Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr je analizirao samit Europskog vijeća, a osvrnuo se i na ‘konzultativni referendum’ proveden u Mađarskoj,  prema kojem se 95 posto građana te zemlje izjasnilo protiv pristupanja Ukrajine Europskoj uniji.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je na samituu Europskog vijeća u Bruxellesu.

“Europska unija igra ključnu ulogu u osiguravanju da se rat koji vodi Rusija ne širi dalje i u kretanju prema miru. Sankcije protiv Rusije ostaju jedan od najučinkovitijih alata za ograničavanje njezine agresije. Ono što je sada potrebno jest uistinu snažan 18. paket sankcija EU protiv Ruske Federacije. Ključne mete trebale bi biti ruska trgovina naftom, flota tankera u sjeni, ruske banke i druge financijske institucije, kao i svi lanci opskrbe koji osiguravaju opremu ili dijelove za proizvodnju oružja”, naglasio je ukrajinski predsjednik.

“Moramo proširiti sankcije ne samo protiv ruskih tankera, već i protiv njihovih kapetana i terminala koje Rusija koristi za prijevoz nafte.“ Činjenice su jasne: kako bi se smanjio apetit Rusije za ratom, moraju se smanjiti i njezini prihodi od nafte. Stoga su važni daljnji koraci za snižavanje gornje granice cijene ruske nafte. Gornja granica od 45 dolara mogla bi pomoći u približavanju mira. Ali za pravi, trajni mir potrebno je postaviti cijenu od 30 dolara po barelu kako bi se blokirala sposobnost Rusije da financira svoju agresiju. Volodimir Zelenski naglasio je da je predvidljivost jedan od najvažnijih resursa u suvremenom svijetu. Ruska Federacija vrši pritisak kroz nepredvidljivost i kaos, stoga moramo osigurati da obrana Ukrajine od ruske agresije ostane stabilna i pouzdana. To znači nastavak zamrzavanja ruske imovine i nastavak korištenja te zamrznute imovine za financiranje ukrajinskih potreba.

Zelenski: Ukrajina ispunjava sve svoje obveze

Zelenski je podsjetio da Ukrajina ispunjava sve svoje obveze za pridruživanje EU. Sada nam je potreban jasan politički signal da je Ukrajina čvrsto na europskom putu, a Europa ispunjava svoja obećanja, jer bi svako odgađanje sa strane EU moglo stvoriti razlog za sumnju u europske riječi i obveze. „Mi radimo svoj dio. Dakle, otvaranje prvog klastera „Osnove“ u pregovaračkom procesu moglo bi biti više od samo tehničkog koraka. Bila bi to politička odluka koja određuje buduću integraciju Ukrajine s Europom“, zaključio je ukrajinski predsjednik.

Istog dana, mađarski premijer Viktor Orban objavio je da je, prema rezultatima „konzultativnog referenduma“, 95 posto Mađara protiv pristupanja Ukrajine Europskoj uniji. Prema njegovim riječima, Mađarska “razumije Ukrajince i vidi njihovu herojsku borbu”, ali “zahvaljujući više od 2 milijuna glasova”, Mađari su “zaustavili pristupanje Ukrajine Europskoj uniji”.

“I mi vidimo da im je potrebna pomoć, ali želimo pomoći na način koji nas ne uništava. Članstvo Ukrajine u EU značilo bi da bismo sami sebe uništili. Odmah bismo bili uvučeni u rat s Rusijom i doveli je na teritorij EU, a time i na teritorij Mađarske”, tvrdi mađarski premijer. Orban kaže da Ukrajina “ostaje nedefinirani entitet”.

Orban: Danas ne znamo ni gdje su granice Ukrajine

“Danas ne znamo ni što je Ukrajina, gdje su joj granice. Ta je opasnost postojala i u drugim zemljama bivšeg sovjetskog bloka. Zato su one prvo primljene u NATO, jer je NATO mogao jamčiti te granice. A tek onda je EU prihvatila i druge relevantne zemlje”, smatra Orban. Zanimljivo je da su Švedska i Finska prvo pristupile EU, a zatim i NATO-u. Osim toga, spomenuta anketa u Mađarskoj provedena je bez međunarodne kontrole, zapravo u online formatu, u organizaciji snaga bliskih vladajućoj stranci Fidesz. Ovaj korak postao je dio političke strategije V. Orbána usmjerene na blokiranje procesa europskih integracija Ukrajine i demonstraciju vlastitog “posebnog” položaja u EU. Budimpešta sada sustavno koristi alate za manipuliranje javnim mnijenjem i prijevarne postupke kako bi opravdala svoj anti ukrajinski stav. Mađarski referendum nema pravnu snagu unutar EU. Prema mađarskoj oporbi, njegovi rezultati su upitni, između ostalog i zbog malog broja sudionika, međutim, V. Orbán te rezultate koristi kao medijski alat za pritisak. To izravno ukazuje na to da postupci šefa mađarske vlade služe interesima Kremlja, budući da su usmjereni na uništavanje jedinstva Europske unije u podršci Ukrajini. Anketa nije odražavala volju cijelog mađarskog naroda: sudjelovalo je samo 1,3 milijuna, a ne 2 milijuna, kako tvrdi V. Orbán, od preko 8 milijuna birača. „Referendum“ je bio pokušaj stvaranja dojma europskog „umora“ od Ukrajine, iako stvarna politička i javna podrška Ukrajini u EU ostaje visoka. Takvi postupci V. Orbána su alat za vršenje pritiska na EU da pregovara o dodatnom financiranju i povlasticama za Mađarsku, a ne pravi stav cijelog stanovništva zemlje. Da su Nizozemska i Danska provele ankete kada se Mađarska pridružila EU prije više od 20 godina, podrška pristupanju Budimpešte EU vjerojatno bi bila negativna.

Manipulativni alat Kremlja

No, države članice EU nisu koristile takav manipulativni alat za nove zemlje kandidatkinje za EU, politički shvaćajući važnost podrške mađarskom narodu na njihovom putu prema europskim integracijama. Moskva, s druge strane, koristi mađarski “referendum” u svojoj propagandi kao dokaz “gubitka podrške Ukrajine u Europi”, kao dio šireg informacijskog utjecaja. Zapravo, Kremlj je dao zadatak pratnji mađarskog premijera da blokira put Ukrajine prema europskim integracijama, što bi Rusiji olakšalo šire osvajanje ukrajinskih teritorija. Međutim, Orbanova anti ukrajinska retorika u suprotnosti je sa stavom većine država članica EU, koje podržavaju službeni početak pregovora o pristupanju Ukrajine EU. U Bruxellesu, visoki europski diplomati iritirani su stavom Mađarske o Ukrajini. Europska komisija podržava otvaranje prvog klastera pregovora o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji.

Von der Leyen: Ukrajina je pokazala značaj napredak

Ovaj stav izrazila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon posljednjeg sastanka čelnika EU u Bruxellesu. Prema njezinim riječima, Ukrajina nastavlja provoditi važne reforme, unatoč teškoj situaciji i vojnoj agresiji. Naglasila je da se proces pristupanja EU temelji na postignućima zemlje, a Ukrajina je već pokazala značajan napredak u ispunjavanju potrebnih uvjeta. Europska komisija pozvala je na otvaranje pregovora, naglašavajući da Ukrajina zaslužuje krenuti naprijed na putu prema članstvu u EU. Podršku početku pregovora s Ukrajinom ranije je izrazila i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Naglasila je važnost daljnje konsolidirane podrške Ukrajini, uključujući izglede za buduće članstvo u EU. Ukrajina i Moldavija već su ispunile ključne uvjete za početak prvog skupa pregovora, takozvana “temeljna pitanja”. Von der Leyen naglasila je da se proces pristupanja temelji na zaslugama, a Ukrajina, pak, zaslužuje krenuti naprijed. Također je najavila snažnu podršku Ukrajini, kako u vojnoj tako i u političkoj sferi. Posebno je šefica Europske komisije izjavila da je Europska unija već izdvojila milijardu eura za podršku ukrajinskoj obrambenoj industriji – na račun profita od zamrznute ruske imovine. Također je rekla da je EU spremna unaprijed osigurati Ukrajini preostalih 11 milijardi eura iz kreditnog paketa G7, uzimajući u obzir potrebu za tim sredstvima. U političkoj dimenziji, prema njezinim riječima, EU će nastaviti vršiti pritisak na Rusiju kako bi je prisilila na ozbiljan dijalog, počevši od pravog primirja.

Švedska se nada da će u bliskoj budućnosti vidjeti napredak u pregovorima o članstvu Ukrajine u EU. Također vjeruju da je Kijev spreman započeti pregovore. To je izjavila ministrica za europske poslove Švedske, Jessica Rosenkrantz. “Vjerujem da proces pristupanja EU ide previše sporo. Želimo postići brz napredak u procesu pristupanja Ukrajine. Prema procjeni Europske komisije, također vidimo da Ukrajina ostvaruje veliki napredak u reformama, unatoč tome što je usred rata”, rekla je. D. Rosenkrantz je također dodala da je Ukrajina spremna započeti prvi krug pregovora, a Švedska pozdravlja ovaj korak. Istovremeno, ministar vanjskih poslova Poljske, Radoslaw Sikorski, apelirao je na mađarskog premijera da pita želi li mađarska manjina u Ukrajini da se Kijev pridruži EU. A sva nacionalna mađarska društva Ukrajine podržavaju put Kijeva prema europskim integracijama i pozivaju Viktora Orbána da prestane nagađati o temi manjina u blokiranju pristupanja Ukrajine EU.