Bivši ukrajinski veleposlanik u Hratskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je posljednje ruske napade kao i reakciju na mirovne sporazume.

“Predstavnici Sjedinjenih Država, Ukrajine i Europe održali su dva službena sastanka tijekom tjedna posvećena završetku rata s Rusijom. Glavni uvjet Kijeva za početak bilo kakvih pregovora s Ruskom Federacijom je potpuno primirje. Međutim, svaki put kaa Washington objavi napredak u konzultacijama s Moskvom, ruske trupe odgovaraju masovnim udarima na Ukrajinu.

Dana 23. travnja u Londonu, ministar vanjskih poslova Andrij Sybiga, ministar obrane Rustem Umerov i šef predsjedničkog ureda Andrij Jermak održali su sastanak s predstavnicima zemalja „koalicije voljnih“. Ukrajinska delegacija sastala se i sa posebnim izaslanikom američkog predsjednika Keithom Kelloggom, gdje je održana konstruktivna razmjena mišljenja o putu prema miru.

Uostalom, Ukrajina, kao nijedna druga na svijetu, teži okončanju rata. Ovi sastanci bili su nastavak napora započetih u Džedi i Rijadu te su pokazali otvorenost Kijeva za mirno rješenje. Ukrajina inzistira na trenutačnom, potpunom i bezuvjetnom prekidu vatre, što bi trebao biti prvi korak prema početku pregovora za postizanje pravednog i trajnog mira, koji je temelj njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Američka strana podijelila je svoju viziju. Ukrajina i drugi Europljani predstavili su svoja postignuća. „I nadamo se da će upravo takav zajednički rad dovesti do trajnog mira“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka. Osim toga, podsjetio je na tekst Krimske deklaracije iz 2018. U tom je dokumentu tadašnji američki državni tajnik Michael Pompeo u prvoj Trumpovoj administraciji izjavio da Sjedinjene Države odbijaju priznati Kremljeve zahtjeve za suverenitetom nad teritorijem okupiranim silom kršeći međunarodno pravo. SAD nikada neće priznati rusku aneksiju Krima.

BRUXELLES ZGROŽEN TRUMPOM ‘Ne, Amerikanci nisu ni naši prijatelji niti naši saveznici u budućnosti’

Nakon završetka konzultacija u Londonu, ruska vojska je noću izvela kombinirani napad na Ukrajinu krstarećim i balističkim raketama različitih tipova, iz zračnih, kopnenih i morskih baza, kao i bespilotnim letjelicama sustava Shahed. Ovo je bilo jedno od najvećih granatiranja u tri godine rata. Češki premijer Petr Fiala izjavio je da iako je Ukrajina prihvatila američki prijedlog o bezuvjetnom prekidu vatre, Rusija ponovno napada ukrajinske gradove, civile i djecu. „Putinu nikada nije bilo stalo do mira, a jedini put do mira u Europi je snažna vojna podrška Ukrajini“, naglasio je.

Moldavska predsjednica Maja Sandu napisala je: “Dok svijet očekuje prekid vatre, Rusija još jednom pokazuje da ne traži mir, već samo smrt i uništenje. U najnovijem raketnom napadu na Kijev ubijeni su i ranjeni civili.” Dodala je da Ukrajini treba više sustava protuzračne obrane i drugu vojnu pomoć. Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže izjavila je: “Samo mir kroz snagu može funkcionirati. Rusiju treba prisiliti na mir, a sposobnost Ukrajine da se brani treba ojačati. Današnji napad velikih razmjera na ukrajinske civile dokazuje da krvnik u Kremlju želi rat. “Nema znakova mira.” Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky rekao je: “Kijev, Harkiv i druge gradove granatiraju ruski projektili.” Samo u Kijevu je ubijeno najmanje 12 ljudi, a još 70 ih je ozlijeđeno. Rusija ne zaustavlja svoje brutalne akcije, a demokratski svijet mora povećati svoju podršku Ukrajini. Rusija je ta koja ne želi mir. Oni koji ne žele mir razumiju samo silu. Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen izjavila je: „Rusija nastavlja napadati civile ne pokazujući nikakvu stvarnu želju za postizanjem mira.“ Danas sazivamo Posebno stalno vijeće OESS-a kao odgovor na kontinuirane napade na stanovništvo Ukrajine. Moramo pozvati Rusiju na odgovornost kako bismo postigli pravedan i trajan mir.”

Administracija Donalda Trumpa predstavila je Kijevu plan za okončanje rata, koji uključuje odbijanje pridruživanja NATO-u i priznavanje Krima kao ruskog. Obje točke izazvale su snažno protivljenje u EU. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je priznati ruski suverenitet nad bilo kojim teritorijem koji su ruske trupe okupirale od 2014. godine. Američki predsjednik je pak kritizirao stav ukrajinskog čelnika i nazvao ga “vrlo štetnim za njegove mirovne napore i poticanjem. Može sklopiti mir ili se boriti još tri godine prije nego što izgubi cijelu svoju zemlju”, naglasio je američki predsjednik.

OBA SU PALA? Trump odjednom tvrdi da se dogovorio i s Putinom i sa Zelenskim

„Trumpova izjava da je Ukrajina izgubila Krim prije mnogo godina u potpunosti odgovara shvaćanju Moskve“, rekao je glasnogovornik Kremlja Peskov. U međuvremenu, Financial Times primjećuje da je stav Washingtona o odobravanju aneksije Krima, kršeći dogovorenu politiku NATO-a, možda najveći ustupak koji je učinio Moskvi posljednjih mjeseci u svojoj žurbi da sklopi sporazum. Osim toga, Trumpova administracija isključila je članstvo Ukrajine u NATO-u, što je dugogodišnji zahtjev Rusije. Publikacija je također skrenula pozornost na činjenicu da su SAD velikodušno obasipale Moskvu ohrabrenjima, dok je Kijev bio pod pritiskom i prijećen – nudeći malo zauzvrat za odricanje od svog teritorija. U međuvremenu, „Europa neće odobriti nikakve američke poteze da priznaju Krim kao ruski ili da izvrše pritisak na Kijev da to učini. ‘Krim je Ukrajina’“, rekla je šefica EU za vanjsku politiku Kaia Kallas.

Za Europljane je priznavanje aneksije Krima neprihvatljivo, jer bi to bio prvi slučaj nasilnog oduzimanja teritorija u Europi od Drugog svjetskog rata i ugrozilo bi međunarodni poredak utemeljen na pravilima koji je desetljećima osiguravao mir na kontinentu. Financial Times smatra da bi čak i u slučaju jednostrane američke akcije to bilo shvaćeno kao poticanje ruske agresije i moglo bi potaknuti Moskvu na daljnje zadiranje u Gruziju, Moldaviju, kao i prijetnju drugim bivšim sovjetskim zemljama, posebno baltičkim državama, koje su članice NATO-a i EU. Trumpova administracija već je upozorena da nijedna europska prijestolnica neće pristati priznati Krim kao dio Rusije. Bruxelles smatra da bi najveće europske države NATO-a trebale “odvratiti” Washington od jednostranih akcija. Možda je zato Trump, kao odgovor na bombardiranje Ukrajine, rekao: „Nisam zadovoljan ruskim napadima na Kijev. Ovo je nepotrebno, vrlo nepravovremeno. Vladimire, prestani.“

Mir koji Rusija pokušava diktirati preko Washingtona ne zaustavlja rat, već ga samo odgađa do sljedećeg. Ustupci Kremlju neće donijeti mir, ali će definitivno uništiti povjerenje u Sjedinjene Države. Amerika si ne može priuštiti da svijet uči da demokracija izdaje njezina načela. Podržavanje Ukrajine nije dobrotvorni rad, već ulaganje u red, gdje su pravila važnija od raketa. Nametnuti mir koji nudi Trumpova administracija nije kraj rata, već početak duge okupacije ukrajinskog teritorija i nove nestabilnosti za europski kontinent.

LEVČENKO Mirovni plan SAD-a naišao na otpor u Kijevu, Ukrajina ne pristaje na gubitak teritorija

Ovalni ured mora shvatiti da kompromis s diktaturom nikada ne jamči mir. Povijest nas podsjeća da pokušaji smirivanja agresora vode do još većih tragedija. Primjeri Münchena 1938. ili “resetiranja” američko-ruskih odnosa 2009. dokazuju da ustupci diktaturi samo povećavaju njezine apetite. Ako netko vrši pritisak na Ukrajinu da preda privremeno okupirane teritorije Rusiji, onda zapravo započinje novi rat u bliskoj budućnosti ne samo u Europi, već i u Aziji, Bliskom istoku i Africi. Washington si ne može priuštiti gubitak povjerenja svojih saveznika. Položaj SAD-a u svijetu počiva na povjerenju njihovih partnera.

Ako Amerika pristane na “veliki dogovor” s Rusijom iza leđa Ukrajine, to će uništiti ugled SAD-a kao pouzdanog saveznika. Zemlje u Aziji, Bliskom istoku i Africi dovest će u pitanje sva američka jamstva. Ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini, sljedeće ratno polje mogla bi biti Istočna Europa, gdje SAD već ima vojne obveze prema saveznicima NATO-a. To znači izravno sudjelovanje američkih vojnika u ratu i deset puta veće troškove. Stoga, samo Ukrajina ima pravo odlučivati ​​o svojoj sudbini. Ukrajinski narod plaća najvišu cijenu u ovom ratu. Odluka o miru nije geopolitički dogovor u uredima Washingtona ili Moskve, već pravo slobodne nacije da sama bira svoju budućnost. Prisiljavanje na kompromis je nijekanje osnovnih načela demokracije za koja su se Sjedinjene Države oduvijek zalagale.

Podržavanje Ukrajine sada je prilika da se konačno prekine agresivni kurs Rusije bez izravnog sukoba. Istovremeno, EU ne izaziva sukob, već stabilizira kontinent suočen s prijetnjom koja se ne može zaustaviti ustupcima. Podržavanje Ukrajine znači obuzdavanje ruskog ekspanzionizma, izbjegavanje pokušaja skretanja pozornosti s onoga tko je započeo ovaj rat i tko svakodnevno granatira civilnu infrastrukturu. Ukrajina nije tampon zona od agresora, već ispostava demokratskog svijeta. Postizanje mira danas ne jamči sigurnost za Ukrajinu i Europu sutra. Samo politika obuzdavanja to jamči. Stoga otpor ruskoj agresiji u Ukrajini ne uzrokuje početak Trećeg svjetskog rata, već ga odvraća. Podržavanje Ukrajine ne odnosi se ni na čiju korist, već na dugoročnu stabilnost Europe. Ovo je strateška odluka kolektivnog Bruxellesa, a ne komercijalna investicija”, napisao je.