo je važno da nas naši partneri čuju. Ukrajinci znaju kako biti precizni. Već smo naučili oboriti mnoga ruska oružja terora. Samo trebamo pokriti deficit u sustavima protuzračne obrane kako bi naša obrana neba postala jača.” Naglasio je da partneri u tome mogu pomoći, ali i intenzivirati provedbu svih dosad postignutih dogovora. “2025. je kritična godina za Ukrajinu. Naš zadatak kao ministara obrane je dati u ruke ukrajinskih boraca ono što im je potrebno. Moramo ojačati odvraćanje od ruske agresije, dok nastavljamo jačati obrambene kapacitete Ukrajine”, zaključio je britanski ministar obrane John Healy na sastanku u Ramsteinu”, napisao je.

MILANOVIĆ: ‘Koalicija voljnih je fikcija, Hrvatska u tome neće sudjelovati’