Prošle godine Donald Trump obećao je da će završiti rat u Ukrajini za “24 sata”. Prošli tjedan je rekao da problem neće biti riješen dok on i ruski predsjednik o tome ne razgovaraju osobno, a 19. svibnja situacija se ponovno promijenila.

Nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom, američki predsjednik je rekao da se uvjeti mirovnog sporazuma mogu dogovoriti samo između Rusije i Ukrajine – i možda uz pomoć Pape. Međutim, američki predsjednik nije izgubio optimizam u pogledu izgleda za mir te je na društvenim mrežama napisao da će Ukrajina i Rusija “odmah započeti” razgovore o prekidu vatre i okončanju rata.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki čelnik Donald Trump također su održali dva telefonska razgovora u različitim formatima prije i nakon razgovora američkog predsjednika s V. Putinom. Posebno su razgovarali o prekidu vatre i američkim sankcijama protiv Rusije. Volodimir Zelenski je to rekao tijekom brifinga. „Prvi poziv bio je o nečemu što je vrlo važno za Ukrajinu. Ovo je primirje“, rekao je V. Zelenski. Druga tema razgovora bila je spremnost SAD-a da poduzme ozbiljnije sankcije protiv Rusije. V. Zelenski je zamolio D. Trumpa da razmisli o tome i primijeni sankcije ako Rusija ne podrži kraj rata i ne želi završiti rat. Treće, V. Zelenski je, prije razgovora s Putinom, zamolio Trumpa da ne donosi odluke o Ukrajini bez Ukrajine. Tijekom drugog poziva, V. Zelenski i D. Trump pridružili su se razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, talijanskim premijerkom Giorgiom Maloni, finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. „Vodili smo dug razgovor, drugačije prirode. Predsjednik Trump smatra da su najvažniji izravni pregovori između Ukrajine i Rusije, da će ruska strana dati odgovarajuće signale o onome što oni vide kao primirje i sljedećim koracima u svojoj viziji“, dodao je V. Zelenski. Također je zamolio Trumpa da, ako Ukrajina ne podrži viziju ruske strane, “voljeli bismo imati priliku razgovarati o tome i da Sjedinjene Države imaju priliku na ovo gledati kao na oklijevanje ruske strane da prekine rat, jer bi mogli biti predloženi neki teški uvjeti”.

LEVČENKO Sastanak u Istanbulu pokazao je da Moskva nije spremna za ozbiljne pregovore o miru

‘Značajan i koristan razgovor’

Putin je također dao svoje prve izjave nakon razgovora s Trumpom. Diktator je posebno izjavio da je njihov razgovor bio “značajan i koristan”. „Rusija je predana prekidu neprijateljstava, ali je potrebno razviti najučinkovitije načine za postizanje mira“, rekao je. Prema njegovim riječima, tijekom razgovora Trump je izrazio svoj stav o prekidu neprijateljstava u Ukrajini. Osim toga, Putin je izjavio da je “Rusija spremna raditi na memorandumu s Ukrajinom, uključujući prekid vatre”. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da ne postoje konkretni rokovi za pripremu memoranduma s Ukrajinom u vezi s mogućim budućim prekidom vatre i mirovnim sporazumom. Jasno je da svi žele to učiniti što je brže moguće. Ali “vrag je u detaljima”. Projekti će biti formulirani i s ruske i s ukrajinske strane. Ovi nacrti dokumenata bit će razmijenjeni. „A onda – složeni kontakti vezani uz razvoj jednog teksta“, rekao je. Ruski dužnosnik je također izjavio da su kontakti između Ruske Federacije i Ukrajine sada “obnovljeni i nastavljaju se”, te da još nije donesena odluka o tome gdje će se održati. Glasnogovornik Kremlja također je potvrdio ruski interes “za uklanjanje temeljnih uzroka sukoba” s Ukrajinom.

Otvaranje komunikacije

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte smatra pozitivnim što je američki predsjednik Donald Trump “počeo otvarati linije komunikacije” s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Rutte je također dodao da je američka administracija aktivno uključena u pregovarački proces i blisko koordinira svoje djelovanje s Europom i Ukrajinom. Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je da ukrajinski saveznici stalno pokušavaju prenijeti poruku Trumpu da je Ukrajina sposobna voditi obrambeni rat, a situacija u Rusiji je gora nego što se očekivalo. Stubb podržava pritisak kijevskih partnera na Moskvu zbog njezine nevoljkosti da održi mirovne pregovore. „Rusija je u ekonomskom smislu manja od Italije. Vojno je prije tri godine htjela lišiti Ukrajinu suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ove godine je napredovala za manje od jednog postotnog boda, kamatna stopa joj je preko 20%, a rezerve su iscrpljene“, zaključio je Stubb. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaia Kallas istaknula je da je telefonski razgovor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina pokazao nespremnost Rusije na sklapanje mira te da će se stoga pojačati pritisak na Kremlj. „Mislim da je važno da postoji potpuno i bezuvjetno primirje. Ukrajina je na to već pristala prije više od 60 dana. I složili smo se da ako Rusija na to ne pristane, onda ćemo na nju izvršiti veći pritisak. Dakle, složili smo se oko 17. paketa sankcija i nastavljamo raditi na sljedećem snažnom paketu sankcija kako bismo izvršili veći pritisak na Rusiju kako bi i oni željeli mir“, rekla je Kallas. Prema Kallas, obavještajno izvješće o stanju ruskog gospodarstva sugerira da sankcije djeluju. „Rusi žele da mislimo da sankcije ne djeluju, da više štete vama nego nama. To nije istina“, rekla je. Njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio je da je razgovor američkog predsjednika Donalda Trumpa s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom pokazao da Rusija nije spremna na nikakve ustupke. Dodao je da Putin odugovlači i da stoga “primirje još nije predviđeno. Nažalost, Putin, očito, kao i prije, nije zainteresiran za mir ili primirje, barem pod uvjetima prihvatljivim drugima”, rekao je ministar.

LEVČENKO Ako Putin samo kupuje vrijeme, sastanak u Istanbulu nema smisla

Ima li Trump plan B?

Unatoč glasnim izjavama o želji za mirom, telefonski razgovor između američkog predsjednika i ruskog vođe nije donio nikakav napredak. Svijet je vidio samo još jednu stanku – iluziju pregovora bez rezultata. O tome izvještava The Telegraph. Očekivanja da će Trump zauzeti čvrst stav – postaviti ultimatum Kremlju, prijeteći novim sankcijama – nisu se ostvarila, napominje publikacija. Putin je, sa svoje strane, izrazio spremnost za razgovore o mirovnom sporazumu. Ali dalje od toga, stvari se nisu pomaknule naprijed. Pa što je sljedeće? „Dogovor o nastavku pregovora je vrlo niska letvica“, naglašava The Telegraph. Prava neslaganja ostaju neriješena: budućnost ukrajinskih teritorija, status vojske, sigurnosna jamstva, odnosi s NATO-om. Pitanje “što dalje?” ostaje bez odgovora. Ima li Trump plan B u slučaju da pregovori propadnu? Ako ne, morat će ga hitno potražiti. Izbor je uzak: ili se vratiti Bidenovoj politici s vojnom podrškom Ukrajini i pojačanim sankcijama, ili se povući iz procesa i predati inicijativu Europljanima.

Mnogi čelnici EU zabrinuti su da američki predsjednik Donald Trump odustaje od svojih napora da zaustavi rat između Rusije i Ukrajine. O tome piše Bloomberg. Prije tjedan dana, kada je Trump pozvao na 30-dnevno primirje i zaprijetio sankcijama Rusiji, europski čelnici bili su oduševljeni. Ali Trumpov razgovor s ruskim diktatorom Vladimirom Putinom razočarao je Europu. Nakon razgovora s Putinom, Trump je rekao da će Ukrajina i Rusija započeti mirovne pregovore, vjerojatno bez Sjedinjenih Država. Istovremeno, američki predsjednik nije govorio o sankcijama i nije govorio o pritisku na ruskog predsjednika. “Mirovni planovi američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu temelje se na tri iluzije.” O tome izvještava The Washington Post (WP). Prva iluzija je da Putin navodno želi mir. Međutim, u stvarnosti, ruski predsjednik je odlučan pobijediti i to je više puta potvrdio frazom o uklanjanju temeljnih uzroka sukoba. Trumpova druga pogreška je uvjerenje da će Rusija biti “rudnik zlata” za Sjedinjene Države. On je njegovao tu ideju od 1980-ih. Zapadni ekonomisti koji proučavaju Rusiju odbacuju ovo stajalište. Rusija je i dalje korumpirana zemlja s loše upravljanim gospodarstvom ovisnim o izvozu energije i minerala. Treća greška je da se Ukrajinu može prisiliti na predaju. Trumpova fraza “nemate kartu” suočava se sa snažnom podrškom Europe, sigurni su novinari. Prošli mjesec, američki predsjednik upozorio je Moskva ne bi trebala napadati civilnu infrastrukturu. Ali u noći s 18. na 19. svibnja Rusija je izvela svoj najveći napad dronovima na ukrajinske gradove u cijelom ratu. Stoga nije bez razloga što razgovor između Putina i Trumpa jasno daje do znanja da je svako primirje ili mirovni sporazum još uvijek daleko iza horizonta. Potrebno je dvoje da se poželi mir. Dovoljna je samo jedna osoba da bi netko poželio rat. Dakle, da bismo natjerali Moskvu da želi mir, moramo povećati pritisak na Rusiju.