Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je samit zemalja G7 u Kanadi, kao i nastavak ruskih napada na Kijev. 

“Dana 17. lipnja Rusija je napala Ukrajinu s 472 vozila za zračni napad: 440 jurišnih dronova i bespilotnih letjelica različitih tipova Šahed iz nekoliko smjerova; 2 aero balističke rakete X-47M2 Kinžal; 16 krstarećih raketa X-101 iz strateških zrakoplova; 4 krstareće rakete Kalibr iz Crnog mora; 9 vođenih zrakoplovnih raketa X-59/69 iz taktičkih zrakoplova; 1 proturadarska raketa X-31P. Glavni smjer napada bio je grad Kijev.

Ukrajinska protuzračna obrana uništila je 428 neprijateljskih vozila za zračni napad: 239 neprijateljskih dronova Šahed i drugih tipova oboreno je vatrom, 163 drona su potisnuta radio-elektroničkim sredstvima; oborene su 2 aero balističke rakete X-47M2 Kinžal; 15 krstareći raketa X-101; 8 vođenih zrakoplovnih raketa X-59/69; 1 proturadarska raketa X-31P.

“Više od 440 dronova i 32 rakete lansirala je Rusija na Ukrajinu, izvodeći jedan od najstrašnijih udara na Kijev.”. Ovako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski reagirao na masovni napad na Ukrajinu.

UŽASNA NOĆ Rusi u valovima bombardirali Kijev, mnogo je mrtvih i ozlijeđenih

“Sad u Kijevu pokušavaju izvući ljude iz ruševina obične stambene zgrade. Koliko ih ima, trenutno nije jasno. Radovi su još uvijek u tijeku nakon udara na Odesu. Poznato je da je 75 ljudi ozlijeđeno. Do sada je 15 ljudi poginulo”, primijetio je Zelenski, naglašavajući da su takvi napadi ‘čisti terorizam’ i da cijeli svijet, SAD i Europa konačno moraju reagirati onako kako reagiraju na teroriste.

Predsjednik Ukrajine naglasio je: “Putin to radi isključivo zato što si može priuštiti nastavak rata. Želi da se rat nastavi. Loše je kada moćnici ovog svijeta zatvaraju oči pred tim. Kontaktiramo sve partnere na svim mogućim razinama kako bi postojao odgovarajući odgovor. Teroristi bi trebali osjećati bol, a ne normalni, mirni ljudi“.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Sybiga nazvao je noćni napad Rusa posebnim, a udar na Ukrajinu izrazom dubokog nepoštovanja prema svijetu. Prema ministru vanjskih poslova, čelnik Kremlja nije slučajno odabrao datum za novi napad. “Putin to radi namjerno, upravo tijekom samita G7. Izražava potpuno nepoštovanje prema Sjedinjenim Državama i našim partnerima, koji su pozvali na prekid ubojstava”, naglasio je Sybiga. Dodao je da se Rusija samo pretvara da traži diplomatska rješenja za rat, ali u stvarnosti odbacuje primirje i cinično napada ukrajinski glavni grad. Američki državljanin poginuo je u noćnom raketnom napadu u Kijevu.

MOĆNICI NA OKUPU Trump čelnike G7 prozvao zbog Rusije, pa ranije odjurio sa sastanka

Ruski napad dogodio se dok je Kanada bila domaćin samita G7 na najvišoj razini, s kojeg je američki predsjednik Donald Trump napustio sastanak. Tijekom samita trebao se sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali Trump ga je na taj način izbjegao. To ga je također zaštitilo od pitanja novinara i šefova država i vlada G7 o njegovoj procjeni Putinova najnovijeg ciničnog napada na Kijev, u kojem je ubijeno više ljudi nego što je Izrael izgubio u nekoliko dana iranskog bombardiranja, te kada će američke sankcije konačno biti uvedene nakon novih ruskih raketnih napada na Ukrajinu.

Britanski premijer Keir Starmer pozvao je svjetske čelnike da povećaju ekonomski i financijski pritisak na Rusiju tijekom summita G7 i napomenuo da Vladimir Putin “nema sve karte” u ratu protiv Ukrajine. Ova izjava britanskog čelnika smatra se neizravnim signalom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je prethodno izrazio skepticizam prema stavu Ukrajine, napominje Politico. Starmerova fraza čini se odgovorom na primjedbu Donalda Trumpa, koji je tijekom napetog sastanka s ukrajinskim predsjednikom u veljači rekao da “nema karte” u pregovorima s Rusijom. Starmer je dao svoje komentare, naglašavajući da međunarodna zajednica mora iskoristiti trenutak kako bi pokazala odlučnost i prisilila Kremlj da ozbiljno shvati mirovne inicijative. Prema riječima premijera, očekuje se da će čelnici G7 na samitu u Kanadi objaviti novi paket sankcija protiv Rusije, iako njegov sadržaj još nije otkriven.

Vijeće Europske unije produžilo je sankcije uvedene kao odgovor na rusku nezakonitu aneksiju Krima i grada Sevastopolja do 23. lipnja 2026. Sankcije EU-a prvi put su uvedene u lipnju 2014. i uključuju zabranu uvoza robe s nezakonito anektiranog Krima ili Sevastopolja u EU, kao i zabranu ulaganja u infrastrukturu i financijska ulaganja te pružanja turističkih usluga u tim regijama. Osim toga, zabranjen je izvoz određene robe i tehnologija krimskim tvrtkama ili za upotrebu na teritoriju Krima u prometnom, telekomunikacijskom i energetskom sektoru. Ograničenja se odnose i na isporuku opreme za istraživanje i proizvodnju nafte, plina i mineralnih resursa.

FALI MU PUTIN Trump žali zbog izbacivanja Rusije iz skupine vodećih svjetskih gospodarstava

Američki predsjednik Donald Trump objasnio je zašto još nije uveo nove sankcije protiv Rusije. Prema njegovim riječima, to Ameriku košta puno novca. “Europa priča o sankcijama, ali do sada nisu ništa učinili. Prvo ćemo vidjeti kako će to provesti”, rekao je Trump. “Ne zaboravite, sankcije nas puno koštaju. Kad ja uvedem sankcije nekoj zemlji, to Sjedinjene Države košta puno novca, ogromnu količinu novca”, rekao je.

Moldavska predsjednica Maia Sandu osudila je ruski napad na ukrajinske gradove i pozvala na jačanje ukrajinske protuzračne obrane i odlučnu akciju. Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Theodoros Roussopoulos, osudio je noćni raketni napad na Ukrajinu. „Rusija nastavlja eskalirati svoje strašne raketne napade na nevine civile: stambene zgrade se ciljaju i uništavaju“, rekao je Roussopoulos. Naglasio je da je vrijeme za konkretne akcije kako bi se Rusija pozvala na odgovornost za zločine koje je počinila. Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans odgovorio je na snažan noćni napad Ruske Federacije, uključujući napad na Kijev, i rekao da će Nizozemska nastaviti podržavati Ukrajinu. „Dok je pažnja razumljivo usmjerena na Bliski istok, Putin nastavlja svoju brutalnu agresiju u Ukrajini. Ali to neće proći nezapaženo. Nastavit ćemo neumorno podržavati Ukrajinu i jačati njezinu obranu.“

SASTANAK G7 Starmer najavljuje nove britanske sankcije Rusiji

Vojni sukob između Izraela i Irana zasjenio je dugogodišnje napore Ukrajine i njezinih partnera da se usredotoče na energetske sankcije protiv Rusije. Promjena u globalnoj agendi bila je posebno uočljiva na samitu čelnika u Kananaskisu u Kanadi. Nakon eskalacije neprijateljstava između Izraela i Irana, globalna tržišta su odmah reagirala. Situaciju za zemlje G7 komplicira stav Sjedinjenih Država, koje su do nedavno nastojale povećati pritisak sankcija na Rusiju i ograničiti njezine prihode od nafte, a sada se boje da će nova ograničenja samo ubrzati rast cijena. Kad su zemlje G7 krajem 2022. uvele mehanizam ograničenja cijena za rusku naftu, to je izgledalo kao kombinacija politike sankcija i tržišnih mehanizama koja je trebala smanjiti prihode ruskog proračuna bez izazivanja globalne nestašice sirovina. Maksimalna cijena od 60 dolara po barelu za sirovu naftu i 100 dolara za naftne derivate postavila je granicu iznad koje zapadne osiguravajuće, logističke i financijske tvrtke nisu smjele servisirati izvozne transakcije s Rusijom.

Međutim, od lipnja 2025. ovaj instrument sve više gubi na učinkovitosti. U travnju i svibnju više od 70 posto ruske nafte prodano je iznad utvrđene granice. Sankcije koje su UK i EU u proljeće nametnuli protiv ruske sjene flote imale su ograničen učinak. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je potrebno povećati pritisak na Rusiju kako bi se osiguralo primirje u Ukrajini, a također je pozvala zemlje G7 da pojačaju sankcije kako bi se postigao taj cilj. Međutim, SAD se protivi tome da zemlje G7 snize maksimalnu cijenu ruske nafte na 45 dolara po barelu.

Istodobno, Rusija nastavlja postavljati apsurdne ultimatume Kijevu i terorizirati mirne stanovnike Ukrajine, nadajući se da će uvjeriti Kijev da kapitulira pred Putinovim uvjetima. Kijev poziva međunarodnu zajednicu, prvenstveno SAD, EU, zemlje G7, da usvoje sve potrebne odluke za jačanje sankcija protiv Rusije. Posebno je važno sniziti prag cijene ruske nafte. To će Moskvu lišiti sredstava za financiranje rata. Samo stvarni pritisak na Rusiju može donijeti mir, a prvi korak prema tome je bezuvjetno i sveobuhvatno primirje u trajanju od najmanje 30 dana.