Bivši ukrajinski veleposlanik Oleksandr Levčenko analizira pregovore o postizanju mira koji su održani u Istanbulu.
Sastanak predstavnika Ukrajine i Rusije trebao se održati u Istanbulu 15. svibnja, pa su u Tursku stigli predsjednik Volodimir Zelenski i delegacija visokih ukrajinskih dužnosnika.
Ukrajina je odlučna postići mir: zato je Kijev pristao na američku inicijativu za izravne pregovore s Moskvom. U međuvremenu, Putin je izbjegao osobni sastanak s Volodimirom Zelenskim. Rusko izaslanstvo predvodi Putinov pomoćnik Medinski. To pokazuje da Kremlj koristi diplomaciju kako bi kupio vrijeme i izbjegao odlučne korake prema miru.
Izbjegavanjem sastanka, ruski predsjednik pokazao je nespremnost Moskve da brzo radi na okončanju rata. Međutim, Ukrajina je odlučna učiniti sve kako bi prvo postigla prekid vatre, a zatim i stabilan mir. U Ankari se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, zahvalivši mu na organiziranju mogućnosti izravnih pregovora s Ruskom Federacijom i podršci potpunom, bezuvjetnom prekidu vatre, postizanju trajnog i održivog mira te važnosti sigurnosnih jamstava. Volodimir Zelenski je naglasio da je s njim u Tursku otputovala visoka delegacija, dok su u ruskoj delegaciji bili oni koji nemaju mandat donositi bilo kakve odluke.
Rusija je pokazala prezir prema Turskoj i SAD-u
Time je Rusija još jednom pokazala da nije odlučna okončati rat, a istovremeno je pokazala prezir prema Turskoj i Sjedinjenim Državama. Ukrajina očekuje snažan odgovor svojih partnera. Istovremeno, kako ne bi propustio ni krhku priliku za pregovore, predsjednik Ukrajine odlučio je u Istanbul poslati ukrajinsku delegaciju predvođenu ministrom obrane Rustemom Umerovim. Volodimir Zelenski je također predstavio stav Kijeva o načinima okončanja rata. Rekao je da je stav Sjedinjenih Država, koje su preuzele inicijativu za prekid rata, izvršiti pritisak na Ukrajinu i Rusiju. Kijev je dosljedno potvrdio svoju spremnost prihvatiti prijedloge Washingtona, kao i napraviti kompromise koji približavaju mir. Jedan takav kompromis je ukrajinski pristanak na sveobuhvatno 30-dnevno primirje, koje Rusija izbjegava od 11. ožujka. Da bi Moskva prestala izbjegavati kraj rata, mora barem osjetiti pritisak sankcija SAD-a, Europe i drugih zemalja. Najvažnije je sada postići potpuno i bezuvjetno primirje, a tek onda razviti mehanizme za praćenje njegovog poštivanja.
Prije početka pregovora između ukrajinske delegacije i ruske strane, voditelj Ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak, ministar obrane Rustem Umerov i ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga sastali su se s predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, a posebno sa posebnim izaslanikom američkog predsjednika Keithom Kelloggom, savjetnikom britanskog premijera za nacionalnu sigurnost Jonathanom Powellom, diplomatskim savjetnikom francuskog predsjednika Emmanuelom Bonnom i savjetnikom njemačkog kancelara za vanjsku i sigurnosnu politiku Güntherom Sauterom. Na ovom sastanku sudionici su uskladili svoje stavove prije sastanka ukrajinske i ruske delegacije u Istanbulu. Ukrajina je posebno spremna za mir i trajno i bezuvjetno primirje, kao i za sastanke i pregovore na najvišoj razini. Još jedno važno pitanje sastanka bio je dogovor o potrebi izravnog susreta između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Putina, koji iz nekog razloga nije došao u Tursku.
MALI KORAK NAPRIJED Rusi i Ukrajinci dogovorili najveću razmjenu zarobljenika od početka rata
EU će pojačati pritisak na Moskvu sve dok Putin ne bude spreman za mir
Ocjenjujući postupke čelnika Kremlja, britanski premijer Starmer rekao je da Putinovo ponašanje pokazuje njegovu nezainteresiranost za mir. Stoga će saveznici nastaviti raditi na prekidu vatre i novim sankcijama protiv Rusije. A prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, EU namjerava povećati pritisak na Moskvu sve dok Vladimir Putin ne bude “spreman za mir” u pregovorima s Ukrajinom. „Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio je spreman za sastanak, ali Putin se nije pojavio. To pokazuje jednu stvar: predsjednik Putin ne želi mir“, rekla je nakon dolaska na summit Europske političke zajednice u Tirani. „Želimo mir i moramo povećati pritisak dok Putin ne bude spreman za to“, dodala je, misleći na nove sankcije koje se pripremaju. Prema njezinim riječima, paket će uključivati sankcije za Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, uvrštavanje više sumnjivih ruskih brodova na popis, kao i smanjenje gornje granice cijene nafte te povećane sankcije financijskom sektoru u Rusiji.
Istodobno, visoka povjerenica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaia Kallas također smatra da nedavni događaji u pregovorima o Ukrajini pokazuju da Rusija ne želi mir; pozvala je na “pritisak” na Moskvu. „Jasno vidimo da Rusija ne želi mir, ali svi ostali žele“, rekla je u Tirani. Tamo je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao da je Putin napravio “pogrešku” slanjem tima “drugog ešalona” na pregovore s Ukrajinom u Istanbulu. „On savršeno dobro razumije da je lopta u njegovom dvorištu, da je u teškoj poziciji i da je napravio ogromnu pogrešku“, zaključio je.
O sudbini Rusije bit će odlučeno u Albaniji
Nakon što se ruski diktator Vladimir Putin nije pojavio na izravnim razgovorima s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Turskoj, europski saveznici se pripremaju uvesti daljnje sankcije protiv Rusije. Dakle, sudbina Ruske Federacije ne odlučuje se u Turskoj, već u Albaniji, gdje se održava summit Europske političke zajednice. Prisustvuju mu britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i Volodimir Zelenski. Ukupno se sastaje 47 šefova država i vlada. Razgovor se, između ostalog, usredotočio na snažno pooštravanje sankcija protiv Rusije, izvještava Politico.
Potencijalne mjere protiv Moskve mogle bi uključivati carine na ruski izvoz, pa sve do potpunog trgovinskog embarga. Nakon što je Putin ignorirao pozive na 30-dnevni prekid vatre, čelnici EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva traže načine da zadaju snažan udarac ruskom gospodarstvu koji bi zasjenio svaki prethodni krug sankcija. Planovi o kojima se raspravlja “inspirirani” su idejom američkog republikanskog senatora Lindseyja Grahama, koji je predložio oštre sankcije protiv Rusije ako odbije “mirovne pregovore u dobroj vjeri s Ukrajinom”. Posljednjih dana Graham je održavao aktivan kontakt s europskim kolegama.
Iako nije poznato hoće li senator uspjeti osigurati podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa za sankcije protiv Rusije, pristaše Ukrajine mogle bi progurati vlastiti “mega-paket sankcija” bez uključivanja SAD-a. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je novi paket sankcija protiv Rusije već pripremljen. „Činjenica da je predsjednik Zelenski ipak otišao u Istanbul je ogroman ustupak. Putin nije došao – doveo se u nezgodan položaj“, naglasio je Merz. Dodao je da je novi paket sankcija spreman i da će biti usvojen u utorak u Bruxellesu.
I sSlužbeni Peking izjavio je da Kina se ponovno nada kako će Ukrajina i Rusija uspjeti postići trajni mirovni sporazum. Važno je da je to prihvatljivo svim stranama u ratu. To je objavio glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lin Jiang, izvještava Le Figaro. „Nadamo se da će sve uključene strane nastaviti pregovore kako bi se postigao pravedan, trajan i obvezujući mirovni sporazum prihvatljiv svim stranama, kako bi se postiglo političko rješenje za rat velikih razmjera“, rekao je Jiang.
Tako su ukrajinska i ruska delegacija završile pregovore u Istanbulu bez ikakvog napretka, što je potvrdilo da Moskva apsolutno nije spremna za ozbiljne mirovne pregovore.
Komentari