Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizira napade Rusije na Ukrajinu i odnos prema Vladimiru Putinu.
“U noći 26. svibnja Ruska Federacija lansirala je rekordan broj jurišnih dronova i krstarećih raketa na Ukrajinu. Neprijatelj je izveo kombinirani udar na Ukrajinu koristeći 364 neprijateljske jedinice za zračne napade. Korišteno: 9 krstareći raketa X-101 lansiranih iz zraka sa strateških zrakoplova Tu-95MS i 355 jurišnih bespilotnih letjelica Shahed i simulatorskih bespilotnih letjelica različitih tipova. Ukrajinska protuzračna obrana oborila je svih 9 krstareći raketa X-101, neutralizirala 288 neprijateljskih dronova Shahed i drugih vrsta dronova.
Masovno granatiranje Ukrajine traje već tri dana. Dakle, u noći 25. svibnja Rusi su koristili 9 balističkih raketa i 60 krstareći raketa različitih tipova, kao i 298 dronova. Uništeno je 47 raketa i 266 dronova. A u noći 24. svibnja Rusija je pokrenula kombinirani napad uglavnom na Kijev, koristeći i balističke rakete i dronove. Ukupno je tada protiv Ukrajine lansirano 14 balističkih raketa Iskander-M i 250 jurišnih dronova. Protuzračna obrana uništila je 6 projektila i neutralizirala 245 dronova. Poljska je nekoliko puta poslala vojne zrakoplove u nebo zbog masovnog ruskog raketnog napada na ukrajinski teritorij. Sve potrebne sigurnosne procedure bile su na snazi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodnu zajednicu da pojača pritisak sankcija na Rusiju. Naglasio je da će se bez vanjskog pritiska i podrške obrambenim sposobnostima Ukrajine ruska agresija vjerojatno samo pojačati. Radovi u Kijevu nastavljeni su nakon ruskog napada, rekao je Zelenski. Nažalost, ljudi su ozlijeđeni, kuće i trgovački centar su oštećeni. Rusija svaki dan ispunjava tugom i ubojstvima i jednostavno produžuje rat. Sve to zahtijeva oštar odgovor Sjedinjenih Američkih Država, odgovor Europe i svih u svijetu koji žele da rat završi. Putin je nekoliko puta odbio prihvatiti primirje. Ne daje mu ništa osim što svaki dan oduzima živote. Svaki dan pruža razloge za nove sankcije protiv Rusije, dokazujući da će se rat nastaviti bez pritiska na Moskvu. „Ukrajina je spremna na bilo koji oblik diplomacije koji će dati rezultate. Spremni smo poduzeti sve korake koji mogu jamčiti stvarnu sigurnost. Rusija nije spremna ni na što“, apelirao je Zelenski.
Američki predsjednik Donald Trump konačno je osudio masovne napade Rusije na Ukrajinu i rekao da razmatra uvođenje novih sankcija i tarifa ako Putin ne zaustavi agresiju. Prema pisanju The New York Timesa, Trump je te izjave iznio razgovarajući s novinarima u New Jerseyju nakon najvećeg ruskog zračnog napada na Ukrajinu od početka rata, u kojem je ubijeno najmanje 12, a ranjeno više od 70 ljudi. Oštro je osudio postupke Vladimira Putina i rekao da razmatra uvođenje novih sankcija protiv Rusije. „Nisam zadovoljan Putinom. On ispaljuje rakete na gradove i ubija ljude, a to mi se nimalo ne sviđa“, rekao je Trump.
„Ozbiljno razmatram mogućnost nametanja masovnih bankarskih sankcija, sankcija i tarifa protiv Rusije dok se ne postigne prekid vatre i konačni mirovni sporazum“, napisao je u svojoj objavi na Truth Socialu. Paralelno s predsjednikovim izjavama, u američkom Senatu priprema se zakon kojim bi se uvele “razorne” sankcije protiv Rusije. Republikanski senator Lindsey Graham izvijestio je da su 72 senatora spremna podržati ovaj zakon, koji uključuje: 500% carine na uvoz iz zemalja koje kupuju rusku energiju; zabrana američkim građanima kupnje ruskog državnog duga. Ove mjere imaju za cilj prisiliti Rusiju da sjedne za pregovarački stol i zaustavi agresiju protiv Ukrajine.
Ruski napad raketama i dronovima velikih razmjera na ukrajinski teritorij, koji je trajao tri noći zaredom, ugrozio je ionako krhki mirovni proces koji promovira administracija Donalda Trumpa. Prvi potpredsjednik iranske oporbe u Washingtonu, Ali Reza Rezazadeh, nazvao je ove udare ne samo ratnim zločinom, već i izravnim izazovom geopolitičkoj legitimnosti američke pregovaračke inicijative. „Kada Rusija lansira projektile na civilna naselja, studentske domove i sveučilišta, a istovremeno sudjeluje u mirovnom procesu, to nije diplomacija, to je ucjena. I svaki ustupak u takvoj situaciji samo jača agresora“, rekao je Rezazadeh.
Prema njegovim riječima, Trump je u teškoj poziciji. Nakon telefonskog razgovora s Putinom 19. svibnja, američki predsjednik nagovijestio je nove trgovinske sporazume s Rusijom, što je izazvalo kritike među ukrajinskim saveznicima. No nakon napada, u kojem je poginulo najmanje 12 civila, Trump je javno priznao da je “Putin izgubio razum” i obećao da će razmotriti uvođenje novih sankcija. „Ovo je prvi signal da čak ni osobne veze između Trumpa i Putina ne mogu odoljeti stvarnosti. Američki predsjednik je konačno priznao da Moskva ne želi samo dio Ukrajine – želi je cijelu. A ako se to dogodi, Rusija ide prema svom povijesnom slomu“, podsjetio je Ali Reza Rezazadeh.
Unatoč diplomatskom oprezu, čak je i Trumpov posebni izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, napade nazvao „sramotnima“ i kršenjem Ženevskih konvencija. Istodobno, on se, kao i ostatak administracije, suzdržao od izravnog optuživanja Moskve. Prema Rezazadehu, trenutna situacija ne zahtijeva „pregovore o prekidu vatre“, već trenutni pritisak na Kremlj – kroz sankcije, isporuke oružja Ukrajini i izolaciju na međunarodnoj razini. „Svijet si ne može priuštiti još jednu geopolitičku iluziju.“ Ako Putin ne dobije oštar odgovor, nastavit će ubijati. „Sljedeći napad mogao bi biti još masovniji i tada nikakva mirovna inicijativa ne bi imala smisla“, sažeo je Ali Reza Rezazadeh.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je da Europska unija mora povećati pritisak na Rusiju kako bi je prisilila na sklapanje mira. Prema Kallas, Vijeće ministara vanjskih poslova EU raspravljat će o ovim ruskim napadima i načinima odgovora. „Rusija je povećala pritisak na Ukrajinu. Doista bombardira Ukrajinu, a vidjeli smo najsmrtonosnije napade. Stoga moramo pritisnuti Moskvu kako bi i ona željela mir. Spremni smo to učiniti s europske strane i nadamo se da će i drugi međunarodni partneri slijediti naš primjer“, zaključila je.
“Rusija nije toliko moćna koliko joj se često pripisuje. Ukrajini je potrebna podrška kako bi porazila zemlju agresora.” To je izjavio europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius u intervjuu za litavski kanal LRT. „Ukrajini je potrebna podrška. Da, ta podrška može doći od Europske unije zajedno s Amerikom. Bez Amerike, i mi moramo razmišljati o tome kako to učiniti, ali nema drugog izlaza“, primijetio je europski povjerenik. Kubilius je naglasio da bi zaustavljanje pomoći Ukrajini ili pozivanje Rusije na teritorijalne ustupke samo potaknulo daljnju agresiju Kremlja. „Vrlo je teško reći što će se sljedeće dogoditi, ali zapitajmo se koje su alternative. Završiti rat predajom osvojenih teritorija Rusiji, kako neki predlažu? Tada ćemo samo gurnuti Putina na agresiju. Prestati podržavati Ukrajinu, navodno zbog mira? To će biti ravno prisiljavanju Ukrajine na predaju“, rekao je. Europski povjerenik uvjeren je da jedini odgovor ostaje povećanje pritiska na Rusiju i održavanje podrške Ukrajini.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadeful pozvao je ukrajinske saveznike da odlučno odgovore na ruski zračni napad u kojem je poginulo 12, a deseci ozlijeđeni. „Ovo je neprihvatljivo. Moramo odlučno djelovati. Putin ne poštuje ljudska prava. Ovo je uvreda – posebno za američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je uložio značajne napore da Putina dovede za pregovarački stol“, rekao je njemački političar. „Najnoviji događaji u Ukrajini pokazuju: Putin ne želi mir. Želi nastaviti rat, a mi mu to ne smijemo dopustiti. Stoga su potrebne još strože sankcije, koje će imati ozbiljne posljedice za rusko gospodarstvo. Bit će bolno“, rekao je. Istovremeno, Vadeful je naglasio: “Pružamo ruku. Ukrajina je spremna za dijalog. Putin se očekuje za pregovaračkim stolom.”
Rusija nastavlja svoj zračni teror. Samo povećane sankcije, politički i vojni pritisak mogu prisiliti Kremlj da razmotri prekid rata. Nedostatak učinkovitog odgovora svijeta samo potiče Moskvu da nastavi rat i čini nove ratne zločine. Rusija bi trebala ubrzati prekid vatre, ali sada Moskva usporava čak i s raspravom o prijedlozima, bez ikakvih detalja, samo odugovlači. Samo stroge sankcije i najnovije oružje mogu ubrzati Moskvu.
Komentari