Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je telefonom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Čelnici su razgovarali o mogućnostima postizanja mira, spremnosti za zajednički rad na timskoj razini, kao i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine, uključujući bespilotne letjelice i drugu modernu proizvodnju. Čelnici zemalja razgovarali su o mogućnostima okončanja rata i koracima za jamčenje pouzdanog, trajnog mira Ukrajini.

Osim toga, tijekom ovog razgovora sugovornici su pozornost posvetili rezultatima sastanka predsjednika Ukrajine i američkog ministra financija Scota Bessanta, koji trenutno boravi u Kijevu, te pripremi novog sporazuma o sigurnosti te gospodarskoj i resursnoj suradnji. Prvi nacrt tog sporazuma predstavio je u Kijevu ministar financija Scot Bessant, rekavši da bi sklapanje sporazuma o gospodarskoj suradnji između Ukrajine i SAD-a bio snažan i ozbiljan signal Kremlju. Predsjednici Ukrajine i Sjedinjenih Država dogovorili su zajedničke korake za zaustavljanje ruske agresije i jamstvo pouzdanog, trajnog mira te dogovorili daljnje kontakte i susrete.

Tijekom razgovora službeni Kijev pokazao je da Ukrajina teži miru i zainteresirana je za razvoj partnerstva sa Sjedinjenim Državama na području gospodarstva, tehnologije i sigurnosti. Trump je izvijestio Zelenskog o detaljima svog telefonskog razgovora s Vladimirom Putinom, s kojim su razgovarali o brojnim pitanjima, posebno o razmjeni državljana između Rusije i Sjedinjenih Država. Tema razgovora bila je okončanje rata u Ukrajini. Prema službenim informacijama Kremlja, Trump je izjavio da podržava skori prekid neprijateljstava i mirno rješenje problema.

Pritom je Putin naglasio potrebu otklanjanja temeljnih uzroka sukoba. Čelnik Kremlja pozvao je američkog predsjednika da posjeti Moskvu i izrazio spremnost primiti američke dužnosnike u Rusiji u okviru područja suradnje od zajedničkog interesa, posebice u pogledu rješavanja situacije u Ukrajini.

Nakon telefonskih razgovora s Putinom i predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Donald Trump je rekao da datum sastanka s čelnikom Kremlja još nije određen, ali će se sastanci održati “i ovdje i tamo”. A prvi razgovori vjerojatno će se održati u Saudijskoj Arabiji u “ne tako dalekoj budućnosti”. Američki predsjednik istaknuo je da je nakon što je saslušao Zelenskog i Putina zaključio da obojica žele da rat završi trajnim mirom i da se kasnije ne nastavi. Na pitanje hoće li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sudjelovati na sastanku, Trump je odgovorio: “Prvo ćemo imati prvi sastanak. A onda ćemo vidjeti što možemo učiniti za drugi sastanak”.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, komentirajući telefonski razgovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i šefa Kremlja, ustvrdio je potrebu duboke uključenosti Ukrajine u sve procese. Prema Rutteu, nakon Trumpova razgovora s Putinom i njegovog kasnijeg poziva ukrajinskom predsjedniku Zelenskom, “vidjet ćemo kako će se sve to razvijati od ove točke, korak po korak”. Vrlo je važno da Kijev bude blisko uključen u sve što se događa oko Ukrajine.

“Bit će ključno da kada se postigne mirovni sporazum, Putin zna da je ovo kraj, da više nikada ne može pokušati uzeti dio Ukrajine, tako da to mora biti dio pregovora, a to bez sumnje razumije i predsjednik Trump”, naglasio je glavni tajnik NATO-a.

Međutim, šef američkog ministarstva obrane Pete Hegseth smatra da je ruska agresija postala “reset” za NATO, izjavljujući to prije sastanka ministara obrane zemalja članica Saveza, prenosi Guardian. Novinari su pitali Hegsetha jesu li nedavni postupci i izjave Sjedinjenih Država izdaja Ukrajine.

ZELENSKI ‘Male su šanse da preživimo bez potpore SAD-a, bit će vrlo teško’

“Naravno, ovo nije izdaja. Nema izdaje, to je priznanje da su cijeli svijet i Sjedinjene Države uloženi u pregovarački mir. Ruska agresija postala je ponovno pokretanje proizvodnje oružja za NATO i trenutak spoznaje da Savez mora biti pouzdan, jak i pošten. Zato je američki predsjednik pozvao na povećanje izdvajanja za obranu u cijelom svijetu za NATO, a europske zemlje da prepoznaju da je to hitna i stvarna prijetnja kontinuitetu kontinenta. “Ova agresija bi trebala biti poziv na uzbunu”, zaključio je. Pri tome predsjednik D. Trump istovremeno je naglasio da će Sjedinjene Države nastaviti slati pomoć Ukrajini, inače će Putin proglasiti svoju pobjedu.

Mnoge europske zemlje isključuju mogućnost vođenja pregovora o Ukrajini bez Ukrajine. Brojni utjecajni europski političari naglasili su potrebu da Kijev sudjeluje u pregovorima o budućem okončanju rata. U zajedničkoj izjavi objavljenoj 13. veljače nakon Weimar Plus sastanka ministara vanjskih poslova u Parizu, Francuska, Italija, Njemačka, Poljska, Španjolska, Europska unija, Europska komisija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina naglasili su da Ukrajina i Europa moraju biti dio svih pregovora, te da je pravedan i trajan mir uvjet za jaku transatlantsku sigurnost. “Naši zajednički ciljevi trebali bi biti staviti Ukrajinu u poziciju snage. Sjećamo se da je sigurnost europskog kontinenta naša zajednička odgovornost. Stoga radimo zajedno na jačanju naše kolektivne obrane”, stoji u priopćenju.

Dakle, pregovarački proces za postizanje mira u Ukrajini prelazi s političkih rasprava na praktičnu razinu vođenja stvarnih pregovora i postizanja dugoročnih sporazuma. Nitko ne poriče važnost postizanja mira u Ukrajini, jedino je pitanje po koju cijenu će se on postići. Kijev inzistira na postizanju pravednog mira i dobivanju pouzdanih sigurnosnih jamstava. A nikako one koje su se pojavile u Budimpeštanskom memorandumu.

Na dan posjeta američkog ministra financija Kijevu, Rusija je na ukrajinski glavni grad lansirala šest balističkih projektila Iskander, koji imaju vrlo veliku razornu moć. Svaki ruski projektil košta tri milijuna dolara, a oboreni su s deset raketa Patriot od kojih je svaka koštala tri milijuna dolara. Dakle, napad je koštao 18 milijuna, a obrana od njega 30 milijuna. Ovo je matematika odvraćanja agresora. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da je ovo granatiranje Kijeva dokaz da Rusija, a ne Ukrajina, želi okončati rat s pozicije sile. Stoga bi nova američka administracija o tome trebala voditi računa. A delegiranje sigurnosnih jamstava Ukrajini na ramena Europljana ne može biti jedini korak. Pravedan mir može se postići jačanjem položaja Ukrajine.

Moskva je već iskoristila pregovore za ponovno pokretanje rata. Bilo je to prije točno deset godina u veljači 2015., tijekom sporazuma iz Minska. Putin je ignorirao te sporazume kao i Budimpeštanski memorandum i postao je još opasniji u zadnjih deset godina. Samo će ga zajednički napori Ukrajine, SAD-a i Europe natjerati da prestane zadovoljavati svoje teritorijalne apetite. Moskva otvoreno pokazuje prijezir, pa je ovih dana na marginama Münchenske sigurnosne konferencije važno postići dogovor Ukrajine, SAD-a i Europe o tome kako obuzdati i disciplinirati agresivnu Rusiju.

RAZGOVOR SA ZELENSKIM EU nastavlja s potporom Ukrajini sve dok se ne postigne trajan mir