Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je odnos Kine i Srbije.
“Kina pokušava povećati svoj utjecaj u Europi putem Zapadnog Balkana. Glasnogovornik Europske komisije pozvao je 16. srpnja Srbiju, kao zemlju kandidatkinju za članstvo u EU, da se pridržava zajedničke vanjske politike, komentirajući namjeru Beograda da s Kinom održi zajedničke vojne vježbe. Uoči događaja, kinesko Ministarstvo obrane najavilo je zajedničke vježbe specijalnih snaga kineske i srbijanske vojske “Mirotvorac 2025”, koje će se održati u provinciji Hebei, na sjeveru Kine, u drugoj polovici srpnja ove godine. Planirani zajednički vojni manevri bit će kvalitativno novi korak za dvije zemlje, barem u smislu produbljivanja vojne suradnje.
Glasnogovornik Europske komisije podsjetio je da je Bruxelles više puta izrazio rezerve prema politici Beograda usmjerenoj na približavanje Pekingu i Moskvi. “Srbija bi se trebala suzdržati od postupaka i izjava koje su u suprotnosti sa stavom EU u području vanjske politike”, rekao je. EK je naglasila da EU želi računati na Srbiju kao pouzdanog europskog partnera koji dijeli zajednička načela, vrijednosti i zajedničku sigurnosnu politiku. Međutim, tijekom godina, Srbija i Narodna Republika Kina neprestano jačaju svoje trgovinske, ekonomske i političke odnose. Prema rezultatima iz 2024. godine, Narodna Republika Kina prestigla je Njemačku i postala najveći vanjskotrgovinski partner Srbije po pitanju uvoza. Srbija također aktivno kupuje kinesko oružje, posebno dronove i sustave protuzračne obrane.
U sklopu provedbe svog geostrateškog i makroekonomskog projekta “Jedan pojas, jedan put“, Kina pokušava steći snažnu poziciju u Europi. Međutim, većina europskih zemalja nije oduševljena ovom kineskom globalnom inicijativom, te u tom smislu niz europskih zemalja namjerno blokira kineska ulaganja u svoja nacionalna gospodarstva. S obzirom na ovu situaciju, Peking je odabrao pojedinačne zemlje za povećanu suradnju na bilateralnoj razini, pokušavajući preko njih steći uporište u Europi. Danas postoji visoka razina suradnje između Kine i Mađarske te Srbije. Dosad je ta suradnja bila ograničena na sfere gospodarstva, trgovine, razvoja infrastrukture i industrijskih projekata. U tom kontekstu, zajedničke vojne vježbe Narodne Republike Kine i Republike Srbije predstavljaju kvalitativno novi korak u promicanju interesa Pekinga u Europi.
TURIZAM I POLITIKA Kina ukinula vize za Hrvate, ali ne i za Ruse
Općenito, Kina pokušava stvoriti svojevrsni “autonomni otok” u Europi, koji će biti manje ovisan o odnosima s EU i SAD-om, a istovremeno otvoreniji za suradnju s Pekingom. Istovremeno, niz zemalja, posebno Srbija i Mađarska, već su se u potpunosti pretvorile u svojevrsna “ulazna vrata” za kineski utjecaj u Europi. Kineske tvrtke postale su najveći investitori u gospodarstva Srbije i Mađarske, ulažući milijarde eura u industriju i infrastrukturu, autoceste, mostove, tvornice električnih automobila itd. Kina koristi “meku moć” – diplomatske posjete, kulturne razmjene i ekonomske preferencije kako bi ojačala svoje veze s drugim lojalnim vladama u Europi. Općenito, postoji ozbiljan rizik da bi kineski utjecaj mogao potkopati jedinstvo Europske unije, posebno ako pojedine zemlje blokiraju antikineske inicijative na razini EU.
Kina širi svoj utjecaj na Balkanu, uglavnom kroz ekonomsku suradnju i ulaganja. Srbija je ključni partner Kine u regiji, primivši značajna ulaganja u infrastrukturu i energetiku, poput željezničke pruge Beograd-Budimpešta i termoelektrane Kostolac. Srbija zauzima središnje mjesto u kineskoj strategiji na Balkanu zbog svojih bliskih političkih i gospodarskih veza. Kineska prisutnost ovdje je i zanimljiva i zabrinjavajuća. S jedne strane, kineska ulaganja mogu doprinijeti gospodarskom razvoju regije, a s druge strane postoji zabrinutost zbog tereta duga i pretjeranog rasta kineskog političkog utjecaja. Kina nema vojnu prisutnost na Balkanu; za razliku od drugih glavnih igrača, njezin utjecaj u regiji uglavnom je u gospodarskoj i političkoj sferi. U Srbiji, Peking u posljednja dva desetljeća stalno produbljuje ne samo svoje gospodarske, već i obrazovne veze. Trenutno su tri srpska sveučilišta – Beograd, Novi Sad i Niš – potpisala sporazume o suradnji sa Sveučilištem Jiao Tong u Šangaju, što otvara vrata produbljivanju obrazovnih i kulturnih veza. Srbija također planira otvoriti dva Konfucijeva instituta u Beogradu i Novom Sadu. Beograd je ojačao svoje odnose s Pekingom, surađujući na infrastrukturnim, turističkim i tehnološkim projektima koji su od 2005. privukli više od 10 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja.
Nedostatak jasnog europskog koraka o članstvu Srbije u EU tijekom proteklog desetljeća približio je Beograd Pekingu i Moskvi. Srbija je vodila politiku uravnoteženja, održavanja i širenja ekonomskih, političkih i društvenih odnosa s Kinom, a istovremeno je nastavila pregovore s EU. Kineske tvrtke posluju u zemlji u mnogim područjima, poput proizvodnje čelika, gume, energetike i obnovljivih izvora energije. Huawei, jedna od najvećih tvrtki u Kini, ostvarila je ozbiljan napredak u Srbiji. Otvaranje najvećeg kineskog kulturnog centra u Beogradu također se može smatrati pokazateljem postignute razine bilateralne suradnje.
Srbija je 2022. godine dobila snažan sustav protuzračne obrane kineske proizvodnje, što je uzbunilo Zapad. Riječ je o protuzračnim raketnim sustavima zemlja-zrak HQ-22. Europa se boji da bi takvo oružje iz Kine moglo izazvati novi rat u balkanskoj regiji. Kineski raketni sustav često se uspoređuje s američkim kompleksom Patriot i ruskim S-400, iako ima kraći domet. Srbija je postala prvi korisnik kineskih raketa u Europi. Naoružavanje Srbije s Kinom, koje potresa situaciju na zapadnom Balkanu, korisno je za Rusiju. Kremlj bi mogao pokušati otvoriti drugi front i eskalirati sukob s Europom.
NATO faktor također zbližava Kinu i Srbiju. Tijekom NATO-ove vojne operacije protiv SR Jugoslavije, jedna od bombi pogodila je kinesko veleposlanstvo u Beogradu, ubivši tri kineska novinara. Unatoč službenoj isprici SAD-a, kineske vlasti i dalje su uvjerene da je to učinjeno namjerno, budući da je Kina već jasno podržala jugoslavenske vlasti u sukobu sa Zapadom. Srbija i Kina imaju Sporazum o slobodnoj trgovini, koji olakšava uvoz 8930 artikala srbijanske robe u Kinu i 10412 vrsta kineske robe na srpsko tržište. No, u posljednjih 10 godina dug Srbije prema Kini povećao se 13 puta, na gotovo 4 milijarde eura u 2025. Kineske tvrtke privlači kvalificirana i relativno jeftina radna snaga, energetski, poljoprivredni i industrijski potencijal, mogućnosti ulaganja u cestovnu infrastrukturu, kao i bezvizni režim za kineske građane. Srbija je jedina europska zemlja sa sporazumima o slobodnoj trgovini s EU, Rusijom, Turskom, CEFTA-om i Kinom, što je čini potencijalnim središtem za bescarinski izvoz većine ključnih industrijskih proizvoda za preko 2,5 milijarde ljudi. Kineski investitori vide Srbiju kao platformu za daljnji izvoz, a ne samo kao zasebno tržište.
Različiti pristupi Kine i Europske unije prema Srbiji pružaju Beogradu stratešku priliku da iskoristi ovo rivalstvo u svoju korist, uravnotežujući ih. Kao najveća zemlja na Zapadnom Balkanu, Srbija ima dug i složen povijesni odnos sa svojim susjedima i Europskom unijom. Ključni je igrač za velike sile u regiji, ponekad nazivanoj „dvorištem“ Europe zbog svoje ključne geostrateške uloge. Važnost Srbije u ovoj geopolitičkoj slagalici ne može se podcijeniti. To se objašnjava njezinim statusom najveće zemlje na Zapadnom Balkanu, ali njezin značaj nadilazi geografiju. Beograd i Peking ne smatraju potrebnim ograničavati se u toksičnim vanjskopolitičkim odnosima i ne samo da se nisu pridružili sankcijama protiv Ruske Federacije, već i dalje aktivno pomažu Moskvi. Nakon 2022. godine većina zemalja formata 17 plus 1, pod pritiskom EU i SAD-a, smanjila je suradnju s Pekingom, ali ne i Mađarska i Srbija, koje su u NR Kini visoko cijenjene. Osim toga, Bjelorusija i Republika Srpska i dalje ostaju prijateljski raspoložene. Odnosno, sve prijatelji Moskve, koji su i međusobno prijatelji”, napisao je.
Komentari