Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je donose Azerbajdžana i Rusije.
“Već nekoliko dana azerbajdžanska televizija emitira skandal vezan uz raciju na azerbajdžansku dijasporu u ruskom gradu Jekaterinburgu. Tijekom racije, ruska policija je 27. lipnja privela 50 osoba pod izlikom provjere zbog navodne umiješanosti u ubojstva 2001.-2011. Dvoje privedenih je umrlo – braća Husein i Zijadin Safarov. Mnogi drugi su pokazivali znakove premlaćivanja. Kao rezultat toga, Azerbajdžan zahtijeva istragu i kao odgovor otkazao je posjet parlamentarne delegacije Rusiji. Dana 29. lipnja 2025. azerbajdžansko Ministarstvo kulture izvijestilo je da su svi kulturni događaji koje su organizirale ruske državne i privatne institucije u zemlji otkazani. To se posebno odnosi na koncerte, festivale, predstave, izložbe i druge kulturne događaje.
Rusija nastavlja gubiti utjecaj u Zakavkazju, a živopisna manifestacija toga je novi krug sukoba s Azerbajdžanom. Jedan od glavnih katalizatora trenutne eskalacije bili su događaji u Jekaterinburgu, gdje su dva Azerbajdžanca ubijena, devetero uhićeno, a nekoliko ih je ozlijeđeno tijekom operacije ruskih sigurnosnih snaga. To je izazvalo oštru reakciju u Bakuu. Azerbajdžansko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je predstavnika ruskog veleposlanstva i izrazilo oštar prosvjed. U azerbajdžanskom parlamentu (Milli Mejlis) događaj je nazvan “grubim kršenjem ljudskih prava”, a zastupnik Nagif Hamzajev izjavio je da su postupci sigurnosnih snaga bili nerazmjerno oštri, a jedan od pritvorenika je mučen.
OTKRIVEN RAZLOG PADA Azerbajdžanski zrakoplov srušila ruska protuzračna obrana
Prema azerbajdžanskoj strani, incident u Jekaterinburgu dio je šireg trenda sustavnog pritiska na azerbajdžansku zajednicu u Rusiji, što stvara ozbiljne probleme u bilateralnim odnosima. Osim toga, sukob oko srušenog aviona AZAL-a (Azerbaijani Airlines) još nije riješen, a Baku još uvijek čeka službenu reakciju Rusije, koja konačno gubi status “velikog brata” u Zakavkazju. Vrijeme kad je Baku, poput Erevana i Tbilisija, sa suzdržanošću slušao Moskvu odavno je prošlo, a to je vidljivo golim okom. Ruska vanjska politika u Zakavkazju vizualni je udžbenik političkih pogrešaka Kremlja, koji se drži ostataka svog nekadašnjeg utjecaja, ignorirajući stvarnu transformaciju regije. Kremlj se i dalje oslanja na zastrašivanje i demonstracije sile. Upravo je to postalo uzrok još jednog međunarodnog skandala, uslijed kojeg su stradali Azerbajdžanci, što je postalo dokazom ozbiljnih međuetničkih problema na teritoriju Ruske Federacije. Ovo nije samo interna operacija, kako je ruski mediji pokušavaju predstaviti, već šamar u lice cijelom azerbajdžanskom narodu, koji jednostavno nije mogao ignorirati takve stvari. Jednostavno je nemoguće zamisliti da su Rusi na isti način bili pritvoreni u Bakuu.
Signali iz Bakua postaju sve očitiji: odbijanje Alijeva da ide na paradu 9. svibnja u Moskvu, prosvjed Ministarstva vanjskih poslova, parlamentarne izjave, bojkot ruskih kulturnih događaja, ali Moskva kao da ne čuje ili ne želi čuti. Kremlj nastavlja živjeti u paralelnoj stvarnosti, gdje je Azerbajdžan navodno mlađi partner kojeg se može ignorirati. Zapravo, ruska politika brzo gubi svoje pozicije u odnosima s Bakuom, kao i s Erevanom, a možda čak i s Tbilisijem.
Danas je Azerbajdžan već postao dio turske strategije stvaranja „Velikog Turana“, uključujući popunjavanje vakuuma uoči odlaska „oslabljenog starijeg brata“. Zajedničke tursko-azerbajdžanske vojne vježbe, politička koordinacija, plinski i infrastrukturni projekti – i tu je Ruska Federacija postaje jednostavno nepotreban element u ovoj jednadžbi. Moskva više ne može ponuditi Azerbajdžanu nikakve ekonomske koristi ili vojna jamstva, a to vide svi osim same Rusije. Incident u Jekaterinburgu postao je lakmus papir stava ruskih vlasti prema etničkim manjinama. Službeni Baku govori o mučenju, pretjeranoj okrutnosti i sustavnom pritisku na svoje sunarodnjake, a to se događa u zemlji koja se do nedavno pozicionirala kao „prijatelj“ azerbajdžanskog naroda.
PAD ZRAKOPLOVA U Kazahstanu se srušio azerbajdžanski avion, mnogo je mrtvih
Rezultat nepromišljenih postupaka Kremlja bio je gubitak ugleda Rusije. Prošlo je dovoljno vremena od incidenta s oborenim avionom AZAL i sve je očito u ovom pitanju, oboren je raketom iznad teritorija Čečenije, ali ruska strana još uvijek nije dala službenu reakciju, jasnu ispriku, niti obećanje sveobuhvatne istrage. Saveznici se tako ne ponašaju, a ta šutnja je zapanjujuća za Baku. Osim toga, Ruska Federacija ne doživljava Azerbajdžan kao ravnopravnog partnera, i to tamo razumiju. Zabrana ruskih kulturnih događaja možda je simbolična, ali učinkovita akcija.
Azerbajdžan jasno daje do znanja: “ruski svijet” se ovdje više ne poštuje. Ovo nije samo odgovor na ubojstvo u Jekaterinburgu, već opće razočaranje ruskom politikom, njezinim prezirom prema partnerstvu i poštovanju drugih. Kultura, koju je Moskva oduvijek koristila kao instrument “meke moći”, sada radi protiv nje, a u Rusiji, osim sigurnosnih snaga i propagande, od nje nije ostalo ništa. No, i Baku se s tim bori: u veljači 2025. najavili su radikalno smanjenje broja osoblja pro kremaljskoga medija Sputnik Azerbajdžan.
Kao rezultat toga, Ruska Federacija se istiskuje s Južnog Kavkaza. Dana 30. lipnja 2025. dvije osobe privedene tijekom operacije u Baku iz ureda novinske agencije Sputnik Azerbajdžan izvedene su s teritorija agencije u specijalnim vozilima. Kako Vesti.az izvještavaju, pozivajući se na izvore u vlasti, kao rezultat operacije azerbajdžanskog Ministarstva unutarnjih poslova privedena su dva zaposlenika ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) koji su radili u agenciji. Još u veljači 2025. službeni Baku donio je odluku o obustavi aktivnosti agencije Sputnik Azerbajdžan kao odgovor na agresivnu informacijsku politiku Ruske Federacije u vezi s navodno pogrešno srušenim putničkim zrakoplovom iz Azerbajdžana iznad Čečenije.
Na formalnoj razini, odluka o pritvaranju dvaju zaposlenika ruske agencije donesena je kako bi se osigurala ravnoteža između državnog azerbajdžanskog tiska u inozemstvu i aktivnosti stranih novinara na teritoriju zemlje. Dakle, broj novinara Sputnika Azerbajdžan trebao je biti jednak broju zaposlenika azerbajdžanskih medija u Rusiji. Međutim, uredništvo Sputnika Azerbajdžan nije ispunilo taj zahtjev i nastavilo je raditi u prethodnom režimu, bez zaustavljanja aktivnosti uredništva. Rusija, kao da se ništa nije dogodilo, i dalje sebe smatra “najvišim autoritetom” za vodstvo bivših sovjetskih republika, ali se stalno opeče – prvo u Ukrajini, zatim u Moldaviji, sad u Azerbajdžanu.
Post sovjetski prostor pomno prati “uspjehe” Ruske Federacije u tzv. SVO-u i donosi odgovarajuće zaključke. Sasvim je očito da je Ruska Federacija duboko zaglibila u Ukrajini i više nema dovoljno resursa za obnovu svog utjecaja na Južnom Kavkazu. Rusija nastavlja živjeti u prošlosti, zamišljajući sebe kao novi SSSR i ne priznajući suverenitet i neovisnost post sovjetskih zemalja. Međutim, očito gubi utjecaj na njih i situacija će se samo pogoršavati. Sukob između Ruske Federacije i Azerbajdžana pokazuje neuspjeh politike “meke moći” Kremlja i nezadovoljavajući rad “Rossotrudničestva“. Mir i stabilnost na Južnom Kavkazu mogući su samo uz priznavanje prava naroda koji tamo žive da samostalno određuju svoju budućnost bez vanjskog pritiska i sukoba. Ignoriranje prava na subjektivnost pojedinih naroda vodi do beskrajnih ratova, u kojima se i Rusija može naći među gubitnicima. Glavni problem je što Kremlj još uvijek vjeruje da može samostalno odlučivati kako bi susjedne zemlje trebale živjeti” napisao je.
PAD AVIONA Alijev: Pucali su na njega, čuli smo neke apsurdne verzije iz Rusije
Komentari