Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksadr Levčenko za nacional.hr analizirao je ukrajinske napade na ruske rafinerije nafte i pogone ruske obrambene industrije.

Osvrnuo se i na predstojeći sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci.

“Protuzračna obrana (PZO) je skup sredstava, organizacijskih mjera i borbenih operacija usmjerenih na odbijanje neprijateljskih zračnih napada, pokrivanje vlastitih kopnenih snaga ili važnih objekata u pozadini. Glavni cilj ruske protuzračne obrane je odbijanje zračnih napada, pokrivanje vlastitih trupa i važnih objekata. Glavni sustavi protuzračne obrane koje koristi Rusija su S-300, protuzračni raketni sustav srednjeg dometa sposoban pogoditi ciljeve na udaljenosti do 75 kilometara i visini do 27 kilometara, te S-400, što je napredna verzija S-300, s poboljšanim karakteristikama. Osim toga, tu su i Pancir S-1, protuzračni raketno-topovski sustav dizajniran za blisko pokrivanje, i Tor, mobilni protuzračni raketni sustav koji se koristi za pokrivanje trupa i objekata.

U proteklih nekoliko dana zabilježeni su uspješni napadi ukrajinskih dronova na vojno-industrijske i infrastrukturne objekte u raznim regijama Rusije. Tako su 11. kolovoza 2025. ukrajinski dronovi pogodili tvornicu instrumenata Arzamas u Nižnjenovgorodskoj regiji, koja se nalazi 400 kilometara od Moskve. Tvornica proizvodi komponente za rakete H-32 i H-101, brodska računala i instrumente. Poduzeće je dio Korporacije za taktičko raketno naoružanje, jednog od najvećih udruženja u ruskoj obrambenoj industriji. Najmanje četiri drona pogodila su tvornicu.

11. kolovoza 2025. ukrajinski dronovi napali su i dvije industrijske zone u regiji Nižnji Novgorod, uključujući jedno od vojnih poduzeća u Tuli. Geografija napada ukrajinskih dronova na ruski teritorij nastavlja se širiti. Koncentracijom glavnih sredstava protuzračne obrane oko Moskve, ruske vlasti ostavile su niz kritično važnih industrija u regijama nezaštićenim.

Novi ukrajinski napadi događaju se gotovo svakodnevno. U prvoj dekadi kolovoza službeno je potvrđeno više od desetak napada na ruska poduzeća, uključujući rafinerije nafte. 9. kolovoza 2025. ukrajinski jurišni dronovi pogodili su terminal za skladištenje dronova Shahed u Republici Tatarstan. 10. kolovoza 2025., kao posljedica napada ukrajinskih dronova, oštećena je Rosnjeftova rafinerija nafte Saratov i prestala je primati sirovine. Ova rafinerija ima kapacitet od 5,8 milijuna tona godišnje. Objekt je postao treća Rosnjeftova rafinerija u proteklom tjednu koju su poremetili napadi dronovima.

Dana 2. kolovoza 2025. najveća Rjazanska rafinerija u Ruskoj Federaciji (s kapacitetom od 13,8 milijuna tona godišnje) zaustavila je otprilike polovicu svog kapaciteta. Rafinerija nafte Novokujbišev, najopremljenija u Rosnjeftovoj Samara grupi, potpuno je zaustavila proizvodnju goriva. Njezin kapacitet je 8,3 milijuna tona godišnje.
Dana 7. kolovoza 2025. rafinerija Afipski u Krasnodarskom kraju pogođena je dronom. Dana 10. kolovoza.2025. pogođena je ruska rafinerija Lukoil – Uhtaneftepererabotka, koja se nalazi u gradu Uhti (Republika Komi), 2000 kilometara od granice s Ukrajinom do mjesta udara.

U tom smislu, zamjenik premijera Ruske Federacije zadužen za energetiku, Aleksandar Novak, održat će hitan sastanak s predstavnicima naftnih kompanija 14. kolovoza 2025. Raspravljat će o situaciji na tržištu naftnih derivata, gdje su cijene od proljeća porasle za 30 posto i nastavljaju rasti, unatoč zabrani izvoza benzina iz zemlje. Tako je u ponedjeljak cijena benzina Ai-95 na robnoj burzi u Sankt Peterburgu šesti dan zaredom postavila povijesni rekord, dosegnuvši gotovo 80 tisuća rubalja po toni, dok je benzin Ai-92 porastao na 70 tisuća rubalja po toni.

Rusiji prijeti glad za benzinom. Ruska protuzračna obrana praktički ne može odbiti napade ukrajinskih dronova, već samo pokazuje svoju potpunu nemoć. Zemlja, koja se cijelom svijetu hvali svojim mobilnim proturaketnim i protusvemirskim obrambenim sustavima, koji navodno nemaju analogije, nije u stanju zaštititi čak ni vlastita poduzeća u dubini Rusije od napada ukrajinskih dronova.

Umjesto bajki ruskih vlasti o novom sustavu S-500 i da je sve ‘pod kontrolom’, svjedočimo činjenici da sve i svugdje gori čak i u dubokoj pozadini. Sva protuzračna obrana povučena je u Moskvu, a izvan ove regije učinkovitost ruskih sustava protuzračne obrane sve je upitnija. Kao rezultat toga, ruska protuzračna obrana pokazala se preopterećenom, zastarjelom i nesposobnom za modernizaciju velikih razmjera.

Pokušaji povećanja proizvodnje novih kompleksa stagniraju – tehnologije su složene, kapaciteti ograničeni, sovjetsko nasljeđe odavno je moralno zastarjelo. Čak ni prijelaz obrambenih poduzeća na cjelodnevni režim rada nije dao nikakve stvarne rezultate. Rusija se suočila sa sistemskom krizom u osiguravanju vlastite zračne sigurnosti i iz nje nema tehnološkog izlaza u bliskoj budućnosti.

‘MRTVOROĐENE ODLUKE’ Zelenski odbacio sve prijedloge o ustupanju teritorija, evo detalja

Ruski vojno-industrijski kompleks je vrlo ranjiv, neki od proizvodnih pogona su jedinstveni, pa se proizvodi koje proizvode ta poduzeća ne mogu brzo zamijeniti. Također je teško zamijeniti visokotehnološke instalacije protuzračne obrane koje su izgubljene kao rezultat uništenja od strane ukrajinske vojske. Ono na što je Rusija tradicionalno oduvijek bila ponosna – neosvojiva mnogo slojeva protuzračna obrana – našla se na udaru čak ni američkih HIMARS-a, britanskog Storm Shadowa ili njemačkog Taurusa, već jednostavnih ukrajinskih dronova. Udaljenost do točke pogotka od 2000 kilometara već je veća od “crvene linije”.

Rusija je dokazala da nije u stanju zaštititi čak ni strateške vojne objekte. A što je sljedeće? Postoje informacije da Oružane snage Ukrajine već imaju rakete ‘koje mogu dosegnuti središte Moskve’. Ruska protuzračna obrana nedavno je postala fikcija, što je pokazao još jedan nedavni napad ukrajinskih dronova na crnomorsku obalu Krasnodarskog kraja. Gradovi Soči i Gelendžik – izlozi ruskih ljetovališta, su u panici. Sirene zavijaju, eksplozije grme, lokalne vlasti provode kaotične evakuacije, zračne luke su zatvorene, deseci letova kasne. I to je već normalno za mnoge Ruse.

Dok Ukrajina izvodi precizne napade na ruske vojne objekte, ruska vojska nastavlja pucati na ukrajinske stambene zgrade. A da bi se to izbjeglo, potrebna je ozbiljna politika sankcija međunarodne zajednice protiv Rusije kao zemlje agresora. Europska unija sustavno i sveobuhvatno uvodi sankcije protiv Ruske Federacije. Isto se očekuje i od Sjedinjenih Država.

Ali, umjesto nametanja sankcija Putinu, koji već četiri mjeseca blokira inicijative Donalda Trumpa za postizanje 30-dnevnog primirja, američki predsjednik nudi čelniku Kremlja sastanak na Aljasci kako bi pregovarao o završetku rata bez pridržavanja temelja važećeg međunarodnog prava i Povelje UN-a. Govori se o zamjeni ukrajinskih teritorija za ukrajinske teritorije. To se nije dogodilo od Drugog svjetskog rata.

KRAJ RATA Osim Mađarske, sve članice EU podržale izjavu o granicama i miru u Ukrajini

Washington bi trebao imati na umu da govorimo o Ukrajini, koja je bila među 51 zemljom osnivačicom UN-a, jer je ukrajinski narod pridonio pobjedi nad nacizmom s gotovo 10 milijuna svojih života – to je najviše među svim narodima Europe, uključujući i Ruse. Trump ide u Kinu na proslavu 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata, vjerujući da Ukrajina ne može pobijediti Rusiju, koja je pobijedila Napoleona i Hitlera, te je zatražio mišljenje Putinova velikog prijatelja Viktora Orbana, koji je navodno vrlo upućen u rusko-ukrajinski rat. Podsjetimo se da je mađarski premijer jedini od svih predstavnika EU koji je odbio potpisati zajedničku izjavu podrške Ukrajini uoči Trumpovog susreta s Putinom na Aljasci. Američki predsjednik pitao je Orbana može li Ukrajina pobijediti Rusiju, a on se počeo radovati veličini Rusije.

‘Pogledao me kao da kaže: ‘Kakvo glupo pitanje’.’ Rekao je: ‘Rusija je ogromna zemlja i oni se bore cijeli život. To je ono što rade. Bilo je vrlo zanimljivo’, rekao je Trump, koji nikada nije shvatio da bez Ukrajine SSSR nikada ne bi mogao pobijediti nacističku Njemačku, a Napoleon bi zauzeo i spalio Moskvu. Bonaparte je izgubio od Rusa samo zato što su francuski vojnici imali vojne uniforme koje nose u Europi, gdje je klima zimi drugačija. U Rusiji su se jednostavno smrzli.

UOČI KLJUČNOG SASTANKA Zelenski: ‘Trump i Putin ne mogu bez nas odlučivati o Ukrajini’

Ukrajina ne traži pobjedu, već jednostavno povratak ruskih trupa na svoj teritorij. Ima li Ukrajina dovoljno oružja? Naravno da ne. Uostalom, SAD i Rusija su u prosincu 1994. prisilile Ukrajinu da se odrekne svog ogromnog nuklearnog potencijala i strateškog oružja. Uz podršku Washingtona, Rusija je sve to uzela za sebe, dajući Ukrajini, zajedno sa SAD-om i Velikom Britanijom, kojima su se pridružile Francuska i Kina, jamstva sigurnosti i teritorijalnog integriteta, koja su se pokazala bezvrijednima.

Sada Rusija koristi oružje koje je dobila od Ukrajine protiv ukrajinskog naroda. Sada na Aljasci žele oduzeti Ukrajini ogromne teritorije koje je ruska vojska okupirala i ponovno dati Kijevu sigurnosna jamstva, koja bi opet mogla biti prazna.

Putin i Trump kažu da donose mir Ukrajini, s namjerom da joj oduzmu dio teritorija. Sve je to slično 1938. godini, kada su Francuska i Velika Britanija dopustile Hitleru da podijeli Čehoslovačku. Svi su tada izjavili da donose mir Europi, ali u stvarnosti je, godinu dana kasnije, izbio krvavi Drugi svjetski rat“.

LEVČENKO: Moskva je ranjiva na stvarnosti koje potkopavaju narativ o moćnoj Rusiji i moćnom Putinu…